Čudni slučaj Željka Ivankovića: Tko je upalio mrak u PEN Centru

Nedovoljan broj glasova, nedostatak kvoruma i činjenica da književnik Željko Ivanković nije glasao za sebe, odnosno da uopće nije “prisustvovao” elektronskoj sjednici na kojoj se glasalo o njegovom izboru za predsjednika Skupštine PEN-a, spasili su, barem zasad, ovu organizaciju od još jedne blamaže

PEN Centar BiH ima dugu tradiciju neuspješno organiziranih sjednica, koje su najčešće otkazivane zbog nedostatka kvoruma. Tom su problemu čelnici ove organizacije odlučili stati ukraj uvodeći na ovim prostorima relativno novi način glasanja. Sjednice se u posljednje vrijeme održavaju elektronski. Ali ne tako što se prave neke grupne seanse na Skypeu, naprimjer, ili upotrebom kakvog naprednog softvera, već se članovi o prijedlozima očituju e‑mailom, a istim putem mogu se i dopisivati, raspravljati, pa i svađati, kako se to dogodilo sredinom prošle godine kada je Upravni odbor PEN-a, kojeg su činili Nedžad Ibrahimović, Azra Bektašagić, Željko Ivanković, Zlatko Dizdarević i Andrea Lešić, smijenio dva člana redakcije svoga časopisa Novog Izraza, Tanju Stupar i Josipa Mlakića. Nakon toga je treći član Edin Pobrić istupio iz redakcije, a u novoj se našao, gle čuda, Željko Ivanković. I to kao glavni urednik.

Posljednje elektronsko glasanje održano je prije nekoliko dana, a birani su ni manje ni više nego predsjednik Skupštine i predsjednik PEN-a. Skupština ovog udruženja “pisaca, urednika, književnih prevodilaca, izdavača, publicista, esejista, književnih kritičara i historičara, i drugih intelektualaca”, kako kaže Statut, organiziranog “u cilju vlastitog programskog, kulturnog i ekonomskog razvoja”, odlučila je na sjednici održanoj 28. decembra 2015. godine da kvorum čine aktivni članovi kojih je na spisku u ovom trenutku 88. Da bi se legitimne odluke mogle donositi, potrebno je da sjednici prisustvuje minimalno 45 članova. Za usvajanje odluke trebaju glasati najmanje 23 prisutna člana. Drugim riječima, predsjednika može izabrati 26% članova PEN-a.

U glasanju za novo rukovodstvo, čiji su rezultati članovima PEN-a poslani prošle sedmice, sudjelovale su 44 osobe, što nije bilo dovoljno da rezultati budu valjani, naročito jer je među glasačima bilo šest osoba koje nisu članovi PEN-a. (Kako je to moguće? To je već malo teže pitanje.) Dakle, glasanje je bilo nevažeće jer je za elektronski kvorum nedostajalo sedam članova. Kvoruma nije bilo ni na sjednici održanoj 27. januara ove godine, pa je stoga rukovodstvo pozvalo i na svojoj službenoj stranici “sve članove da u narednih sedam dana dostave svoje prijedloge o novom Predsjedniku PEN-a, Predsjedniku Skupštine, te generalnom sekretaru”.

Elektronskim putem za predsjednika PEN-a predloženi su Snježana Mulić-Softić, za koju je, također putem interneta, glasalo deset članova (Sanja Šoštarić, Zlatko Dizdarević, Dejan Đuričković, Damir Uzunović, Izet Perviz, Senada Kreso, Ahmed Burić, Edi Matić, Bjanka Alajbegović, Nerzuk Ćurak); Elvedin Nezirović, koji je dobio deset glasova (Nedžad Ibrahimović, Ramiz Huremagić, Senka Marić, Ivan Šarčević, Elvedin Nezirović, Enver Kazaz, Asmir Kujović, Adnan Žetica, Almin Kaplan, Ervin Mujabašić); te Goran Simić, koji je osvojio sedamnaest glasova (Tatjana Miletić‑Oručević, Ljubica Ostojić, Bisera Alikadić, Milenko Stojičić, Goran Samardžić, Marina Katnić‑Bakaršić, Predrag Finci, Adisa Bašić, Aleksandra Čvorović, Andrea Lešić, Goran Sarić, Šejla Šehabović, Ferida Duraković, Darko Cvijetić, Tarik Haverić, Jasna Šamić, Zdenko Lešić).

Za predsjednika Skupštine PEN-a predloženi su Sanja Šoštarić, koja je dobila tri glasa (Ramiz Huremagić, Dejan Đuričković, Senada Kreso); Ramiz Huremagić, za kojeg je glasalo trinaest članova (Sanja Šoštarić, Senka Marić, Ivan Šarčević, Aleksandra Čvorović, Izet Perviz, Goran Sarić, Elvedin Nezirović, Darko Cvijetić, Enver Kazaz, Adnan Žetica, Edi Matić, Almin Kaplan, Nerzuk Ćurak), te Željko Ivanković, koji je sakupio dvadeset dva glasa (Nedžad Ibrahimović, Tatjana Miletić Oručević, Zlatko Dizdarević, Vladimir Premec, Ljubica Ostojić, Bisera Alikadić, Milenko Stojičić, Goran Samardžić, Marina Katnić‑Bakaršić, Predrag Finci, Adisa Bašić, Damir Uzunović, Andrea Lešić, Šejla Šehabović, Ferida Duraković, Tarik Haverić, Ahmed Burić, Asmir Kujović, Jasna Šamić, Bjanka Alajbegović, Zdenko Lešić, Ervin Mujabašić).

Ostalo je nedorečeno da li bi neko od kandidata bio izabran da je sakupio 23 glasa, s obzirom na to da je glasanje, uslijed nedostatka kvoruma, bilo neregularno. Sudeći prema e-mailu koji potpisuju sekretarica Amela Balić i predsjednik Nedžad Ibrahimović, u kojem i pokraj nedostatka kvoruma stoji da “niti jedan od kandidata nije dobio 23 glasa, koliko je minimalno potrebno za izbor”, bit će da bi 23 glasa bila dovoljna za izbor.

Zanimljivo je da je Željko Ivanković imao samo jedan glas manje od potrebna 23, a da nije sudjelovao u glasanju. Interesantno je i to da su za ovog pisca, poznatog po njegovim nacionalističkim stavovima, glasali i neki od članova PEN-a koje već godinama prepoznajemo po njihovoj grlatoj borbi protiv nacionalizma i fašizma, ali kojeg uglavnom prepoznaju kod Bošnjaka. Tako je za Ivankovića glasao i Tarik Haverić, koji se već dulje vrijeme satra tražeći čak i bošnjačke zareze koji vonjaju na nacionalizam, šovinizam, fašizam i antisemitizam. O Ivankovićevoj mržnji iskazanoj u njegovim tekstovima mogle bi se napisati čitave knjige.

Neka za primjer posluži nekoliko rečenica iz knjige Tko je upalio mrak, u kojoj Ivanković, u nekoj vrsti dnevničkih zapisa, donosi pojmovnik ratnog života u Sarajevu. Objašnjavajući pojam “Andrić”, između ostalog, piše: “Tako razumjeti Bosnu ne može Srbin, jer njegova nikada nije bila. Tako razumjeti Bosnu ne može ni Musliman, jer ima psihološki limit zvan 1463, i spoznaju da je prije toga bio netko drugi. Tako razumjeti Bosnu može samo Bosanac, katolik, franjevački đak, Hrvat.”

A objašnjavajući pojam “Zenica”, Ivanković piše: “Prijestolnica bosansko‑hercegovačkih mudžahedina. (…) Sjedište vojnih postrojbi koje su se u zlu natjecale sa srpskim i hrvatskim. A onda je došao turski bataljun Unprofora i pokazao da se može biti musliman i s ljudskim likom. Doduše, znamo što o takvu islamu misli g. Izetbegović u svojoj čuvenoj Deklaraciji.” E takvog Ivankovića umalo ne izabraše za predsjednika Skupštine PEN‑a. Doduše, uprava je napisala: “Skupštinu PEN Centra pokušat ćemo ponovno organizirati u nekom narednom periodu.” Barem do tada, PEN se spasio od još jedne blamaže.

PROČITAJTE I...

Serija Alija bit će emitirana u šest epizoda u trajanju od po 90 minuta, tematizirat će bitne epizode iz života Alije Izetbegovića i obuhvatiti periode od njegove rane mladosti, preko izbora za predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, pa sve do smrti 2003. godine. Narativ tematizira i genocid nad Bošnjacima iz devedesetih godina, najveću kolektivnu ljudsku tragediju koja se nakon Drugog svjetskog rata dogodila u Evropi

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!