Čudni slučaj Hanefije Prijića

Iako je odslužio kaznu, Prijić je uhapšen u Njemačkoj i isporučen Italiji. U tamošnjim je zatvorima proveo tri godine da bi konačno bilo odlučeno da ga se isporuči Bosni i Hercegovini. Kada je Prijić iz Italije stigao na Sarajevski aerodrom, uhapšen je po potjernici koju je za njim izdao mostarski sud?!

Hanefija Prijić Paraga, bivši komandant Trećeg bataljona 317. slavne brdske brigade Armije BiH, pušten je iz italijanskog zatvora. Kada je prošle sedmice sletio na Sarajevski aerodrom, Prijić je ponovo uhapšen i nakon obrade upućen u zatvor u Mostaru. Dva dana kasnije, Prijić je pušten na slobodu.

Podsjetimo, Prijić je 2001. godine osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva trojice italijanskih humanitaraca na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. Bio je komandant Trećeg bataljona 317. brigade ARBiH i osuđen je kao nalogodavac strijeljanja trojice Italijana i pljačkanja humanitarnog konvoja.

Utvrđeno je da su Paragini vojnici 29. maja 1993. napravili zasjedu u predjelu kanjona Guser, a potom zaustavili konvoj u kojem su bili italijanski državljani-dobrovoljci koji su u BiH stigli u okviru misije Brešanske inicijative solidarnosti. Konvoj su skrenuli na šumski put, humanitarnu pomoć opljačkali, a Italijane na traktoru odvezli u pravcu planine Radovan.

Tamo je Paraga, kako je navedeno u presudi, naredio dvojici potčinjenih da odvedu humanitarce u šumu i da ih ubiju. Ubijeni su Fabio Moreno, Sergio Lana i Guido Puletti. Svi su poginuli na licu mjesta. Cristiano Penochio i Agostino Zanotti preživjeli su egzekuciju.

Tokom agresije je Prijić bio komandant jedinice Armije RBiH, inspektor u MUP-u, a onda i vijećnik Stranke za BiH u Gornjem Vakufu. Iako je istraga o ubistvu humanitaraca pokrenuta još 1994. godine, ubrzo je prekinuta, a onda nekoliko godina nakon rata, nakon pritiska italijanskih vlasti, ponovno pokrenuta. Paraga je uhapšen 2000. godine, a na sudu se konstantno branio da nije kriv. Ipak, u BiH je osuđen na 15 godina zatvora.

Iako je odslužio kaznu, Prijić je uhapšen u Njemačkoj i isporučen Italiji. U tamošnjim je zatvorima proveo tri godine da bi konačno bilo odlučeno da ga se isporuči Bosni i Hercegovini. Kada je Prijić iz Italije stigao na Sarajevski aerodrom, uhapšen je po potjernici koju je za njim izdao mostarski sud?!

Naime, revizijom boračkih statusa utvrđeno je nekada da je potvrda koju je Pirić priložio u svojoj dokumentaciji kako bi ostvario pravo na penziju, u kojoj stoji da je tokom rata bio komandant jedinice Armije BiH, falsificirana. Na koji je način to utvrđeno, ne zna se, ali nakon toga je protiv Pirića napisana krivična prijava.

Ubrzo nakon toga, podignuta je i optužnica pred sudom u Mostaru. Iako je u to vrijeme Prijić bio u zatvoru, izjasnio se kako nije kriv i pojasnio da se ne može pojavljivati na ročištu jer je bio “opravdano spriječen”. Sud je takvo njegovo pojašnjenje prihvatio i godinama se nije dešavalo ništa u slučaju Prijić. Također, nije poznato da je bilo ko osim Prijića optužen za navodno falsificiranje službenih dokumenata i da je zbog toga raspisana potjernica.

Međutim, kako se bližio rok zastare cijelog predmeta, optužnica je izvučena iz neke fioke i, iako je bilo jasno da se Pirić ne može odazvati pozivu suda, za njim je raspisana međunarodna potjernica. Nakon što je prošle nedjelje sletio u Sarajevo, policajci Granične policije BiH uhapsili su ga istog trena. Dvadeset sati čekao je transport u mostarski zatvor, a nakon toga je još dvadeset sati čekao da da izjavu mostarskim službenicima o ovom slučaju. Nakon toga je pušten na slobodu i iz mostarskog je zatvora otišao kući u Zenicu.

Prijić je dobio progon iz Italije i zabranu ulaska u tu zemlju. Ipak, sada je slobodan čovjek nakon odslužene zatvorske kazne. Nejasno je ostalo i dalje kako je neko od službenika koji su radili reviziju njegovog statusa ustvrdio da je potvrda koju je priložio uz ostatak dokumentacije, u kojoj stoji kako je obavljao dužnost komandanta u ABiH falsificirana, a u isto je vrijeme Prijić osuđen zbog komandiranja jedinicom koja je odgovorna za smrt italijanskih humanitaraca? Da li je neko na taj način pokušavao pomoći Prijiću, da li to pokazuje na koji se način, zapravo, vrše revizije boračkih statusa ili je u pitanju nešto treće, vjerovatno nikada nećemo saznati.

PROČITAJTE I...

Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!