Čudni slučaj Hanefije Prijića

Iako je odslužio kaznu, Prijić je uhapšen u Njemačkoj i isporučen Italiji. U tamošnjim je zatvorima proveo tri godine da bi konačno bilo odlučeno da ga se isporuči Bosni i Hercegovini. Kada je Prijić iz Italije stigao na Sarajevski aerodrom, uhapšen je po potjernici koju je za njim izdao mostarski sud?!

Hanefija Prijić Paraga, bivši komandant Trećeg bataljona 317. slavne brdske brigade Armije BiH, pušten je iz italijanskog zatvora. Kada je prošle sedmice sletio na Sarajevski aerodrom, Prijić je ponovo uhapšen i nakon obrade upućen u zatvor u Mostaru. Dva dana kasnije, Prijić je pušten na slobodu.

Podsjetimo, Prijić je 2001. godine osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva trojice italijanskih humanitaraca na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. Bio je komandant Trećeg bataljona 317. brigade ARBiH i osuđen je kao nalogodavac strijeljanja trojice Italijana i pljačkanja humanitarnog konvoja.

Utvrđeno je da su Paragini vojnici 29. maja 1993. napravili zasjedu u predjelu kanjona Guser, a potom zaustavili konvoj u kojem su bili italijanski državljani-dobrovoljci koji su u BiH stigli u okviru misije Brešanske inicijative solidarnosti. Konvoj su skrenuli na šumski put, humanitarnu pomoć opljačkali, a Italijane na traktoru odvezli u pravcu planine Radovan.

Tamo je Paraga, kako je navedeno u presudi, naredio dvojici potčinjenih da odvedu humanitarce u šumu i da ih ubiju. Ubijeni su Fabio Moreno, Sergio Lana i Guido Puletti. Svi su poginuli na licu mjesta. Cristiano Penochio i Agostino Zanotti preživjeli su egzekuciju.

Tokom agresije je Prijić bio komandant jedinice Armije RBiH, inspektor u MUP-u, a onda i vijećnik Stranke za BiH u Gornjem Vakufu. Iako je istraga o ubistvu humanitaraca pokrenuta još 1994. godine, ubrzo je prekinuta, a onda nekoliko godina nakon rata, nakon pritiska italijanskih vlasti, ponovno pokrenuta. Paraga je uhapšen 2000. godine, a na sudu se konstantno branio da nije kriv. Ipak, u BiH je osuđen na 15 godina zatvora.

Iako je odslužio kaznu, Prijić je uhapšen u Njemačkoj i isporučen Italiji. U tamošnjim je zatvorima proveo tri godine da bi konačno bilo odlučeno da ga se isporuči Bosni i Hercegovini. Kada je Prijić iz Italije stigao na Sarajevski aerodrom, uhapšen je po potjernici koju je za njim izdao mostarski sud?!

Naime, revizijom boračkih statusa utvrđeno je nekada da je potvrda koju je Pirić priložio u svojoj dokumentaciji kako bi ostvario pravo na penziju, u kojoj stoji da je tokom rata bio komandant jedinice Armije BiH, falsificirana. Na koji je način to utvrđeno, ne zna se, ali nakon toga je protiv Pirića napisana krivična prijava.

Ubrzo nakon toga, podignuta je i optužnica pred sudom u Mostaru. Iako je u to vrijeme Prijić bio u zatvoru, izjasnio se kako nije kriv i pojasnio da se ne može pojavljivati na ročištu jer je bio “opravdano spriječen”. Sud je takvo njegovo pojašnjenje prihvatio i godinama se nije dešavalo ništa u slučaju Prijić. Također, nije poznato da je bilo ko osim Prijića optužen za navodno falsificiranje službenih dokumenata i da je zbog toga raspisana potjernica.

Međutim, kako se bližio rok zastare cijelog predmeta, optužnica je izvučena iz neke fioke i, iako je bilo jasno da se Pirić ne može odazvati pozivu suda, za njim je raspisana međunarodna potjernica. Nakon što je prošle nedjelje sletio u Sarajevo, policajci Granične policije BiH uhapsili su ga istog trena. Dvadeset sati čekao je transport u mostarski zatvor, a nakon toga je još dvadeset sati čekao da da izjavu mostarskim službenicima o ovom slučaju. Nakon toga je pušten na slobodu i iz mostarskog je zatvora otišao kući u Zenicu.

Prijić je dobio progon iz Italije i zabranu ulaska u tu zemlju. Ipak, sada je slobodan čovjek nakon odslužene zatvorske kazne. Nejasno je ostalo i dalje kako je neko od službenika koji su radili reviziju njegovog statusa ustvrdio da je potvrda koju je priložio uz ostatak dokumentacije, u kojoj stoji kako je obavljao dužnost komandanta u ABiH falsificirana, a u isto je vrijeme Prijić osuđen zbog komandiranja jedinicom koja je odgovorna za smrt italijanskih humanitaraca? Da li je neko na taj način pokušavao pomoći Prijiću, da li to pokazuje na koji se način, zapravo, vrše revizije boračkih statusa ili je u pitanju nešto treće, vjerovatno nikada nećemo saznati.

PROČITAJTE I...

Za njega kažu da je bio nepotkupljiv, da je kao komandant logistike bio jedan od ključnih ljudi za organizaciju odbrane grada Sarajeva. Ideja “Tunela spasa” njegova je zasluga i odvija se pod njegovim rukovođenjem. Za Stav otkriva stvari koje nikad nije javno izgovorio. General-major Armije RBiH Rašid Zorlak svoju životnu priču započinje uz konstataciju: “Samo govorim istinu, ono što sam vidio svojim očima, a o onome gdje ima sumnje neću da govorim. Nema tih para na dunjaluku kojima bi me potplatili da govorim drugačije. Ne dao Bog da se o nekoga ogriješim.” Nakon rata, ovaj vrhunski vojni stručnjak za atomsku, biološku i hemijsku odbranu, jedan od ponajboljih vojnih hemičara u bivšoj JNA, dugogodišnji univerzitetski profesor, bavi se ekološkim uzgojem pčela, kalemljenjem i uzgojem voćaka i malina. Posjetili smo ga na njegovom velikom imanju u Semizovcu kod Sarajeva. General je u sedamdesetim godinama života i radi od jutra do mraka. Sve što mu je na stolu iz njegove je proizvodnje. Posvećen je svojoj porodici i prirodi. Tokom razgovora u njegovoj bašti započela je gromoglasna grmljavina. Generalu smo predložili da se premjestimo pod krov, ali on reče da neće biti kiše. “Kako znate”, upitasmo. “Ne znam ja, znaju moje pčele. Prije kiše vraćaju se u košnicu, a sada miruju”, odgovorio je fascinantni general Armije RBiH koji je uspio što rijetko kome uspije – s prirodom je postao jedno. Poznati je pčelar i kalemar voćaka, a zna se uputiti u šumu s nožićem i izolirskom trakom. “Hvala dragom Allahu, gdje god vidim, ja okalemim. Neko će nekada pojesti. Ako niko drugi, bit će to gozba za ptice”

Cica s više lica – Pamuk dozira kritiku turskih (ne)prilika u zavisnosti gdje, kako i zašto. Nema u tome neke konzistentnosti. Gledao sam više intervjua koje je davao na ovdašnjim televizijama povodom lansiranja novog romana. U zavisnosti s kim razgovara mijenja stavove...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!