Crvene brigade se postrojavaju, mediji šute

Odličan primjer takvog istančanog ukusa ili, bolje rečeno, ideološki obojene selektivnosti u izvještavanju jeste tretman koji u medijima ima izvjesna Partija rada i sadržaji koje ovaj pokret, stranka ili grupacija pušta u javnost.

Sudeći po akcijama i reakcijama većine ovdašnjih regionalnih ili lokalnih medija na ono što oni smatraju udarnim vijestima ili skandalom stječe se utisak da određene etikete i termine čuvaju samo za partikularnu demografiju ili ideologiju.

Odličan primjer takvog istančanog ukusa ili, bolje rečeno, ideološki obojene selektivnosti u izvještavanju jeste tretman koji u medijima ima izvjesna Partija rada i sadržaji koje ovaj pokret, stranka ili grupacija pušta u javnost.

Iako baštini totalitarnu i krajnje ekstremističku ideologiju, iako odašilje sasvim nedemokratske poruke, iako javno plasira izuzetno sporne fotografije članova svog pokreta, iako se bavi antizapadnom retorikom koja uključuje paljenje državnih zastava, iako je iz takvih sadržaja uočljivo prisustvo njenih članova na raznim protestnim skupovima (npr. borački protesti od 1. marta) koje pokušavaju instrumentalizirati, ništa od toga nije dovoljno da probudi bilo kakvu a kamoli ozbiljnu medijsku pažnju.

Čak i klipovi maskiranih pripadnika ove radikalne komunističke organizacije – koji ih prikazuju kako na logorovanju u sakrivenim šumskim kampovima vrše što paravojnu obuku, što indoktrinaciju militantnom i boljševičkom literaturom – već gotovo godinu dana nezapaženo sakupljaju prašinu u ćoškovima YouTube servisa.

Možemo li samo zamisliti šta bi se dogodilo da je, recimo, riječ o nekoj organizaciji islamističkog predznaka koja se odmetnula u kampiranje po šumama i gorama i kakve bi samo reakcije bile u tom slučaju?

Ne samo da bi vazduh treperio od histeričnih medijskih krikova već i od zvuka nadolazećih dronova. Ovako, nikome ništa, ovim boljševičkim ekolozima možda čak kapne i neka donacija od nekog od ovdašnjih fondova za “otvoreno društvo”.

PROČITAJTE I...

Pretpostavlja se da u Republici Turskoj živi između četiri i osam miliona Bošnjaka. Na prostore Turske doseljavali su u više navrata, a pretpostavlja se i da između tri i četiri miliona žitelja Turske govori bosanski jezik, zna naše običaje i mnoge narodne pjesme. Jedan od potomaka Bošnjaka iz Turske, hafiz Mustafa Kurttaş, ovih je dana boravio u Bosanskoj Krupi, predvodeći namaze tokom ramazana

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!