Crkva zna ko je kakav Hrvat

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Da je strah od ideje demokratske većine u suštini strah i gnušanje od bošnjačke većine te da su to više kulturološke predrasude nego dnevna politika, pokazuje i gostovanje vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića u emisiji Dobar, loš, zao na Našoj TV.

Kardinal bilo kakvu priču o građanskom uređenju vidi u suštini kao majorizaciju te joj suprotstavlja ideju konstitutivnih naroda. Puljić smatra i da Dejtonski mirovni sporazum nije osigurao jednakopravnost sva tri naroda, no ne navodi eksplicitno u čemu se ta neravnopravnost ogleda i da li je ta zamišljena i sanjana ravnopravnost neki ekskluzivni hrvatski prostor ili državno uređenje u kojem će glas jednog Hrvata imati istu političku težinu i istu vrijednost kao glas pet Bošnjaka.

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Ovakvi stavovi i nisu ekskluzivno stvar crkvenih velikodostojnika jer, kako je nedavno pokazao skandal s Tvrtkom Milovićem, tačnije njegovim braniteljima, poput bračnog para Vlaisavljević, postoje i oni koji Hrvate dijele ne samo na zakonite i nezakonite nego i na “asimilirane” i “neasimilirane”.

Milović, kao megafon antibošnjačkog govora mržnje, baš je zbog toga neasimiliran, tj. pravi je Hrvat, dok je onaj Hrvat koji dijeli neke drugačije svjetonazore i političke stavove u vezi sa suživotom, te u vezi s organizacijom države i društva, poput Željka Komšića, ustvari asimiliran, tj. nije pravi Hrvat.

PROČITAJTE I...

Maliciozno uspoređivanje SDA, stranke koja je iznijela borbu protiv agresije, sa separatističkim projektima poput SNSD-a, SDS-a i HDZ-a preraslo je u otvoreno poručivanje da je SDA zapravo najgora te da je jedina progresivna politika potpuna marginalizacija ne samo stranaka koje zastupaju bošnjačke interese nego i onih koje djeluju tako da bi se za njih moglo reći da su na liniji interesa Bošnjaka kao naroda

Ovdje se Bosna pojavljuje kao kolateralna žrtva dugih i teških pregovora Evropske komisije s Kinom. Pitanje je koliko će Bosna na putu u članstvo u Evropskoj uniji morati pratiti stavove i dosege njezinih pregovora s Kinom. U tom nadmetanju ne treba zaboraviti ni američke interese te pritisak SAD-a da EU i njihovim proizvodima otvori vrata smanjenjem carina i ostalih regulatornih ograničenja. U tom smislu, i investicije i plasmani roba i usluga otvarali bi se američkim kao i kineskim kompanijama.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!