Crkva je protiv trećeg entiteta

Glas obespravljenih ne čuje se ni unutar vlastitog naroda... O ugroženosti govore najviše oni koji su najmanje ugroženi. Tko se od vodećih hrvatskih predstavnika zauzima za povratak hrvatskih prognanina u Republiku Srpsku? Čujete li još za nekoga osim biskupa Komarice da govori o pravima Hrvata katolika u RS-u, o njihovu povratku? A biskup Komarica uopće nije predstavnik vlasti...

Zagrebački tjednik Globus objavio je članak Darka Hudelista pod naslovom Crkva je protiv trećeg entiteta. Hudelist piše o tome kako biskupi vide budućnost Bosne i Hercegovine, objavljuje njihovu kartu budućeg ustroja BiH i kako žele “ujediniti državu koju svi žele podijeliti”. Njihov prijedlog političko-teritorijalnoga ustrojstva BiH i vizualno i po sadržaju čista je suprotnost HDZ‑ovu pogledu na BiH i na položaj tamošnjih Hrvata. Stav prenosi najznačajnije dijelove Hudelistovog članka.

(…) Hrvati katolici koji žive u BiH podijelili su se u dvije linije s različitim vizijama na unutarnje uređenje države. Jednu liniju sačinjavaju – pretežitim dijelom – vodeći hrvatski političari u BiH, najvećim dijelom koncentrirani u HDZ-u BiH, kojemu je sjedište u Mostaru. Drugu liniju predstavljaju oni koji zagovaraju viziju bosanskohercegovačkih biskupa, a to su njih šestorica: predsjednik BK i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, dopredsjednik BK i vojni biskup mons. Tomo Vukšić, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Hrvatski političari, mahom HDZ-ovci, ali i veći dio ostale hrvatske “političke elite” u BiH, zagovaraju striktno nacionalnu ili entitetsku podjelu Bosne i Hercegovine, oslanjajući se pritom na činjenicu da logika ili evolucija političkih događanja ili političke realnosti u BiH – od rata iz devedesetih naovamo – neizbježno ide u smjeru stvaranja etnički potpuno čistih i homogenih teritorija te da se s tom objektivnom činjenicom ili s tim trendom jednostavno treba pomiriti i verificirati ga odgovarajućom “troentitetskom” političko-teritorijalnom podjelom Bosne i Hercegovine, pri čemu bi i Hrvati napokon dobili svoju, hrvatsku “republiku”. To jest, hrvatski entitet.

Bh. biskupi, međutim, razmišljaju sasvim drugačije, oni idu za revizijom ili ukidanjem Daytonskoga sporazuma i nude sasvim drugačiju, regionalnu (dakle, ne po nacionalnom ključu) podjelu, po kojoj bi BiH – koju oni i dalje vide kao cjelovitu – bila podijeljena u četiri regije, formirane po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Ono, dakle, što se danas mnogima, ili čak većini, čini kao glavni ili jedini kriterij podjele BiH, a to je nacionalni element, to bh. biskupi stavljaju u drugi ili treći plan.

Riječ “nepravda” bila je, općenito gledajući, jedna od najčešće spominjanih u razgovoru s mons. Tomaševićem. Jednako kao što je vrlo često bila spominjana i riječ “dijalog” kojega, po mišljenju mons. Tomaševića, nema. Mislio je, dakako, na dijalog među bh. Hrvatima. I zapravo je imao pravo: kad sam htio dobiti komentar nekog politički relevantnog hrvatskog političkog dužnosnika u BiH, nitko nije htio izjaviti ama baš ništa. Potrudio sam se, ali u tome nisam uspio. To se može protumačiti na dva načina. Prvo, političari se biskupskoga prijedloga boje, tj. smatraju ga opasnim po svoje političke poglede i koncepcije. Drugo, smatraju ga nebitnim, nerealnim, utopijskim ili nešto slično tome, pa su ga naprosto odlučili ignorirati (…)

“Stvaranje trećeg entiteta samo na prostoru Federacije BiH kao rješenje hrvatskog pitanja, odnosno jednakopravnosti u cijeloj BiH, ne bi bilo pravedno zato što se ne računa s polovinom BiH u kojoj su se dogodili najveći progoni Hrvata i u kojem se povratak tijekom poratnih više od 20 godina gotovo nije ni dogodio. Zato to nipošto ne može biti povezna nit među Hrvatima jer Hrvati s malog dijela BiH, na kojem sada čine većinu, nemaju pravo uzeti sva prava koja pripadaju cijelom hrvatskom korpusu u BiH, uključujući i desetke tisuća onih koji su prognani i ne dopušta im se povratak. Nepravedno je željeti obezvlastiti dio svoga naroda u vlastitoj domovini.

(…) Mons. Tomašević je još istaknuo: “Glas obespravljenih ne čuje se ni unutar vlastitog naroda… O ugroženosti govore najviše oni koji su najmanje ugroženi. Tko se od vodećih hrvatskih predstavnika zauzima za povratak hrvatskih prognanina u Republiku Srpsku? Čujete li još za nekoga osim biskupa Komarice da govori o pravima Hrvata katolika u RS-u, o njihovu povratku? A biskup Komarica uopće nije predstavnik vlasti…”

(…) Zamolio sam mons. Tomaševića da mi prokomentira kartu Trećeg entiteta što ju je objavio Večernji list. (…) Prvi je nedostatak tog prijedloga, po riječima mons. Tomaševića, taj što se ne dira polovica BiH, tj. Republika Srpska, a to je 49 posto bh. teritorija. Drugim riječima, “polovica BiH u startu je precrtana, pola zemlje odmah ne računaš, a to je neprihvatljivo”. A drugi je minus, po Tomaševićevim riječima, taj što karta “ne ide za ispravljanjem nepravde, nego prihvaća realno stanje, koje nije pravedno”. “Gdje god je tko manje brojan“, istaknuo je mons. Tomašević, “ispada da nije ničiji, ispada da si na tuđem teritoriju”.

(…) “I komunizam se nekada činio moćnim i nepobjedivim pa je svejedno propao. Dapače, raspao se za relativno kratko vrijeme. Na kraju krajeva, Dayton je mirovni sporazum koji nije zamišljen kao krajnje rješenje BiH. Ovdje se ne radi o ukidanju Republike Srpske ili nečem sličnom nego da svi zajedno sjednu i urede kuće na način da bude pravedno i dobro za sve jer svima nam je ovdje živjeti. Bilo bi nužno da se bosanskohercegovačko pitanje riješi na dobar i pravedan način za sve.”

PROČITAJTE I...

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!