“Coworking prostori” u BiH: Zajednice u kojima rastu nove firme

“Coworking space”, tj. termin i model poslovanja, u svijetu se pojavio prije petnaest, a na našim prostorima prije 4-5 godina. Ovaj pojam znači dijeljenje radnog prostora koji bi trebao biti jeftiniji, udobniji i produktivniji za rad njegovih korisnika

Tehnološki razvoj posljednjih decenija doveo je do promjena i u načinu korištenja radnog prostora. Za neke djelatnosti radni prostor u vidu kancelarije, hale i slično više nije potreban jer se može raditi od kuće. S druge strane, svijet je danas zaista u pravom smislu te riječi “globalno selo”, a outsourcing je već odavno uobičajen način poslovanja. Dakle, sasvim je u redu da neko iz Sarajeva radi za nekoga u New Yorku. Međutim, za male firme, umjetnike ili freelancere ipak je potrebno da imaju neki prostor u kojem će obavljati svoje poslovne aktivnosti, nekad je dovoljna kancelarija, a nekada samo jedan sto. Tako je nastao coworking space. To je način da male firme i freelanceri dobiju svoj mali kutak a da pri tome ne plaćaju visoke kirije i režije.

Coworking space, tj. termin i model poslovanja, u svijetu se pojavio prije petnaest, a na našim prostorima prije 4-5 godina. Ovaj pojam znači dijeljenje radnog prostora koji bi trebao biti jeftiniji, udobniji i produktivniji za rad njegovih korisnika. Prema toj formuli, danas postoje doslovno deseci, ako ne i stotine modela koji nose predznak coworking prostora, ali velika većina njih to nisu, nego su komercijalni modeli izdavanja kancelarijskih kvadrata.

Pojednostavljeno, upravljač ili vlasnik coworking prostora iznajmljuje kancelarije ili samo stolove korisnicima u objektu u kojem oni imaju najčešće zajedničke prostorije za odmor, kuhinje, sale za sastanke, prezentacije i sl. Prednost je to što korisnici mogu prostor iznajmiti na mjesec, sedmicu, ili samo jedan dan, ne moraju brinuti o plaćanju računa za struju, vodu, internet… Osim toga, coworking prostori korisni su za ljude koji često putuju, pa ako im na putu zatreba kancelarija, ako moraju neki posao hitno završiti, mogu doći u prvi coworking space i ondje iznajmiti prostor.

SEDAM “COWORKING PROSTORA” U BiH

Ako je vjerovati web-stranicama koje nude bazu podataka o svim coworking prostorima u svijetu, u smislu gdje se nalaze i kako do njih doći, danas postoji 7.865 coworking prostora, u Evropi ih je 2.630, a u Bosni i Hercegovini sedam, od toga, tri u Sarajevu. Ponuda gotovo svih coworking prostora u našoj zemlji je slična, za minimalno dvadeset maraka možete iznajmiti radni prostor na jedan dan, sto maraka potrebno je za sedmicu, 200-300 maraka za mjesec, a u Banjoj Luci posebno je popularno iznajmljivanje adrese za registraciju firme, što košta približno sto maraka. Interesantno je to prije svih Slovencima, koji u posljednje vrijeme sele svoje firme iz Slovenije u Banju Luku zbog poreza.

“HUB 387” iz Sarajeva vjerovatno je prvi coworking prostor otvoren u Bosni i Hercegovini. Osnovan je prije četiri godine. U početku je bio smješten u “Bosmalu”, a sada je u novoj zgradi na Marijin-Dvoru. Larisa Nuhanović, direktorica marketinga “HUB 387”, kazala nam je da oni trenutno imaju šezdeset “stanara”. Prema njenim riječima, coworking prostori najpopularniji su među ljudima koji se bave IT-om, ali imaju dosta “stanara” iz drugih oblasti, kao što su komunikacijske agencije i općenito kreativne firme.

Nuhanović objašnjava da je prednost coworking prostora to što korisnici mogu širiti svoju biznis mrežu, dosta je različitih branši, veliki je protok ljudi, pa se mogu uspostaviti poslovni kontakti, ostvarivati različiti oblici saradnje između korisnika prostora. Posebno je važno zbog toga što korisnici imaju priliku posavjetovati se o nekom problemu s nekim ko je iz druge branše, a ima znanje i iskustvo koje može biti korisno za rješavanje konkretnog problema.

U Tuzli od 2015. godine djeluje “BRDO Coworking prostor”, koji radi u okviru Udruženja “Tuzla Live”. Predsjednik ovog udruženja Anes Husanović kaže da je prvobitni plan bio okupiti lokalne aktiviste, profesionalce, preduzetnike, freelancere, kreativce i umjetnike (prvenstveno poznanike) da uspješno koriste zajednički radni prostor, rade, grade i doprinose sebi i lokalnoj zajednici. No, ubrzo se pokazalo da to nije bio pravi pristup i ta se zajednica, koja je prvobitno bila oduševljena idejom, ubrzo raspala.

“'BRDO Coworking’ danas se drži izvornog modela coworkinga, tj. okuplja korisnike iz različitih sfera i teži da projekti i aktivnosti, kao i međusobna saradanja korisnika, ostave pozitivan trag u lokalnoj zajednici (model društvenog poduzetništva)”, kazao je Husanović.

Prema njegovim riječima, “stanari” “BRDO Coworking prostora” jesu firme, freelanceri, aktivisti, umjetnici, profesionalci. Njihovi zahtjevi nisu česti, dodaje Husanović, ali ako prostor to omogućava, naravno da je cilj da se radni uvjeti što više prilagode potrebama korisnika. Kada se posjete neki coworking prostori, može izgledati kako oni okupljaju isključivo mlade ljude i firme iz iste struke (IT npr.), ali to je samo zato što je coworking trendi pokret i što je za većinu modernih profesija, takoreći, potrebno samo znanje, dobar laptop i kvalitetna konekcija za internet. Istina je da pravila nema i da je ključni cilj za svaki coworking prostor “stvaranje funkcionalne zajednice”, a to uopće nije jednostavan zadatak u bilo kojoj sredini, objašnjava Husanović.

Coworking prostor nije nužno i start up centar, ili akcelerator, ili inkubator. To nisu isti pojmovi, mada se prečesto brkaju, što je i normalno kod nas jer je većina pojmova nova i prilično nepoznata široj javnosti. Oni mogu biti ‘pokretači’ lokalne ekonomije samo u smislu da korisnici coworking prostora budu efikasniji i efektivniji u svom radu, postižu bolje rezultate i razvijaju se. Zbog udobnog i fleksibilnog radnog ambijenta, te niskih troškova najma osnovnog radnog prostora i kancelarijskih usluga, coworking prostor može biti idealno razvojno tlo za mnoge poslovne, preduzetničke, aktivističke i društveno korisne ideje ili inicijative. Kvalitetan ili uspješan coworking prostor treba da ostvaruje i tzv. serendipity moment, tj. da se iz povoljnog okruženja ostvaruju za lokalnu zajednicu pozitivne, korisne stvari, inicijative, ideje i projekti”, kaže Husanović.

Prema njegovim riječima, u poređenju s regijom, Bosna i Hercegovina je u sličnoj situaciji. U svim zemljama susjedstva pojam coworkinga malo je poznat, a time i malo popularan. Samoinicijativnost i poduzetnost mladih na istom je nivou, nezadovoljavajućem. Evropa je već druga priča, pogotovo njene razvijenije zemlje, u kojima je coworking prepoznata i podržana praksa u raznim formama i s raznim korisnim ciljevima. U Sjevernoj Americi, a i na globalnom nivou, postoje korporativni pristupi coworkingu, lanci, franšize itd., što, naravno, podrazumijeva ulazak kapitala i vlasnika nekretnina kako bi iskoristili moment i ostvarili što veći profit. Vrijeme već pokazuje da takvi poduhvati mahom propadaju.

STOTINU STANARA

“Bosna i Hercegovina treba uraditi još mnogo posla kako bi podigla nivo, a i uvjete za razvoj samoinicijativnosti i poduzetnosti kod mladih, a i kod ostatka populacije. To se jedino može učiniti temeljnim promjenama u edukativnom sistemu (od obdaništa pa nadalje) koje vode ka razvoju poduzetnosti i kreativnih vještina kod svih uzrasta. Tek će onda coworking prostori i slični modeli uistinu zablistati u pravom svjetlu i dati maksimalni doprinos razvoju naših lokalnih zajednica”, zaključio je Husanović.

Banjalučki coworking prostor “Smart Office” počeo je raditi 2016. godine. Ideja se javila kao jedina logična opcija koja bi istovremeno zadovoljila želju grupe prijatelja da različite poslove kojima se bave rade na jednom mjestu. Rezultati analize tržišta koju su proveli jasno je nagovijestila da će u bliskoj budućnosti Banja Luka i Bosna i Hercegovina doživjeti znatan porast broja mladih koji će se baviti freelance poslovima.

“Naša zajednica, od prvog dana do danas, broji oko stotinu ‘stanara’. Neki od njih su bili dio ‘Smart Officea’ kraće, neki duže. Neki od njih odlaze, putuju, usavršavaju se, pa se nakon toga ponovo vraćaju. Precizan broj, stoga, teško je dati, ali u svakom trenutku, tu je u prosjeku tridesetak ljudi koji su mnogo više od osoba koji samo dijele radni prostor. Atmosfera ‘Smart Officea’ je atmosfera porodice, bez pretjerivanja”, kaže Vanja Babić, direktor “Smart Officea”, i dodaje da su korisnici usluga nezavisni umjetnici, arhitekte, dizajneri, programeri, marketing‑stručnjaci, projekt-menadžeri, koordinatori i mnogi drugi. Upravo šarolikost zajednice čini ju ljepšim i inspirativnijim okruženjem.

Značaj coworking prostora kao svojevrsnih inkubatora za start up biznise odavno je prepoznat i priznat.

“Činjenice su da se, u zajednicama poput naše, stvaraju nove ideje koje predanim radom prerastaju u projekte ili registrirane firme koje na osnovu prometa kojeg prave pomažu ekonomiju države. Također, nerijetko te firme sarađuju s inostranim kompanijama te, radeći za njih, vrše direktan uvoz novca u našu državu jer novac koji zarađuju iz inostranstva troše ovdje. Potencijal coworking zajednica je ogroman i trebalo bi raditi na njegovom jačanju”, kazao je Babić.

Željko Kusić je arhitekt. Od aprila ove godine “stanar” je “Smart Officea” u Banjoj Luci. Nakon nekoliko poslova u projektantskim biroima i dovoljno iskustva, Kusić je odlučio da počne sam djelovati, pa se smjestio u “Smart Office”. O radu u coworking prostoru kaže: “Mislim da je model coworkinga koristan za svakoga ko ga je bar nakratko isprobao. Radeći u coworkingu oslobođeni ste napetosti i pritiska rada u klasičnoj kancelariji, a zauzvrat dobijate mogućnosti upoznavanja i povezivanja s ljudima koji se bave nekim sličnim ili srodnim djelatnostima. Također, networking koji se dešava na svim događajima organiziranim u ‘Smart Officeu’ idealna je prilika za stjecanje novih iskustava, a ponekad i za širenje poslovanja.”

PROČITAJTE I...

Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja jesu ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver-inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što, zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih”, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!