Članice EU za sada neće uvesti sankcije Dodiku

Ambasadori zemalja članica Evropske unije diplomatski su izbjegavali direktan odgovor na pitanje koje se tiče svojevrsne izolacije Milorada Dodika. Iz onoga što su kazali za časopis Stav da se zaključiti da će države EU s ozbiljnijim sankcijama ipak malo pričekati

Opozicija u Republici Srpskoj, prije svih Dragan Čavić, lider NDP-a, tvrdi da je predsjednik RS-a Milorad Dodik već pod sankcijama zemalja članica EU. Navodno su ga ambasadori zemalja članica EU stavili u izolaciju i prekinuli sve kontakte s njim. Ambasadori zemalja članica EU diplomatski su izbjegavali direktan odgovor na pitanje koje se tiče svojevrsne izolacije Milorada Dodika. Iz onoga što su nam kazali da se zaključiti da će države EU s ozbiljnijim sankcijama ipak malo pričekati.

Ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson izjavio je za Stav da su Sjedinjene Američke Države poslale jasnu poruku predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku da je njegovo kršenje vladavine prava i Daytonskog mirovnog sporazuma destabilizirajuće i neprihvatljivo.

“Ujedinjeno Kraljevstvo dijeli zabrinutosti Sjedinjenih Država. Za sada, mi smo odabrali da ostavimo otvorena vrata predsjedniku Dodiku za povratak na konstruktivniji put. Nadamo se da će to i uraditi. Ali, mi detaljno pratimo razvoj, i u slučaju dalje eskalacije, konsultirat ćemo se s našim partnerima po pitanju odgovarajućih daljih mjera”, kazao je Ferguson.

Ambasadorica Francuske u BiH Claire Bodonyi također je izbjegla da odgovori na pitanje o izolaciji Dodika. Kazala nam je da je Francuska, kao i sve članice EU, izrazila žaljenje zbog održavanja nezakonitog referenduma koji je prekršio odluku Ustavnog suda BiH od 17. septembra 2016. Oko toga su se složile sve zemlje EU u zaključcima Vijeća za vanjske poslove u oktobru prošle godine.

Što se Francuske tiče, dodala je Bodonyi, ovo se pitanje treba riješiti kroz zakonite procedure predviđene Ustavom i u duhu konstruktivnog dijaloga.

Italijani i Francuzi jedinstveni

“EU i njene zemlje članice ne predviđaju, u ovom trenutku, restriktivne mjere. Ali sa zabrinutošću pratimo nepoštivanje odluka Ustavnog suda”, kazala je Bodonyi.

Italijani i Francuzi kao da su se dogovorili da o ovoj temi, kakvo se god pitanje postavi, daju identičan odgovor. No, to može ukazivati da su se ipak članice EU konsultirale i usaglasile zajednički stav. A taj stav glasi da članice EU još ne razmatraju, bar ne aktivno, restriktivne mjere prema Miloradu Dodiku, ali i institucije EU i njene članice i dalje prate implikacije nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH i prema tome će, ako bude bilo potrebe, razmatrati eventualne sankcije.

U Ambasadi Italije su nam ponovili zaključke Vijeća za vanjske poslove: EU žali zbog nezakonitog održavanja referenduma o Danu Republike Srpske, koji je u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 17. septembra 2016. godine. Ovaj referendum, istaknuli su u Ambasadi u Sarajevu, izazvao je nepotrebne tenzije i osporio vladavinu prava. Dodali su da EU podstiče institucije Bosne i Hercegovine da riješe ovaj problema kroz uspostavljene pravne procese, konstruktivan dijalog i postojeći ustavni okvir.

Vjerovatno su i članice EU, kao i Milorad Dodik, čekale da vide kakav će stav zauzeti nova američka administracija s Donaldom Trumpom na čelu. Dodik je u više navrata ponovio kako su sankcije koje su mu uvedene ustvari sankcije odlazeće američke administracije i da će se stvari okrenuti u njegovu korist kada na čelo SAD-a dođe Donald Trump.

Zeleni pitaju vladu

Međutim, Dodikove nade potopljene su objavljivanjem ažurirane liste američkog Ministarstva finansija. Naime, u informaciji od 3. februara 2017. o iranskim sankcijama Ministarstvo finansija dodalo je i podatak da su sankcije za predsjednika RS-a Milorada Dodika ažurirane, čime je potvrđena akcija od 17. januara ove godine o stavljanju Dodika na listu. To je potvrdila i Ambasada SAD‑a u BiH.

Novi moment u cijeloj priči jeste interes zastupnika u njemačkom najvišem zakonodavnom tijelu Bundestagu, o tome kako se Njemačka postavila spram nelegalnog referenduma i obilježavanja Dana RS-a 9. januara 2017. godine. Zastupnici Zelenih Marieluise Beck, Annalena Baerbock, dr. Franziska Brantner, Agnieszka Brugger, Uwe Kekeritz, Tom Koenigs, dr. Tobias Lindner, Omid Nouripour, Cem Özdemir, Claudia Roth (Augsburg), Manuel Sarrazin, dr. Frithjof Schmidt, Jürgen Trittin, Doris Wagner i Klub poslanika Savez 90 / Zeleni postavili su upit Bundestagu o srpskom nacionalizmu u Bosni i Hercegovini, piše DW.

Zastupnici su postavili 25 pitanja, a odgovor očekuju od Vlade Njemačke. Neka od tih pitanja jesu: “Na koji je način Vlada Njemačke svoj stav povodom proslave 9. januara u Banjoj Luci iznijela: a) entitetskom predsjedniku Dodiku, b) članu Predsjedništva BiH Ivaniću, c) Vladi Srbije? U kojoj mjeri Vlada Njemačke vidi realnu opasnost od otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine? Koje političke interese i koju strategiju slijedi rusko vodstvo u odnosu na BiH, a posebno na njen teritorijalni integritet, po mišljenju Vlade Njemačke i informacija tajnih službi koje joj stoje na raspolaganju? Kakav značaj na sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana, po mišljenju Vlade Njemačke, ima vanjskopolitički smjer koji Rusija vodi posljednjih godina, posebno nakon aneksije Krima, koja nije bila u skladu s međunarodnim pravom, i nakon vojne destabilizacije Ukrajine? Kako konkretno može i kako bi trebala djelovati međunarodna zajednica u cilju otklanjanja opasnosti od prijetećeg otcjepljenja Republike Srpske od BiH? Kakve bi posljedice otcjepljenje Republike Srpske, kojim se prijeti, moglo po mišljenju Vlade Njemačke, imati na sigurnost u Evropi? Kako bi trebala reagirati međunarodna zajednica ukoliko političko vodstvo Republike Srpske provede referendum o otcjepljenju RS-a od BiH? Kakve zaključke izvlači Vlada Njemačke iz činjenice da je Vlada SAD-a 17. januara 2017. uvela sankcije Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja presude Ustavnog suda i kršenja Mirovnog sporazuma iz Daytona i kakav je stav Vlade Njemačke po pitanju treba li EU uvesti sankcije protiv političkog vodstva Republike Srpske?”

Ovo su samo neka od pitanja njemačkih parlamentaraca i svako je, primijetit ćemo, na mjestu. Od Njemačke se svakako očekuje da prva krene i donese odluku o odnosu prema BiH, RS-u i Miloradu Dodiku, uostalom, kao i o svim drugim pitanjima bitnim za EU. Na naš upit o sankcijama Dodiku u Ambasadi Njemačke u Sarajevu uputili su nas na institucije EU. Stav EU stav je Njemačke.

 

PROČITAJTE I...

Aktivni član SDP-a Zoran Mijić poručuje Dautoviću da se “moli kome hoće i kako hoće da ga ne sretne u gradu a kamoli u vijeću SG”, ostali bi ga “preimenovali u KUM” i “morat će na plastičnu operaciju da ga prepoznaju”, a “faca mu se ubila za gaženje martinkom”, jer sve te “jebene balijske isprdke treba flammenwerferom”. Smatraju da je vrijeme da se “Antifa i raznorodni anarhisti slobodarci dignu u BiH ko oni u Murici i jebu mater ovim kozojebima ovdje”, na šta se odgovora: “čekaj malo, kuha se čorba”. Dautoviću, sinu od “oca supčića hodžice”, “treba jebat mater i ćao”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!