Čarobna muzička večer

Sarajevska filharmonija počela je prije godinu pregovore s menadžerom Stefana Milenkovića. Svi orkestri u svijetu sezonu žele početi sa zvučnijim imenom, pa tako i Sarajevska filharmonija, koja je publici u glavnom gradu BiH osigurala nastup svjetski priznatog umjetnika, izjavio je Samir Lokvančić

 

Nova sezona Sarajevske filharmonije otvorena je onako kako dolikuje simfonijskom orkestru jedne evropske metropole – spektakularno, nastupom Stefana Milenkovića, jednog od najvažnijih evropskih violinista. Ovaj virtuoz na violini izveo je 29. septembra u ispunjenoj sali Narodnog pozorišta u Sarajevu čuvenu kompoziciju Koncert za violinu i orkestar u E‑molu njemačkog kompozitora Felixa Mendelssohna. Čarobna muzička večer u Sarajevu upotpunjena je iznimno dramatičnom Petom simfonijom Ludwiga van Beethovena, te Mendelssohnovom tajanstvenom uvertirom i “raspjevanom pećinom” Hebridi (Fingalova pećina) u izvedbi Sarajevske filharmonije i pod sigurnom i konzistentnom dirigentskom palicom maestrice Samre Gulamović. Uprava Sarajevske filharmonije, na čelu s vršiocem dužnosti direktora Samirom Lokvančićem, uspjela je vratiti u Sarajevo Stefana Milenkovića, koji je već nekoliko puta nastupao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, prvi put kao dječak, a posljednji kao svjetski priznat violinista 2014. godine u okviru Festivala “Baščaršijske noći”.

“Sarajevska filharmonija počela je prije godinu pregovore s menadžerom Stefana Milenkovića. Na opće zadovoljstvo publike i same institucije, uspjeli smo Stefana dovesti u Sarajevo. Svi orkestri u svijetu sezonu žele započeti sa zvučnijim imenom, pa tako i Sarajevska filharmonija, koja je publici u glavnom gradu BiH osigurala nastup svjetski priznatog umjetnika. On trenutno živi i radi u Americi i u Sarajevo je došao kao američki umjetnik. Karte su još prošle sedmice bile rasprodane, a posljednjih dana tražila se i karta više, tako da smo morali ubaciti i trinaesti red stolica u salu”, rekao je u izjavi za Stav Samir Lokvančić.

ČUDO OD DJETETA

Prve note Stefan Milenković odsvirao je na klaviru, ali je već nakon pet dana shvatio da ga njegova mehanika ne privlači. Nakon toga, otac Zoran Milenković, inače profesor violine, donio mu je violinu i to je bio početak divnog prijateljstva koje traje već skoro 40 godina. Pažnju javnosti Stefan je privukao kao petogodišnjak kada je prvi put nastupio s orkestrom, a samo dvije godine poslije osvaja glavnu nagradu na Međunarodnom violinističkom takmičenju “Jaroslav Kozian” u Češkoj. Svoj hiljaditi koncert izveo je kao šesnaestogodišnjak u Monterreyu Meksiku, a dvije godine nakon toga postaje najmlađi diplomant u historiji Fakulteta muzičke umetnosti (FMU) u Beogradu. Nastupao je u Bijeloj kući pred američkim predsjednikom Ronaldom Reganom, papom Ivanom Pavlom Drugim, Mihailom Gorbačovim, a scenu dijelio sa slavnim orkestrima u Indianapolisu, Berlinu, Helsinkiju, Parizu, Moskvi…

Prvog Stefanovog koncerta u Sarajevu, kada je sa Sarajevskom filharmonijom nastupio kao 12-godišnjak, prisjetio se Dževad Šabanagić, predsjednik Umjetničkog savjeta Sarajevske filharmonije i penzionirani profesor Muzičke Akademije u Sarajevu. Šabanagić je s Milenkovićem scenu u sarajevskom Narodnom pozorištu dijelio prije 14 godina, kada su izveli Koncert s dvije violine Johanna Sebastiana Bacha. “Stefana poznajem još od malih nogu, pošto sam dugogodišnji prijatelj s njegovim roditeljima. Ja sam mu organizirao prvi koncert u Sarajevu, kada je bio još maleni dječak. On je već tada bio poznat u svijetu kao violinista koji se rijetko rađa, a pogotovo na ovim našim malim prostorima. Bio je čudo od djeteta i ja se u svojoj dugoj karijeri nisam susreo s takvim božanskim talentom. Ostao je, prije svega, fin momak i veliki čovjek s kojim je saradnja veoma jednostavna. Obično su ti veliki umjetnici prilagodljivi i izuzetno jednostavni. Ništa njemu ne smeta i može svirati u svakom prostoru. Što bismo rekli u Bosni i Hercegovini, nije muhanat”, izjavio je profesor Šabanagić, koji nam je ispričao anegdotu koja najbolje prezentira lik i djelo Stefana Milenkovića: “Jednom prilikom, kada je imao desetak godina, ugostio sam Stefana, njegovog brata i njihove roditelje u svojoj kući. Oni su taj dan putovali jako dugo i, kada su stigli u moju kuću, svi su odlučili prvo se odmoriti i nešto pojesti, osim Stefana, koji je samo oprao ruke i zatim uzeo violinu. Vježbao je bez prestanka pet sati. Tek je onda napravio pauzu kako bi ručao.”

O saradnji sa Stefanom Milenkovićem te o novom iskustvu u svojoj karijeri za Stav je govorila i dirigentica koncerta s kojim je počela nova sezona Sarajevske filharmonije maestrica Samra Gulamović: “Ja do sada, nažalost, nisam imala priliku sarađivati sa Stefanom. Mi smo se tek jučer upoznali i za ovo kratko vrijeme uvježbavanja interpretacije Mendelssohna uvidjela sam da je zaista riječ o velikom profesionalcu, ali i krasnoj osobi. Publika ga voli, orkestar ga je odmah zavolio i mislim da je njegov večerašnji nastup zaista bio spektakularan, te istovremeno dramatičan i krajnje emotivan.”

OBEĆAVAJUĆA NOVA SEZONA

Ako je suditi prema koncertu otvaranja, nova 2017/2018. sezona Sarajevske filharmonije djeluje zaista obećavajuće, a da sve ljubitelje klasične muzike u Sarajevu i Bosni i Hercegovini očekuje još intrigantnih, zanimljivih i spektakularnih nastupa, potvrdio je i direktor ove javne ustanove Samir Lokvančić. “Imamo isplaniranu kompletnu umjetničku sezonu, u narednom periodu očekuje nas još dobrih koncerata. Početkom oktobra obilježavamo stotinu godina od rođenja bosanskohercegovačkog kompozitora Avde Smailovića, i to u saradnji s njegovom kćerkom, profesoricom Violetom Smailović-Huart kao organizatoricom festivala ‘Muzika na žici’. Nemamo mnogo domaćih kompozitora, tako da zaista moramo promovirati i bh. stvaralaštvo. Poslije toga, 14. oktobra učestvujemo u obilježavanju 65. godišnjice Ekonomskog fakulteta s gala koncertom u Narodnom pozorištu. Zatim slijedi obilježavanje 20 godina umjetničkog rada profesora flaute na Muzičkoj akademiji u Sarajevu Sakiba Lačevića, a tom prilikom prisjetit ćemo se i rahmetli profesora Bećira Drnde, koji je ostavio veliki trag kao pedagog i umjetnik te kao vječni član Opere i Filharmonije. Mladi sarajevski dirigent Slaven Kulenović, koji živi i radi u Sloveniji, svoj će nastup pred sarajevskom publikom održati 9. novembra, a zatim organiziramo koncert u saradnji s Ambasadom Austrije, s kojom smo prošle godine povodom manifestacije ‘Godina austrijske kulture’ priredili tri koncerta u Sarajevu i jedan u Beču. S prvim snijegom dolaze i naši tradicionalni koncerti, kao što su ‘Božićni koncert’ te ‘Novogodišnji koncert’, kada ćemo prirediti pravi spektakl”, rekao je Lokvančić, dodajući da entuzijazam koji vlada u Sarajevskoj filharmoniji ne dozvoljava da BiH zaostaje za svjetskim standardima, te da nema puno pomoći od konstantnog žaljenja “kako nema para”.

S druge strane, maestrica Samra Gulamović smatra kako je klasična muzika u nezavidnom položaju kada je riječ o muzičkoj sceni u Bosni i Hercegovini: “Nama je potrebna znatno snažnija podrška i od institucija i od samog društva kako bi Sarajevska filharmonija nastavila uspješno djelovati kao jedan od stubova muzičke kulture i institucija muziciranja od fundamentalnog značaja za BiH.”

Stefan Milenković za Stav: “Duh Sarajeva ostao je isti”

 Stefan Milenković više nije “čudo od djeteta” koje najveći dio dana provodi vježbajući sviranje na violini. Danas je on “umjetnik vijeka”, kako su ga nazvale kolege u Srbiji dodijelivši mu ovo priznanje. Milenkovć je svjetski putnik, profesor, humanitarac, violinista koji nastupa s najvažnijim orkestrima i čuvenim dirigentima širom svijeta. U Sarajevo se često vraća, a njegov prvi i ovogodišnji nastup u Sarajevu povezuje kompozicija Koncert za violinu i orkestar u E-molu Felixa Mendelssohna, koju je pred sarajevskom publikom izveo kao dječak, a kojoj se ponovno vratio 28 godina poslije.

STAV: Zašto ponovno Koncert za violinu i orkestar Felixa Mendelssohna pred sarajevskom publikom? Postoji li određena simbolistička veza između Vas, Sarajeva i Mendelssohna?

MILENKOVIĆ: S jedne strane, reč je o čistoj slučajnosti, a s druge možda uopšte nije slučajno, možda ima neke simbolike u tome i određena poveznica između tog mog dečačkog nastupa u Sarajevu i ovog danas. Mendelssohnov Koncert jedna je od onih kompozicija koja se uči relativno rano, pošto je reč o manjoj formi od, recimo, nekih dela Čajkovskog, Brahmsa, Beethovena. Također, on je stilski, muzički dosta težak, zahtevan i zato se usavršava celog života. S treće strane, to je delo koje može uvek da se sluša, kao dragulj muzičke literature. Zbog svih ovih razloga, mislim da je Mendelssohn bio pravi izbor.

STAV: Šta se promijenilo tokom ovih skoro 30 godina kada je riječ o Vama kao umjetniku?

MILENKOVIĆ: Apsolutno sve. Čovek se menja svaki dan. Kada se probudite danas, ne osećate se isto kao jučer. Tako je i s umetnošću, tako se menja i način sviranja, razumevanja kompozicije i uopšte refleksija samog sebe u toj kompoziciji. Ipak, mogu da kažem, da sam to sigurno i dalje ja, ali i da više uopšte nisam ista osoba.

STAV: U Sarajevu ste nastupali nekoliko puta tokom triju različitih perioda za ovaj grad? Pamtite li Sarajevo u koje ste dolazili kao dječak i da li to sjećanje možete uporediti s Vašim današnjim viđenjem ovog grada?

MILENKOVIĆ: Nisam još uvek stigao sve da obiđem, nažalost. Ali, bez obzira ne sve promene i sve ono što se dešavalo, Sarajevo je ostalo isto u mom sećanju. U sećanju su mi ostali pozitivna energija i fini ljudi koje prepoznajem i danas. Atmosfera u gradu, Baščaršija, ljudi, taj celokupni paket za mene je ostao isti. Mnogo se toga promenilo u samom izgledu, ali taj osećaj, taj duh se nije izgubio.

STAV: Još kao dječak nastupali ste pred mnogim poznatim i važnim svjetskim ličnostima. Kako je bilo nastupati pred papom, predsjednikom Amerike? Da li možete izdvojiti neki od tih nastupa koji za Vas ima posebnu važnost?

MILENKOVIĆ: Ja sam tada bio klinac, tako da su mi ti nastupi istovremeno bili veoma važni i uopšte mi nisu bili važni, jer nisam toliko pratio politiku. Znao sam da su to važni ljudi, ali ništa više od toga. Danas na takve nastupe gledam apsolutno drugačije. Ipak, svaki od tih događaja bio je poseban jer su to sve bile iznimno neobične situacije za mene. Recimo, taj koncert za Regana bio je organizovan u velikom muzeju koji je bio prepravljen u salu za Božić, božićnu priredbu, i to je nešto što nikada neću zaboraviti. Tu masu, to silno obezbeđenje, razne provere, brojne kamere, to nikada nisam video, ni pre ni posle. S druge strane, susret s papom mi je u sećanju također ostao kao poseban, s drugačijim osećajem. Ono što je zajedničko svima njima, u tom jednom trenutku kontakta, jeste da su bili izuzetno pristupačni, topli, kao ljudi. To pamtim.

STAV: Koju vrstu muzike privatno slušate?

MILENKOVIĆ: (Smijeh) Ja sam svaštojed kada je reč o muzici. U tom smislu slušam klasiku, ali i druge vrste muzike, jer iskreno, kada nastupam i vežbam ceo dan, poslednje što želim čuti kada dođem u stan jeste ponovo klasika. Imam dosta raznovrsno interesovanje kada je reč o muzici. Volim Lady Gagu, volim neke pesme, neke obrade Davida Guette, Die Antwoord, bosansku sevdalinku također slušam povremeno…

 

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Nizom manifestacija u Sarajevu jučer je obilježena 100. godišnjica rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika koji nas je napustio prije 46 godina. Centralni događaj - svečana akademija i muzički teatar "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" autorice Belme Bešlić-Gal, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, upriličen je u večernjim satima u Narodnom pozorištu Sarajevo uz prisustvo brojnih zvanica. Sedmični časopis Stav za naše čitaoce donosi Izetbegovićevo obraćanje na svečanoj akademiji:

Nizom manifestacija u Sarajevu jučer je obilježena 100. godišnjica rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika koji nas je napustio prije 46 godina. Centralni događaj - svečana akademija i muzički teatar "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" autorice Belme Bešlić-Gal, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, upriličen je u večernjim satima u Narodnom pozorištu Sarajevo uz prisustvo brojnih zvanica. Sedmični časopis Stav za naše čitaoce donosi obraćanje prof. dr. Sanjina Kodrića na svečanoj akademiji:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!