Cannes 2017: Izbjeglička kriza, odsustvo blockbustera i “Twin Peaks”

Ceremoniju otvaranja i zatvaranja Festivala vodit će italijanska glumica Monica Bellucci, dok je zaštitno lice 70. izdanja njena sunarodnjakinja Claudia Cardinale, čija fotografija iz mladosti krasi službeni plakat Festivala. Osim kvalitetnih filmskih naslova, Cannes tradicionalno prate i skandali, a posljednji je prouzrokovao upravo ovaj plakat, na kojem su slavnoj glumici i seks-simbolu šezdesetih uz pomoć Photoshopa suženi struk i stanjena bedra

Najvažniji filmski festival u svijetu, Cannes Film Festival, stigao je do jubilarnog 70. izdanja. Još od 1946. godine, kada je prvi put održan, Cannes Film Festival slijedi samo jedan cilj, a to je promocija filmske umjetnosti. Niti nakon sedamdeset godina ovaj se festival nije odrekao svoje tradicije, te će i ovoga maja filmskom svijetu predstaviti nova filmska remek-djela. Ovogodišnji će program, po uvriježenom pravilu, činiti filmovi starih znanaca, ali i ostvarenja koja najavljuju nove filmske tokove u svjetskoj kinematografiji. Tako je umjetnički direktor Cannesa Thierry Frémaux na pres‑konferenciji, koja se tradicionalno održava u aprilu, predstavio zasigurno najvažnije i najintrigantnije filmske naslove 2017. godine.

UTRKA ZA ZLATNU PALMU

U glavnoj takmičarskoj selekciji za Zlatnu palmu nadmetat će se osamnaest filmova, među kojima prednjače američka i francuska kinematografija, s pet, odnosno s četiri naslova. U Cannes se vraća dvostruki kanski pobjednik (Bijela traka i Ljubav), austrijski režiser Michael Haneke, koji će s filmom Happy End pokušati postati prvi filmski autor u historiji kinematografije koji je osvojio tri Zlatne palme. Kao najpredaniji predstavnik seciranja bolesnog društva modernog doba, koji je, zapravo, nastavio ondje gdje je smrt zaustavila Ingmara Bergmana, Haneke se u filmski svijet vraća s ostvarenjem koje se bavi mirnom francuskom porodicom suočenom s izbjegličkom krizom u kampu u Calaisu, u medijima poznatom kao zloglasna “džungla”.

Režiserke ove godine predvodi Sofia Coppola s dramom The Begulied, u kojoj su naslovne uloge ostvarile Nicole Kidman, Elle Fanning i Kirsten Dunst, a čija je radnja smještena u period Američkog građanskog rata. Osim Coppole, koja je na najbolji način uspjela iskoristiti očev utjecaj u svijetu filma (Francis Ford Coppola) i kreirati sasvim novi filmski izražaj, boje “ženskog pisma” u ovogodišnjem Cannesu branit će i Škotkinja Lynne Ramsay s trilerom You Were Never Really Here te Japanka Naomi Kawase s još jednom dramom, naslova Radiance.

Nakon samo dvije godine i ostvarenja Carol, u Cannes se vraća i Amerikanac Todd Haynes, koji će u glavnoj konkurenciji sudjelovati sa stiliziranom i ambijentalnom dramom Wonderstruck, u kojoj se isprepliću priče o dječaku i djevojčici u razmaku od pedeset godina, a koji tragaju s istom misterioznom vezom. Svoj će film u Cannesu poslije deset godina imati i njemački režiser turskog porijekla Fatih Akin, koji će predstaviti dramu Iz noći, u središtu čijeg je narativa veza između terorizma i osvete u turskoj zajednici. U Akinovom filmu, čiji stil karakteriziraju snažni narativni predlošci i protagonisti razapeti između istinskog i prinudnog doma (Turska i Njemačka), naslovnu ulogu ostvarila je holivudska glumica Diane Kruger, inače rođena u Njemačkoj. Redovni gost Festivala na Francuskoj rivijeri jeste i glavni predstavnik “novog grčkog vala” Yorgos Lanthimos, koji je pažnju filmske kritike privukao s debitantskim ostvarenjem Kinetta, a svoj prepoznatljivi filmski izražaj potvrdio mračnom satirom naslova Očnjak. Poput Haynesa i Lanthimos, vraća se u Cannes nakon samo dvije godine, kada je osvojio Nagradu žirija za film Jastog, njegov prvi na engleskom jeziku. Na 70. Cannesu Lanthimos će predstaviti misteriozni horor Ubistvo posvećenog jelena s Nicole Kidman, kojoj je ovo četvrti festivalski film, i Colinom Farrellom u glavnim ulogama. Svoja nova ostvarenja predstavit će i Francuz Francois Ozon (Dvostruki ljubavnik), Rus Andrej Zvjagincev (Neljubav), Ukrajinac Serhij Loznica (Divno stvorenje), Michel Hazanavicius (Strah)… Također, ove godine bit će prezentirana i dva televizijska ostvarenja u produkciji “Netflixa” – Okja Korejca Bonga Joon-hoa, te Meyerowitz Stories Amerikanca Noaha Baumbacha.

IZBJEGLIČKA KRIZA – CENTRALNA TEMA 70. CANNESA

Centralna tema 70. Cannes Film Festivala jeste izbjeglička kriza, a osim Michaela Hanekea, ovim trenutno svjetskim problemom broj 1 bavio se i mađarski autor Kornel Mundruczo u ostvarenju Jupiterov mjesec, o izbjeglici koja posjeduje moć lebdenja.

Film o izbjeglištvu predstavit će u Cannesu i 79-godišnja glumica Vanessa Redgrave. Riječ je o njenom dokumentarnom ostvarenju Sea Sorrow, koji će biti prikazan izvan konkurencije, a u središtu čije radnje jesu evropske izbjeglice u 20. stoljeću. Vanessa Redgrave rodila se u Londonu 1937. godine, a u svojoj bogatoj glumačkoj karijeri ostvarila je više od stotinu pozorišnih i filmskih uloga. Redgrave, koju je dramski pisac Tennessee Williams smatrao jednom od najvažnijih britanskih glumica svih vremena, i sama je u Drugom svjetskom ratu preživjela izbjeglištvo.

Iako su umjetnički autorski filmovi centralni fokus Cannes Film Festivala, gotovo svako izdanje upotpunjavao je barem jedan holivudski blockbuster. Naprimjer, prošle je godine izvan konkurencije prikazano ostvarenje Stevena Spielberga The BFG, dok je 2015. godine Festival otvoren filmom Pobješnjeli Max 4: Divlja cesta Georgea Millera. Ove je godine snimljeno nekoliko izrazito zanimljivih blockbustera, a u Cannesu su se svakako očekivale premijere Nolanovog Dunkirka te Blade Runnera 2049 u režiji Denisa Villeneuvea.

Prateći program upotpunit će premijera treće sezone najiščekivanije televizijske serije godine, kultnog Twin Peaksa Davida Lyncha, te nastavak kriminalističke mini serije Top of the Lake jedine pobjednice Cannesa u historiji Jane Campion. Također, Festival neće otvoriti jedan američki film, već će ta čast 17. maja pripasti ostvarenju Ismael’s Ghost u režiji Arnauda Desplechina.

Lejla

Iako ove godine na najvažnijoj filmskoj smotri neće biti prikazano niti jedno ostvarenje iz regije, boje domaće kinematografije branit će Sarajevska filmska akademija (SFA), čiji će kratki film Lejla studenta Stijna Boume iz Holandije biti prikazan u okviru prestižne Cinéfondation selekcije. Riječ je o studentskom programu koji slavi 20. godišnjicu postojanja, a Lejla je jedan od 16 izabranih filmova iz 14 zemalja koji će se takmičiti za jednu od tri Cinéfondation nagrade. Centralni sižejni tok ovoga studentskog ostvarenja prati Sarajku Lejlu koja radi u restoranu brze hrane i brine o svom starom ocu. Istovremeno pokušava ostvariti ljubavnu vezu s Vedadom, koji joj ponudi da pobjegnu i zauvijek napuste Bosnu i Hercegovinu. U filmu igraju Lejla Hadžić, Vedad Terzić i Slobodan Čabaković, a scenarij za film potpisuje režiser Stijn Bouma.

Ovogodišnji Cannes trajat će do 28. maja, a bit će prikazano 49 filmova iz 29 zemalja, devet premijera debitantskih filmova, kao i 12 filmova koje su režirale režiserke. Predsjednik žirija glavnog takmičarskog programa bit će španski režiser Pedro Almodóvar, koji se u Cannesu do sada “takmičio” pet puta (Sve o mojoj majci – Nagradu za najbolju režiju 1999, Vraćam se – Nagrada za najbolji scenarij 2006), ali koji nikada nije osvojio prestižnu Zlatnu palmu. Ceremoniju otvaranja i zatvaranja Festivala vodit će popularna italijanska glumica Monica Bellucci, dok je zaštitno lice 70. izdanja njena sunarodnjakinja Claudia Cardinale, čija fotografija iz mladosti krasi službeni plakat Festivala. Osim kvalitetnih filmskih naslova, Cannes tradicionalno prate i skandali, a posljednji je prouzrokovao upravo spomenuti plakat, na kojem su slavnoj glumici i seks-simbolu šezdesetih uz pomoć Photoshopa suženi struk i stanjena bedra.

 

PROČITAJTE I...

Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!