Čahura za cvijeće i metak za ponijeti

Ratna historija i opsada Sarajeva postali su s vremenom turistička atrakcija glavnog grada Bosne i Hercegovine. Istražili smo šta se nudi u okviru sarajevskih ratnih tura i šta to sve zanima strane turiste

FOTO: Ivan Šebalj

Prošetati alejom snajpera, proći kroz dio ratnog Tunela spasa, od neposrednih učesnika rata čuti priču o sarajevskim ružama, Romeu i Juliji, Suadi i Olgi, kao i mnoga druga svjedočenja o stradanju i preživljavanju, ustrajnosti i inovativnosti Sarajlija tokom najduže opsade jednog grada u modernoj historiji čovječanstva…

Osim toga, posjetiti tržnicu Markale, novootvoreni Muzej ratnog djetinjstva, Šehidsko mezarje Kovači, ratnu igmansku džamiju ili izložbu “Opkoljeno Sarajevo” u Historijskom muzeju BiH, a za uspomenu na Baščaršiji kupiti izrezbarenu čahuru granate ili metak u obliku privjeska.

Sve to ima svoju posebnu ratnu priču i mali je dio onoga što se nudi u najatraktivnijim i najtraženijim turističkim turama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Riječ je o pažljivo osmišljenim “ratnim turama”, poput “Sarajevo: 3-Hour Balkans Dark Side & War Tour”, “Sarajevo Times of Misfortune Tour”, “Sarajevo Total Siege Tour…”, koje stranim i domaćim turistima, uz dobro obučene turističke vodiče i za tu svrhu osmišljene mape, nude lokalne turističke agencije.

Na sarajevskoj Baščaršiji neke zanatske radnje turistima nude i nesvakidašnje suvenire. Zanatlije čahure od metaka i granata iz proteklog rata pretvaraju u hemijske olovke, privjeske ili izrezbarene vaze za cvijeće. Mirsad Brkanić, zanatlija i vlasnik radnje u poznatoj sarajevskoj ulici Kazandžiluk, kaže da su nakon rata UNPROFOR-ovi vojnici kupovali velike izrezbarene čahure kao suvenir.

“Mi smo to pošli raditi zato što nismo imali bakra da proizvodimo naše proizvode, da pokažemo da čahura ne mora biti samo u svrhu borbe i rata, nego da se može upotrijebiti kao dekoracija u kućama. Tih godina iza rata bilo je potrebe da se čovjek vrati u neku normalu i s finansijama i s proizvodima”, pojašnjava Brkanić.

Pošto su čahure od mesinga, jako su teške za obradu. Brkanić kaže da mu je lakše napraviti ibrik ili džezvu, nego obraditi čahuru lijepim ornamentom.

“To je samo sarajevski suvenir koji asocira na rat, al’ bolje da ih nema, da čovjek više ne misli na to. Hvala Bogu, prestala je i potražnja. Kad je god radiš, znaš ti za šta je ona bila namijenjena”, iskren je Brkanić.

Međutim, pošto ih je lakše ponijeti, potražnja za olovkama od čahura manjeg kalibra još je velika. “Čim svi imamo, to je traženo”, potvrdili su nam u radnji Babić. Sve što je iz posljednjeg rata interesira turiste. Samo nas pitaju kako će suvenir ponijeti u avion. To su samo suveniri, ne mogu nikoga povrijediti”, kaže sugovornica iz radnje Babić.

Brkanić je radio i po metar visoke čahure. A da je rezbarenje municije u našoj tradiciji, govori čahura iz Prvog svjetskog rata, koju nam pokazao iz izloga. “Ovo je ostalo od mojih predaka. Bilo je kod kuće, ali sam donio u radnju da pokažem da su oni bili još veći majstori”, zaključuje Brkanić.

Glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo Asja Hadžiefendić-Mešić kaže da je opsada Sarajeva od samih početaka razvoja turizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini bila jedan od perioda iz historije koji je turiste najviše zanimao. “

Na početku mi emotivno možda nismo bili spremni na tu vrstu usluga, niti promocije potencijala koji se vezuju za ratni turizam. Bazirali smo se na prirodnim bogatstvima i mogućnostima koje one nude, na naše planine, rijeke, vode, ono što se nije moglo uništiti u ratu. Međutim, činjenica je da su se za dvadesetak godina profilirali i turisti koji na drugi način žele doživjeti Bosnu i Hercegovinu, a objekti i ture koje ih interesiraju vezani su za ratna dešavanja. Zanimljivo je to da turisti imaju neposredno svjedočenje o ratu”, pojašnjava Hadžiefendić-Mešić.

Ona smatra da je priča o kulturno-historijskom bogatstvu Sarajeva i Bosne i Hercegovine mnogo pitkija i interesantnija s pozicija osobe koja je došla da ugodno provede svoje slobodne dane.

Jedno od mjesta koje posjećuju turisti jeste i izložba “Opkoljeno Sarajevo” u Historijskom muzeju BiH. Izložba je otvorena za javnost u aprilu 2003.godine.

Ona smatra da je nedavna prošlost, 1.335 dana opsade, još jedan sloj historije koji je dao trajni pečat našem gradu. Linije razdvajanja u centru grada, borba za život, preživljavanje i ljudsko dostojanstvo jesu činjenice zanimljive i turistima i jesu potencijal za izgradnju turističkog brenda. Hašimbegović navodi primjer Berlina kao grada koji je, između ostalog, svoj brend izgradio na priči o Drugom svjetskom i Hladnom ratu.

“Sarajevo s ovakvim potencijalima koji uključuju i njegovo ratno iskustvo itekako su sjajna prilika za brendiranje”, kaže direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović , ističući da im je želja da brendiraju izložbu “Opkoljeno Sarajevo” na međunarodnoj muzejskoj sceni kao primjer izložbe koja se uspješno bavi teškim, ratnim temama.

PROČITAJTE I...

Nisam siguran da uljepšavamo bajramske dane ako ih krnjimo ili, gluho bilo, ugrožavamo njihovu tihu i toplu privatnost. U kosmosu komšiluka, rodbine i najdražih prijatelja, u njemu je mjesto gdje se otvaraju duše i srca, tu je mjesto radovanju, ljubavi i praštanju. Na stadionima, po ulicama i kafanama ljudi ne pokazuju ljepšu stranu svog lica. Tu se čovjek ne susreće ni s Bogom ni sa sobom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!