Bužim: Put u središte bošnjačkog društva

Nepostojanje institucija koje će se sistematski baviti leksikografskom djelatnošću, problem je s kojim se Bosna i Hercegovina susretala i prije nego što je postala nezavisna država

Iako je Bužim najmanja općina u Unsko-sanskom kantonu, tamošnji “Preporod” najaktivnije je općinsko društvo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Bez vlastitih prostorija, potpomognut donacijama sugrađana i lokalnih privrednika, bužimski “Preporod” uspješno je ostvario mnoge značajne projekte, od kojih je najnoviji promoviran 4. juna. Riječ je Biografskom leksikonu općine Bužim, čiji su autori djelatnici “Preporoda”, mladi profesori Haris Suljadžić i Amir Sijamhodžić.

Time je Bužim, nakon što je 2013. godine godine dobio monografiju Bužim kroz vrijeme, tri godine poslije postao bogatiji i za biografski leksikon. Ovim dvjema knjigama zaokružena je priča o događajima i ljudima iz prošlosti i sadašnjosti ove općine.

Pisati o znamenitim ličnostima bilo kojeg grada samo po sebi složen je zadatak. Bili su toga svjesni i autori ovog leksikona ističući u uvodu da nije bilo jednostavno uspostaviti kriterije o tome ko je sve zaslužio naći se među 20.000 živućih te daleko većem broju umrlih Bužimljana u stoljećima obuhvaćenim ovim istraživanjem. U tome su, smatra recenzentkinja prof. dr. Elvira Huremović, ipak uspjeli. “Kao dobrim poznavaocima historije Bužima, autorima je pošlo za rukom da u proturječnoj i razuđenoj povijesnoj zbilji Bužima uspješno sjedine različite aktere i njihova životna iskustva u koherentnu biografsku cjelinu iz koje se iščitava ne samo partikularno nego i kolektivno značenje koje reflektira kulturno-povijesno i duhovno stanje ljudi ovoga kraja kroz povijesne i društvene mijene”, napisala je Islamović.

Postavljajući vlastite kriterije prilikom izbora, autori su uvrstili 218 biografija razvrstavši ih u dvanaest poglavlja: Historijske ličnosti, Naučni radnici, Kulturni djelatnici, Prosvjetari, Vjerski službenici, Vojne starješine, Poduzetni ljudi, Ljekari, Sportisti, Politički predstavnici, Narodne ličnosti i Počasni građani općine Bužim.

U prvo poglavlje uvrstili su devet historijskih ličnosti ovog kraja, od srednjovjekovnih gospodara do poznatih junaka i prvaka iz perioda osmanske uprave. Drugo poglavlje sačinjavaju biografije trinaest osoba koje su se istakle univerzitetskim ili naučno-istraživačkim radom, dok treće obuhvaća dvadeset šest najznačajnijih bužimskih kulturnih djelatnika (likovne umjetnike, strip-crtače, književnike, pjesnike, fotografe, dizajnere, koreografe, vokalne soliste…). Naredno poglavlje posvećeno je osmerici markantnih prosvjetnih radnika, kako mualima iz bužimske medrese s kraja 19. stoljeća, tako i aktivnih profesora.

Jedno od opsegom najvećih poglavlja obuhvaća vjerske službenike kojih je bilo mnogo u povijesti ovog kraja. Navedeni su poznati bužimski alimi, hafizi, glavni imami, ali i mnogi drugi istaknuti službenici Islamske zajednice. Šestim poglavljem dominira biografija generala Izeta Nanića, najznamenitijeg Bužimljanina. Osim njegove, u poglavlju Vojne starješine uvrštene su biografije vodećih vojnih starješina 505. viteške brigade, zatim nosioci viših oficirskih činova u redovnoj vojsci te biografija jednog narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata.

Naredna cjelina posvećena je bužimskim privrednicima i uspješnim poduzetnicima, od prvih registriranih trgovaca iz doba austrougarske uprave do vlasnika modernih lokalnih preduzeća. Sedmo poglavlje obimom je najmanje i sadrži tek dvije biografije domaćih zdravstvenih radnika. Poglavlje Sportisti također ne donosi veliki broj biografija, a razlog je slaba razvijenost sporta na ovim područjima.

Deseto, opsegom ponajveće poglavlje, obrađuje biografije značajnih političkih predstavnika od perioda formiranja Jugoslovenske muslimanske organizacije u Bužimu nakon Prvog svjetskog rata do današnjih bužimskih predstavnika na kantonalnom, federalnom i državnom nivou vlasti. U ovo poglavlje uvrštene su i biografije bužimskih načelnika iz triju perioda postojanja općine.

Pretposljednje poglavlje imalo je najšire kriterije i njega sačinjavaju “obični” ljudi koji su, svako na svoj način, obilježili određeno vrijeme, a takvih biografija ukupno je devet. U posljednjem su poglavlju biografije petnaest bosanskohercegovačkih naučnika, političara i vojnih komandanata koje je Bužim prigrlio kao svoje dodijelivši im priznanje “Počasni građanin općine Bužim”.

Nazvavši ga “dobro osmišljenim, koncipiranim i dokumentiranim djelom”, Edin Šaković, jedan od recenzenata, smatra da će leksikon “predstavljati vrijedan doprinos publicističkoj produkciji općine Bužim te biti od koristi lokalnoj zajednici”. “Biografski leksikon općine Bužim”, smatra Šaković, “predstavlja i veoma koristan model i primjer kako realizirati slične projekte u drugim lokalnim zajednicama.”

Važno za sagledavanje koncepta ovog leksikona jeste i to da autori nisu uzimali samo biografije ljudi koji su za Bužim vezani rođenjem nego i biografije osoba koje su, doselivši se, svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u ovom krajiškom mjestu.

“Otkud potreba autora da urade ovakav projekt?”, pita se recenzentkinja Eliva Islamović pa kaže da je odgovor jednostavan: “Leksikon je rezultat opsežnih istraživanja, važan podsjetnik i čuvar memorije individualnog i kolektivnog prepoznavanja. Ova knjiga vrijednih autora spasit će od zaborava, potisnutosti na marginu ili isključenosti povijesnog iskustva i pamćenja mnoge aktere povijesnih i društvenih zbivanja i omogućiti savremenicima, ali i generacijama koje dolaze sjećanje.”

Na promociji je govorio i književnik Ibrahim Kajan. O leksikonu je kazao da, iako je naslovljen kao lokalni – bužimski, svojom sadržinom uveliko premašuje lokalne okvire. “Ovo je večer koju ćemo pamtiti po nevjerovatnoj posjećenosti, po mladim briljantnim autorima Biografskog leksikona općine Bužim Sijamhodžiću i Suljadžiću, po odmjerenom proslovu g. Kržalića, izdavača, po odličnom voditelju, promotorima, reakcijama iz publike, atmosferi ganuća i odanosti lišene patetike…”, istaknuo je Kajan.

Posebno je pohvalio BZK “Preporod” Bužim, kojeg, na temelju dosadašnjeg rada, smatra jedinstvenim u Bosni i Hercegovini. “Taj ‘mali’ ‘Preporod’ bez adrese svima je pokazao (radom!) šta je zadatak toj kulturnoj zajednici i da je njegovo mjesto u središtu, a ne na margini bošnjačkog društva”, rekao je promotor Biografskog leksikona općine Bužim prof. dr. Ibrahim Kajan, bivši dugogodišnji predsjednik “Preporoda” u Hrvatskoj.

Fotografije: Agan SKENDEROVIĆ i Nisvet PORIĆ

PROČITAJTE I...

Albert Lord 1950. godine u ponovnom posjetu Sandžaku zabilježio je oko 20.000 stihova, završavajući tako posao svog mentora i upotpunjujući grandioznu zbirku od oko 100.000 stihova Avde Međedovića. Avdo je 1950. godine drugi put ispjevao Ženidbu Smailagić Meha, kao i još tri pjesme koje je Milman Parry već bio zabilježio 1935. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!