Budućnost Amerike na plećima vremešnih kandidata

Budući da je Donald Trump 70. rođendan proslavio 14. juna, bude li izabran za sljedećeg predsjednik SAD-a, bit će to najstariji do sada izabrani američki predsjednik. Kandidatkinja Clinton 26. oktobra napunila je 69 godina, pa bi njenim izborom Amerika dobila svog drugog najstarijeg lidera u historiji

Ušli smo u posljednju sedmicu predizborne kampanje predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama. Po mnogo čemu historijskih. Prvi se put dogodilo da je neka od glavnih političkih partija kandidirala ženu, a protukandidat joj je muškarac koji nikada nije bio ni na kakvoj političkoj funkciji. Hillary Clinton kandidatkinja je Demokratske partije, osoba koja je svojim direktnim i indirektnim aktivnostima obilježila američku političku scenu u posljednjih tridesetak godina. Na drugoj je strani Donald Trump, kandidat Republikanske partije, čovjek koji je na samo sebi svojstven način obilježio poslovni svijet (kao i svijet ljepote, jer je Trump vlasnik takmičenja Miss America), koji za sebe voli reći da ima mnogo bolji “politički instinkt” od svih profesionalnih političara i jedan od onih što otvoreno govore ono što misle bez potreba za političkom korektnošću.

Kandidati dolaze iz iste države

Kada je sadašnji predsjednik Barack Obama prvi put kao novoizabrani predsjednik ušao u Bijelu kuću u januaru 2009. godine, imao je 47 godina i bio je peti najmlađi predsjednik u historiji SAD-a. Najmlađi američki predsjednik bio je Theodore Roosevelt, koji je na to mjesto došao s 42 godine i 322 dana. Ronald Reagan imao je 69 godina kada je preuzeo dužnost predsjednika. Budući da je Trump 70. rođendan proslavio 14. juna, bude li izabran za sljedećeg predsjednik SAD-a, bit će to najstariji do sada izabrani američki predsjednik.

Kandidatkinja Clinton 26. oktobra napunila je 69 godina. Ako bude izabrana za predsjednicu, postat će drugi najstariji izabrani američki predsjednik. Na toj bi listi potisnula Williama Henryja Harrisona, koji je 1841. godine postao predsjednik u 67. godini, ali koji je zbog iznenadne smrti funkciju obavljao samo tridesetak dana.

Oba kandidata zvanično dolaze iz države New York. Iako se Hillary Clinton rodila u Chicagu, odmah po završetku predsjedničkog mandata svoga muža Billa Clintona doselila se u New York, gdje je u dva mandata bila birana za saveznog senatora. Prvi put u američkoj politici imamo dva predsjednička kandidata iz iste države. Tako će New York, poslije predsjednika Roosevelta (1933), ponovo imati predsjednika SAD-a.

Rekordna potrošnja novca

Do sada su oba predsjednička kandidata na predizborne kampanje potrošila više od dvije milijarde i sto miliona dolara. Kandidatkinja Clinton potrošila je gotovo milijardu i sto miliona, a Trump skoro milijardu. Očekuje se da do kraja izbornog ciklusa ukupan broj prijeđe dvije i po milijarde dolara, a možda i dosegne tri milijarde, što bi bio nevjerovatan rekord.U posljednjih šezdeset godina niti jedan američki predsjednik nije izabran, a da prethodno nije bio politički angažiran, za šta na ovim izborima ima priliku Donald Trump. Posljednji predsjednik bez političkog iskustva bio je Dwight Eisenhower, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu, izabran na dužnost predsjednika 1953. godine.U američkoj se historiji samo dva puta desilo da demokrate dobiju predsjedničke izbore nakon dvostrukog predsjedničkog mandata iz iste partije. Posljednji se put to dogodilo daleke 1861. godine, kada je predsjednik James Buchanan naslijedio predsjednika Franklina Piercea.

Osnovne političke razlike između kandidata

Iako je ova predizborna kampanja više obilježena međusobnim ličnim napadima nego razlikama u stajalištima o određenim temama, ipak se daju uočiti određene razlike u pogledima na ključna pitanja.Hillary Clinton želi riješiti nejednakost prihoda kroz povećanje poreza za bogate. Stoga je predložila nekoliko dodatnih poreza ili povećanje već postojećih u sferi kapitalne dobiti, zatim zatvaranje tzv. “poreznih rupa” na Wall Streetu za bogate, kako pojedince, tako i kompanije koje svoje ogromne dobiti skrivaju u “offshore državama”. Također je predložila dodatne porezne olakšice za zdravstvo i školstvo.Na drugoj strani, na osnovu istraživanja jedne nezavisne konzervativne porezne fondacije iz New Yorka, ekonomski plan koji je objavio gospodin Trump udvostručio bi državni dug. Bogati bi udvostručili vrijednost svog bogatstva u roku od deset godina, dok bi najugroženiji sloj naroda u istom periodu imao porast dohotka za tek nešto manje od dva procenta. Glavne odlike Trumpovog plana, pored već navedenog, bilo bi rezanje do minimuma poreza na finansijsku dobit i ukidanje poreza na promet nekretninama, što bi bilo od višestrukog značaja za njega samog.

Donald Trump u svom je ekonomskom planu razvoja naveo da će za deset godina otvoriti dvadeset pet miliona radnih mjesta, i to u industrijskoj proizvodnji, vraćanjem kompanija koje su profit potražile u zemljama s jeftinijom radnom snagom. Planira smanjiti korporacijske porezne stope sa sadašnjih 35% na, kako on kaže, “prihvatljivih” 15%, te predlaže dodatno ulaganje u infrastrukturu, smanjenje trgovinskog deficita, smanjivanje poreza, uklanjanje različitih propisa i davanje stimulacije za otvaranje novih radnih mjesta.Hillary Clinton radna mjesta želi stvoriti ulaganjem u naprednu proizvodnju, novu tehnologiju i obnovljive izvore energije te stimuliranjem malih poduzetnika kao kičme ukupne ekonomije  države. Planira investirati i u obuku za zapošljavanje za nove vrste poslova i za poslove koje iziskuju savremenu tehnologiju.Uspoređujući ekonomske planove obaju kandidata, nezavisna ekonomska analitička kuća iz New Yorka zaključila je da je plan kandidatkinje Clinton dosta realniji i samim tim ostvarljiviji, iako bi u konačnici oba plana doprinijela većem državnom dugu, ali plan Hillary Clinton nesumnjivo bi kreirao više radnih mjesta s akcentom na ekonomiju budućnosti.

Imigracija

Trumpov imigracioni plana dosta je konzervativan, a po nekim mišljenjima i veoma rigorozan. Trump bi htio zaustaviti kompletan priliv imigranata, čak i dolazak onih kojima je ulazak u SAD već odobren. Njegov plan nije samo zaustaviti dolazak imigranata nego i deportirati sve one koji nemaju uredne papire za boravak u ovoj zemlji. Ovakvi prijedlozi naišli su na osude svih onih koji su proimigrantski nastrojeni, kao i onog dijela javnosti koja smatra da je Amerika poznata po tome što prihvata ljude iz cijelog svijeta i daje im novu priliku za kreiranjem boljeg života. Trump se zalaže i za obustavu prihvatanja muslimanskih izbjeglica iz država u kojima su ugroženi uslijed ratnih okolnosti.Hillary Clinton želi nastaviti i proširiti imigracijske i izbjegličke programe predsjednika Obame, zatim napraviti program u kojem bi svima onima koji ilegalno rade i privređuju u SAD-u bio legaliziran boravak. Izuzetno se protivi Trumpovom načinu razmišljanja u vezi s ovim pitanjem koji kaže “da moramo zatvoriti granice da bismo se sačuvali od terorističkih napada”. Clinton smatra da je podizanje zida i zatvaranje granica “glup način” za stvaranje sigurnosti. Po njenim riječima, takva vrsta izolacije odvela bi Sjedinjene Američke Države u propast.

Vanjska politika

Donald Trump podržava ruske snage u Siriji i kaže da SAD ondje nemaju šta tražiti. Optužuje svoju protukandidatkinju i predsjednika Obamu za sadašnje stanje na Bliskom istoku i za gotovo sve probleme koje su, kako kaže, “kreirali Clinton i Obama”. Trump želi povući američku vojsku iz Afganistana i pita se: “Šta uopće ondje radimo?” Veliki je kritičar sadašnje vladajuće strukture u Iranu i bio je veliki pobornik nepotpisivanja nuklearnog sporazuma s Iranom.Hillary Clinton podržala je američku intervenciju u Iraku, ali je za tu odluku rekla da je bila jedna od pogrešnih te da bi, kad bi ponovo imala priliku, glasala drugačije. Misli da treba naoružavati sirijsku opoziciju i da im treba pomoći kako bi s vlasti svrgli “ratnog zločinca Asada”. I dalje zagovara ostanak dijela američke vojske u Afganistanu. Bila je jedan od zagovornika nuklearnog sporazuma s Iranom.

Ankete i predviđanja

Trump kaže da je svaki poslovni dogovor kojeg su potpisali predsjednici Clinton, Bush i Obama bio na štetu SAD-a. Smatra da svaki sporazum ponovo treba staviti na razmatranje, sve ih poništiti i pregovorima doći do novih koji bi bili povoljniji za Ameriku, smatrajući sebe apsolutnim pobjednikom svakog poslovnog ugovora koji je sklopio, a kaže da ih je sklopio na desetke hiljada. Međutim, bude li Donald Trump izabran za predsjednika, bit će to prvi predsjednik u svjetskoj historiji s više od 4.100 otvorenih sudskih postupaka protiv sebe i svojih kompanija.

Hillary Clinton smatra da su ugovori i poslovna partnerstva između ostatka svijeta i SAD-a uvijek dobri za obje strane, ali i da se moraju poboljšavati. Ona priliku vidi u kreiranju novih poslovnih partnerstava s ostatkom svijeta u razvijanju samoodržive ekonomije kao veliku prednost Amerike u odnosu na druge zemlje. Zatim na kreiranje obnavljajuće i čiste energije, kao i savremene tehnologije za održavanje i kreiranju visokokvalificirane radne snage koja bi u svijetu opet bila liderska po stručnosti i inventivnosti. Na osnovu istraživanja javnog mnijenja, kojeg su proveli NBC, CNN, NYU, USA Today i Zogby, Hillary Clinton vodi među gotovo svim segmentima stanovništva. U grupi od 18 do 34 godine starosti Clinton ima podršku 62% stanovništva. U grupi od 34 do 48 godina vodi s 54%. Među glasačima starijim od 48 godina Clinton vodi s 52%. Ona je u prednosti i među ženskim glasačima s čak 71%, a Trumpu podršku od 51% daju muškarci stariji od 45 godina. Gotovo svi relevantni politički stratezi predviđaju pobjedu Hillary Clinton, i to u historijski

PROČITAJTE I...

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!