Broj turista iz Turske porastao za 7.774%

Imajući na umu trend iz prošle godine, kada je u odnosu na 2016. godinu broj turista povećan za 13,7%, sve su prilike da će ove godine Bosna i Hercegovina dosegnuti ukupni prijeratni broj turista, s nešto drukčijom strukturom doduše

Bosna i Hercegovina nikada nije bila turistička velesila. Naročito nije bila privlačna stranim turistima, sve do 1984. godine i Olimpijskih igara. Mnogo su brojniji među gostima bili oni domaći, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz ostalih republika tadašnje Jugoslavije. Naprimjer, 1966. godine, od 845.436 turista koji su registrirani u našoj republici, njih je 43% bilo iz Bosne i Hercegovine, 37% iz ostatka Jugoslavije, a samo 19,5% iz inostranstva. Deset godina poslije, 1976. godine, posjeta je bilo znatno veća. U Bosni i Hercegovini boravilo je 1.364.775 turista, od čega je bosanskohercegovačkih bilo 42,5%, ostalojugoslavenskih 41,5%, a stranih tek 16%.

Olimpijske godine u Bosni i Hercegovini boravila su do tada rekordna 1.931.173 turista. Iz Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih republika bilo ih je po 41,5%, dok je njih 17% došlo iz Evrope i drugih zemalja svijeta. Stranih turista bilo je te godine ukupno 330.000, odnosno tačno dvostruko više nego 1966. i za 114.000 više nego 1976. godine. Njihov broj nastavio je rasti sve do 1988. godine, kad ih je u Bosni i Hercegovini boravilo 425.000, odnosno 22,5% od ukupnog broja turista u toj godini.

Već 1990. godine došlo je do znatnog smanjenja dolazaka svih turista, pa je ukupan broj sišao na razinu iz kasnih sedamdesetih (1.478.355), od čega je stranih bilo 22% (321.000).

Neposredno nakon rata, s uništenom infrastrukturom i minskim poljima po olimpijskim planinama, Bosna i Hercegovina iznova je prestala privlačiti sve vrste turista. Dvije godine poslije rata, našu državu posjetila su 268.344 turista, od čega je domaćih bilo 57%, iz zemalja bivše Jugoslavija bilo ih je 20,5%, a iz svih ostalih država 22,5%, odnosno približno 51.000.

Taj je broj postupno rastao, a posljednjih je godina došlo do strelovitog skoka, pa je 2017. godine u našoj zemlji boravilo 1.307.319 gostiju, od čega je stranaca bilo 923.050. Turista iz Bosne i Hercegovine bilo je 384.269 (29%), iz zemalja bivše Jugoslavije bilo ih je 252.698 (19%), a iz ostalih zemalja svijeta 674.287 (52%).

U odnosu na olimpijsku 1984. godinu, broj turista koji ne dolaze iz republika, odnosno iz zemalja bivše Jugoslavije, porastao je za 104%, broj turista iz bivšejugoslavenskih republika smanjio se s 803.000 na 252.000, a broj domaćih sletio je sa 798.000 na 384.000. Dakle, ukupan broj turista manji je za jednu trećinu, uglavnom zbog znatnog smanjenja broja bosanskohercegovačkih gostiju. Ipak, u odnosu na 1990. godinu, riječ je o padu od ne tako visokih 11,6%.

Imajući na umu trend iz prošle godine, kada je u odnosu na 2016. godinu broj turista povećan za 13,7%, sve su prilike da će ove godine Bosna i Hercegovina dosegnuti ukupni prijeratni broj turista, s nešto drukčijom strukturom doduše, u kojoj umnogome prednjače strani turisti, pa je i zarada, imajući na umu standard tadašnjih jugoslavenskih građana i današnjih stranih turista, neusporedivo viša.

PROČITAJTE I...

Wigemark, pored takvog lobiranja za velikosrpske (i ruske interese), nađe vremena da se opusti i obiđe Zapadnu Hercegovinu pa odatle poruči da je “Zapadna Hercegovina najdalje otišla u procesu pridruživanja EU”!

Esad Kiki Čollaku optužen je za teške ratne zločine, a prema informacijama našeg lista, u zadnji tren izbjegao je hapšenje SIPA-e. Ugledni je i istaknuti pripadnik albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, predsjednik je Udruge Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu i bivši predsjednik Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, koja izdašna finansijska sredstva dobija od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. No, stravičan podatak tek slijedi jer je njegova udruga na proteklim parlamentarnim izborima kandidirala saborsku zastupnicu Erminu Lekaj-Prljaskaj, koja u Saboru zadnjih godina ne predstavlja samo vlastitu albansku manjinu nego i onu bošnjačku. Esad Kiki Čollaku za svoja je nedjela nagrađen državnim ordenom od Franje Tuđmana i Kolinde Grabar-Kitarević i u Zagrebu živi više nego lagodnim i bezbrižnim životom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!