Branit ćemo suverenitet Bosne i Hercegovine

“Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje”

Povodom najavljenog početka izgradnje Pelješkog mosta, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović uputio je pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću, u kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta. Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka te šefa delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Upravo o ovoj temi razgovarali smo s ministrom Osmanovićem.

STAV: Hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi da nema ništa sporno u izgradnji Pelješkog mosta i da je o tome razgovarano na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske. Šta je na toj sjednici konkretno zaključeno u vezi s Pelješkim mostom?

OSMANOVIĆ: Ništa nije zaključeno niti je moglo biti zaključeno. Ni jedna državna institucija, ni Ministarstvo prometa i komunikacija, ni Predsjedništvo BiH, nije dala saglasnost da Hrvatska gradi Pelješki most, jer bi time Bosna i Hercegovina od pomorske zemlje bila pretvorena u kontinentalnu. Znamo da je Predsjedništvo BiH 2007. godine uputilo dopis Hrvatskoj, njenim nadležnim institucijama, da se obustave aktivnosti oko Pelješkog mosta upravo iz ovih razloga.

STAV: Ni na taj dopis, kao ni na brojne druge, nije bilo reakcije u smislu obustave aktivnosti?

OSMANOVIĆ: Ja sam stoga i uputio dopis kolegi Olegu Butkoviću, ministru mora i prometa Republike Hrvatske, u kojem sam iznio očigledne pravne smetnje u vezi s najavom izgradnje Pelješkog mosta. One se ogledaju u tome što se narušava ili krši unutarnje zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, ali i međunarodno pravo. Hrvatska nema ni jedan dokument od nadležnih bosanskohercegovačkih institucija da može u blizini, moram naglasiti, nesređene granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine graditi most. Ne znam na koje relevantne dokumente se oni pozivaju osim što spominju neke dokumente radnih grupa, ali Vijeće ministara BiH ili Predsjedništvo BiH nisu nikada usvojili zaključke ili zapisnike tih radnih grupa. Naravno, u konačnici odluku donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Nijedan dokument od naših institucija Vlada Republike Hrvatske nema, a odlučila se na izgradnju Pelješkog mosta, što je direktno kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu na more koje polažu sve zemlje svijeta, pa i Bosna i Hercegovina.

STAV: Šta naša zemlja može uraditi da spriječi ovakvu gradnju mosta?

OSMANOVIĆ: Ono što sam ja kao ministar civilnih poslova predložio jeste da se otvore ozbiljni razgovori između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH, odnosno Ministarstva civilnih poslova i Državne komisije za granicu, da se napravi razgraničenje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u užem i širem smislu. To podrazumijeva da se tačno odredi granica i na kopnu i na moru, s tim da se, kada se određuje granica na moru, Bosni i Hercegovini ostavi slobodan pristup otvorenom moru, odnosno koridor na kojem se neće graditi nikakve fizičke prepreke. To je nešto na što polaže pravo svaka pomorska država. Naravno, treba i da se na kopnu odrede granice. Tražimo da Bosna i Hercegovina ima sva prava zagarantirana Konvencijom UN-a, koju je potpisala 1994. godine, a Hrvatska 1995. godine, čime su se obavezale da će je principijelno i dosljedno poštovati. Ako nema spremnosti Hrvatske, ja sam također istaknuo da će Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrenuti aktivnosti izlaska iz Sporazuma o državnoj granici potpisanog 1999. godine, jer prema odredbama tog ugovora, iz člana 22, ako jedna od potpisnica vidi da se privremeni ugovor ne provodi, ima pravo iz njega istupiti, a onda Bosna i Hercegovina može dosljedno primijeniti Konvenciju Ujedinjenih naroda, dakle, proglasiti suverenost kada je riječ o slobodnom pristupu otvorenom moru. Ovdje nemamo drugog izbora kada je riječ o očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta na moru. Bosna i Hercegovina mora zaštititi svoj suverenitet i na kopnu i na moru. Prema tome, mi predlažemo razgovore jer ne želimo da dođe do narušavanja izuzetno dobrih i prijateljskih odnosa s Hrvatskom. Ako to ne bude dalo rezultate, mi ćemo tražiti zaštitu svojih prava pred međunarodnim sudovima.

STAV: Koliko je za Bosnu i Hercegovinu olakšavajuća okolnost to što je Slovenija dobila sličan slučaj u pogledu razgraničenja s Hrvatskom?

OSMANOVIĆ: Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje. To su odredbe Konvencije koju smo potpisali. To i premijer Plenković i Vlada Hrvatske dobro znaju. Moram reći da sam iznenađen odlukom Evropske unije da doznači finansijska sredstva Hrvatskoj za izgradnju mosta kada imamo neuređenu granicu između dviju država. U blizini takve granice ne smiju se praviti nikakvi objekti.

STAV: Imate li i Vi osjećaj da Hrvati u BiH rade u interesu Hrvatske, a ne Bosne i Hercegovine kada je riječ o Pelješkom mostu?

OSMANOVIĆ: Ne da imam osjećaj nego to vidim. Ministri u Vijeću ministara iz HDZ-a BiH zalažu se da Republika Hrvatska pristupi izgradnji mosta bez obzira na to što bi se time ugrozio suverenitet i naše i njihove države Bosne i Hercegovine u pogledu prava pristupa otvorenom moru. S te strane, to je, najblaže rečeno, začuđujuće. Naravno, svi mi moramo raditi na izgradnji što boljih dobrosusjedskih odnosa, a oni se izgrađuju kada uvažavate pravo svog susjeda na ono što mu pripada. U ovom slučaju, na našoj je strani i međunarodno pravo.

STAV: Hrvatska svako malo pravi probleme susjedima, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, tako da ovo nije iznenađenje.

OSMANOVIĆ: Vidjeli ste kakav je njihov odnos kada je riječ o presudi Međunarodnog suda u pogledu arbitraže sa Slovenijom. Vlada Republike Hrvatske rekla je da ne želi prihvatiti arbitražnu odluku Suda, što pokazuje neodgovornost prema međunarodnim pravosudnim institucijama, no, Bosna i Hercegovina nema alternative, mora biti spremna da brani svoj suverenitet i pravo na otvoreno more.

STAV: Šta očekujete od Evropske komisije?

OSMANOVIĆ: Prije svega, očekujem da će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na svom zasjedanju 7. septembra ozbiljno otvoriti diskusiju, razmotriti ovo pitanje, da će tražiti sve dokumente i dokumentaciju koja je urađena u vezi s Pelješkim mostom. Po mom mišljenju, trebalo bi donijeti deklaraciju kojom se traži od Hrvatske da obustavi sve aktivnosti oko izgradnje Pelješkog mosta, a da se i od Evropske komisije zahtijeva da i oni obustave svoje aktivnosti u pogledu fondova i sredstava koja su doznačili. Treba da se otvore ozbiljni razgovori za rješavanje pitanja granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske na kopnu i na moru i da to rješenje u zakonodavstvu prođe sve potrebne procedure, odnosno da Parlamentarna skupština BiH da svoju saglasnost, a onda da Predsjedništvo BiH potpiše sporazum koji je validan i trajan u pogledu ugovora o granici s Republikom Hrvatskom.

 

 

 

PROČITAJTE I...

U tom smislu, ilustrativna je nedavna izjava Ane Babić, predsjednice Skupštine Kantona Sarajevo i članice SBB-a, koju je dala krajem oktobra: da je SBB pogriješio što je glasao za imenovanje škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću te da će ta stranka na nekoj od narednih skupštinskih sjednica pokrenuti pitanje promjene imena ove škole

Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!