Bošnjački nacionalni savjet u Hrvatskoj oštro reagirao na izjave Kolinde Grabar Kitarević

Bošnjački nacionalni savjet u Republici Hrvatskoj nova je udruga bošnjačke nacionalne manjine u toj zemlji, koja odnedavno okuplja sve redom mlade bošnjačke intelektualce. Nastala je uslijed potpunog kulturno-društvenog i političkog urušavanja te srozavanja Bošnjaka u Hrvatskoj, iz nužne potrebe da artikulira njihove kulturne, društvene i političke interese. S obzirom na kvalitativni sastav i energičnost kadrova koji su se okupili u ovoj udruzi mnogi u njoj vide nadu za Bošnjake u Hrvatskoj, koji su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a nedavno su ostali bez svoga političkog predstavnika u Hrvatskom saboru, funkciju koju je zbog razjedinjenosti Bošnjaka preuzela pripadnica albanskog naroda. Također, vrlo je zabrinjavajući podatak da su neke od nekad vodećih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj danas pod direktnim utjecajem hrvatskih nacionalnih stranaka. Predsjednik BNS-a je mladi pravnik Bermin Meškić, voditelj pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije „Zirat“. Nažalost, BNS je jedina bošnjačka udruga u Hrvatskoj koja je osjetila potrebu da reagira na zadnje istupe hrvatske predsjednice, kao i na burne političke događaje u njihovoj matičnoj domovini. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

I.

U posljednjih nekoliko mjeseci uvelike nam se serviraju izjave predsjednice RH gđe Kolinde Grabar Kitarović, g. Dragana Čovića kao i g. Bože Ljubića, o majorizaciji i ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, a posebice imajući u vidu nedavno održani naučno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji evropskih vrijednosti?”.

Ne zanemarujući i ne negirajući realne probleme koje narodi BiH imaju, među njima i bosanski Hrvati, vrlo je važno istaći objektivno stanje. Pozicija i bošnjačkog i hrvatskog naroda u manjem BH entitetu je izuzetno teška i u tome se svi možemo složiti. Što se Federacije BiH tiče, kako navodi g. Sead Turulja, profesor povijesti iz Sarajeva, brojke jasno pokazuju pravo stanje stvari.

  1. U vojsci BiH BH Hrvati imaju cca. 19 % zastupljenosti što za četvrtinu nadilazi broj popisanih Hrvata u državi (po novom popisu bi ih trebalo biti 15 %);
  2. U Vladi Federacije BiH BH Hrvati imaju 43 % zastupljenosti, što je više od duplo više nego popisani broj Hrvata;
  3. Na nivou Države BiH BH Hrvati su zastupljeni sa 33 % tj. dvostruko više nego što ih ima na popisu na terenu BiH;
  4. BH Hrvati su potpuni gospodari svoje sudbine u 26 općina Federacije BiH na lokalnom nivou, a vode glavnu riječ u 3 kantona FBiH, dok su u 2 kantona ravnopravni politički subjekt Bošnjacima. Dakle, u 3 kantona uživaju potpunu policijsku, sudsku i svaku drugu autonomiju;
  5. Bošnjaci ne kontroliraju privatni kapital hrvatskih poduzetnika, niti način na koji lokalna i kantonalna administracija investira novac poreskih obveznika;
  6. U fiskalnom vijeću BiH su BH Hrvati zastupljeni s 3 predstavnika ili 50 % članova, gotovo pet puta više nego su zastupljeni u stanovništvu BiH. BH Hrvati se najviše od svih pitaju za financije u BiH;
  7. BH Hrvati imaju 5 lokalnih i regionalnih TV stanica, 25 radio stanica, 15 lokalnih i 2 dnevne novine;
  8. U BiH djeluju 94 hrvatske osnovne škole, 47 hrvatskih srednjih škola, jedan privatni i jedan državni hrvatski univerzitet.

Iz navedenih činjenica se jasno vidi da, zapravo, bosanski Hrvati nisu zakinuti ni na koji način u skladu s brojčanom zastupljenosti tog naroda u BiH. Dapače o poziciji u društvu koju uživaju BH Hrvati, Bošnjaci iz Hrvatske, Bošnjaci iz Sandžaka, ali i Hrvati iz Vojvodine ili čak Austrije mogu samo sanjati.

Prigovor da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva također nije opravdan, jer bošnjački član Predsjedništva predstavlja 50,11 % stanovništva BiH, a hrvatski svega 15 %, istovremeno imajući jednaka prava na odlučivanje i financiranje. U Predsjedništvu BiH pola stanovnika BiH ima 1/3, a preostalih pola stanovništva BiH 2/3 vlasti. Zar to nije, zapravo, majoriziranje i preglasavanje Bošnjaka?

Sudeći po čestim obraćanjima javnosti hrvatskih i srpskih predstavnika, predstavnici bošnjačkog naroda trebali bi izvući pouku kako se zastupaju nacionalna prava, i bori za vlastiti položaj, čak i tamo gdje za to ima realno jako malo utemeljenja i argumenata.

 

II.

Povodom proceduralnih razloga odbacivanja BH aplikacije za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine jasno je da je ista odbačena zbog pisama g. Ivanića i g. Čovića, koji su bili protiv revizije. Dakle, njihova pisma, a ne navodna nelegitimiranost agenta BiH g. Softića bili su povod za odbacivanje zahtjeva za reviziju. Sud je tražio odluku Predsjedništva BiH znajući da je ne može dobiti, što zapravo predstavlja presedan u povijesti da Sud traži od negatora genocida pristanak na samu reviziju, čime se zapravo oduzima pravo nevinim žrtvama na pristup Sudu, kao i na moralnu i svaku drugu satisfakciju.

Dojma smo da je javnost iz RH podržavala zahtjev za reviziju, te da bi svakako trebalo glasati za reviziju u Predsjedništvu BiH, što se nije dogodilo. Također, i RH podnijela je tužbu protiv Srbije za zločin genocida, čime se jasno naznačuje smjer i volja hrvatske države. No, to se nije odrazilo na stavove hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Naglašavamo da presuda iz 2007. godine ostaje važiti u punini, s temeljnim dispozitivom da je Republika Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za povredu međunarodnih obveza iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno da nije spriječila genocid iako je mogla. Ostat će trajno zabilježeno da su zločin na području Srebrenice izvršile policija i vojska Republike Srpske. I to je fakt na kojem bi se trebale graditi neke buduće pozicije. Potičemo žrtve da tuže manji BH entitet i traže naknadu odnosno reparaciju učinjene im štete, sukladno presudi iz 2007. godine.

BOŠNJAČKI NACIONALNI SAVJET

 

Prethodni članak

Kamo dalje, rodijače?

Sljedeći članak

Šta je Srebrenica Turskoj?

PROČITAJTE I...

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Sead jeleč 24.03.2017.

    Zahvaljujući ofenzivnoj propagandi HDZ-ova odnosno HNS- i izostanku ozbiljnije reakcije tzv “stožerne” bošnjačke stranke SDA, stiče se dojam da su Hrvati u BiH zaista diskriminirani i majorizirani u svakom pogledu. Evo, sada ovo udruiženje Bošnjaka u RH prvi puta podastire javnosti istinu o učešću bh Hrvata u vlasti na raznim razinama u BiH. dakle, dstvarno su ugrtoženi Bošnjaci. Sramota i za Bakira i Radončića.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!