BOŠNJACIMA U SANDŽAKU ISTO ŠTO I SRBIMA U REPUBLICI SRPSKOJ

Status Bošnjaka u Srbiji i status Sandžaka je neriješen, i to je suštinsko opredjeljenje Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka. U tom smislu se i očekuje podrška od Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci Bosne i Hercegovine i Bošnjaci Sandžaka čine jedinstveni nacionalni korpus. Za nekog u Sandžaku veoma je značajno da se pruži podrška od strane najjače bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini. Poruka najviših predstavnika SDA Bosne i Hercegovine je od velike važnosti i značaja”, smatra politolog Fijuljanin, komentirajući za Stav posljednja politička dešavanja u Sandžaku

 

Piše: Medin HALILOVIĆ, dopisnik “Stava” iz Novog Pazara

Naglašavajući da kriza na prostoru bivše SFRJ nije riješena, konstatirajući diskriminatorsku politiku državnih organa prema Bošnjacima Sandžaka u svim oblastima društvenog života, te ukazujući da ustavno-pravni položaj Bošnjaka i Sandžaka nije riješen, Skupština Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka je 29. jula 2018. godine u Novom Pazaru, tokom svečane sjednice i obilježavanja 28. godišnjice od osnivanja, usvojila političku deklaraciju kojom je zatraženo da Bošnjacima u Srbiji bude vraćen status konstitutivnog naroda, a Sandžak po uzoru na evropske regije dobije autonomiju s ustavom kao najvišim pravnim aktom, poput Vojvodine u SFR Jugoslaviji.

Kao osnova dokumenta, koji su jednoglasno usvojili zastupnici SDA Sandžaka iz svih mjesta srbijanskog dijela Sandžaka, uzimaju se univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, međunarodni i evropski akti, povelje i konvencije o ljudskim pravima, manjinama, manjinskim jezicima i o prekograničnoj saradnji teritorijalnih zajednica ili vlasti. Također se u osnovi za ovaj politički akt uzimaju deklaracije, platforme, rezolucije i odluke Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) kao predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji. Kao prva tačka u toj političkoj deklaraciji piše da su “Bošnjaci autohton narod na prostoru Sandžaka i predstavljaju dio jedinstvenog bošnjačkog nacionalnog korpusa sa Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i drugim državama nastalim na prostoru bivše SFRJ”.

“Bošnjaci Sandžaka imaju pravo da uspostavljaju i razvijaju sve vrste odnosa i saradnje sa Bošnjacima Bosne i Hercegovine, koji ne mogu biti manjeg obima od specijalnih paralelnih odnosa i saradnje srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine sa svojim matičnim narodom u Srbiji”, stoji u prezentiranom dokumentu te se dodaje da Bošnjaci Sandžaka polažu pravo da im se Ustavom utvrdi status konstitutivnog naroda. Ukazuje se i da je Sandžak historijska regija čije su granice utvrđene na Berlinskom kongresu kada su utvrđene i međunarodne granice Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Rješenje statusa Sandžaka mora biti u saglasnosti s demokratski i slobodno izraženom voljom građana Sandžaka na referendumu o autonomiji Sandžaka od 25. do 27. oktobra 1991. godine.

Deklaracijom je upućen poziv UN-u, EU i SAD-u da osiguraju razgovore između Vlade i predstavnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u cilju trajnog rješavanja statusa Bošnjaka i statusa Sandžaka. “Rješavanje statusa Sandžaka i statusa Bošnjaka je preduslov uspostavljanja trajnog mira, stabilnosti i saradnje na Balkanu”, zaključeno je u političkoj deklaraciji SDA Sandžaka usvojenoj na 28. godišnjici od osnivanja.

SNAŽNIJI FOKUS NA PROBLEME KOJI PRITIŠĆU BOŠNJAKE U SANDŽAKU

Karakteristično za ovu priliku bilo je što su svečanosti povodom 28 godina postojanja i djelovanja SDA Sandžaka prisustvovali predstavnici Sandžačke demokratske partije (SDP), čiji je osnivač Rasim Ljajić, a s kojom SDA Sandžaka od prošle godine ima dogovor o strateškom partnerstvu. Među brojnim gostima bili su predstavnici SDA i novoosnovanog Bošnjačkog demokratskog saveza (BDS) Makedonije, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i Bošnjačke stranke (BS) u Crnoj Gori, Liberalno-demokratske partije (LDP), političkih predstavnika Albanaca Preševske doline, te predstavnici organizacija i udruženja istaknutih pojedinaca s Kosova, Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Delegacija Asocijacije žena SDA BiH prisustvovala je svečanoj skupštini SDA Sandžaka i tribini “Značaj učešća žena u političkom životu”.

Zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bosne i Hercegovine i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović poručio je u obraćanju na svečanosti da SDA mora staviti snažniji fokus na probleme koji pritišću Bošnjake u Sandžaku. Osmanović je, prenoseći čestitke i selame od predsjednika SDA BiH Bakira Izetbegovića, podsjetio da je prisustvo preko pedeset hiljada ljudi na osnivanju SDA Sandžaka 29. jula 1990. godine u Novom Pazaru bio odgovor na pedesetogodišnje vjersko, političko i kulturno potiskivanje jugoslavenskih muslimana i očiglednu ratnu prijetnju koja se nadvila nad tim narodom i Bosnom i Hercegovinom.

SDA je, istakao je Osmanović, postala narodni pokret za pravdu i odbranu od zla i politički faktor na ovim prostorima koja danas sebe vidi na strani proevropskih, demokratskih i antifašističkih snaga boreći se protiv diskriminacije i totalitarizma. SDA BiH, prema rečenom u Novom Pazaru, mora staviti snažniji fokus na probleme s kojim se susreću i koji pritišću Bošnjake u Sandžaku.

“Bošnjacima u Sandžaku se moraju garantovati jednaka ustavom i zakonom zagarantovana prava kao svim drugim građanima Srbije, ekonomska sigurnost i blagostanje. Bošnjaci u Sandžaku su autohtoni stari narod i ne može biti sveden na nacionalnu manjinu. Bošnjaci Sandžaka i šire moraju biti navedeni u Ustavu Srbije kao konstitutivni narod i mi ćemo učiniti sve da do toga dođe. Mi, Bošnjaci Bosne i Hercegovine, sa posebnim emocijama doživljavamo Sandžak i Bošnjake Sandžaka. Znam da su vaša osjećanja prema nama u Bosni ista, ako ne još i jača. Mi smo jedan narod kome je sudbina odredila da živi u dvije, odnosno tri države. Znam da se radujete svakom političkom, ekonomskom, kulturnom i sportskom uspjehu Bosne i Hercegovine, kao što se mi radujemo vašim uspjesima”, poručio je Osmanović na skupu u Novom Pazaru pred više od hiljadu zastupnika, zvaničnika, članova i simpatizera SDA Sandžaka.

Kao zajednički interes Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u Sandžaku, definirao je zalaganje za relaksiranje odnosa između Beograda i Sarajeva i kvalitetan dijalog u korist pomirenja i povjerenja, što uključuje i saradnju zemalja Zapadnog Balkana. Kako je kazao, drugi važan interes jeste i brže kretanje BiH i Srbije ka članstvu u EU, kao što to rade Crna Gora i Makedonija.

DODIK REMETILAČKI FAKTOR, ODNOS BOŠNJAKA I SRBA POPRAVLJA SE

Predočavajući stavove SDA o aktuelnim dešavanjima u matičnoj državi Bošnjaka, Osmanović je prošlog vikenda u Novom Pazaru rekao da se Bosna i Hercegovina danas nalazi na političkoj i historijskoj raskrsnici, između evropskog puta i stranputice, da se napada cjelovitost BiH, Dejtonski mirovni sporazum, a time se napada i mir.

“Zagovaraju se nove unutarnje podjele zemlje, predvodnik snaga koje unose nemir, koje vode kampanju protiv Bošnjaka, koje ne žele našu zemlju u evroatlantskim integracijama nalazi se danas Banjoj Luci, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik. Svojom retorikom, potezima koje povlači, postaje remetilački faktor ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji”, ocijenio je Osmanović, podsjetivši da je Dodik odlikovao Radovana Karadžića i druge osuđene u Hagu za ratne zločine i genocide u Srebrenici.

On je podsjetio na Dodikove javne nastupe u Beogradu prilikom kojih, uz prisustvo srbijanskih zvaničnika, negira postojanje Bosne i Hercegovine te je podvukao da “Dodik vrijeđa Bošnjake, ali se istovremeno poigrava i s emocijama Srba, raspiruje ratne separatističke emocije, kao opasnu nepredvidivu ratnu igru i vodi srpski narod u pogrešnom smjeru i svojom pogrešnom politikom tom narodu nanosi ogromnu štetu”.

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i odnosima Bošnjaka i Srba, Osmanović je ukazao da odnosi dvije zemlje nisu onakvi kakvi bi željeli da budu i da je mnogo neriješenih pitanja koja se ne rješavaju bez konkretnih pomaka.

“Različite poglede na prošlost, negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca opterećuje odnose. Istovremeno, dio političkih predstavnika Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini često se ponaša kao ispostava susjednih država, prečesto rade u interesu Beograda i Zagreba, a ne u interesu Bosne i Hercegovine. Odnos Bošnjaka i Srba se ipak popravlja, ali to ide jako sporo. Pred nama je još mnogo otvorenih neriješenih pitanja, kako u odnosima dviju država, tako i u odnosima dvaju naroda”, navodi on i preporučuje da bi međusobna pitanja dvaju naroda i dviju država trebalo brže rješavati. Rješavanje statusa hidroelektrana na Drini i sredstava koja pripadaju Bosni i Hercegovini po tom bi osnovu, kao i skori početak izgradnje autoputa Sarajevo –Beograd uz pomoć prijateljske Turske, kako je predočio, trebalo biti prioritet i dati novi pozitivni impuls odnosima dviju zemalja i dvaju naroda.

Politički analitičar i publicist Muhedin Fijuljanin, na signale iz Sarajeva da će učiniti sve da Bošnjaci u Srbiji povrate status konstitutivnog naroda, kaže da je realno očekivati da bošnjački lideri u Bosni i Hercegovini pruže podršku legitimnim zahtjevima sandžačkih Bošnjaka.

“Status Bošnjaka u Srbiji i status Sandžaka je neriješen, i to je suštinsko opredjeljenje Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka. U tom smislu se i očekuje podrška od Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci Bosne i Hercegovine i Bošnjaci Sandžaka čine jedinstveni nacionalni korpus. Za nekog u Sandžaku veoma je značajno da se pruži podrška od strane najjače bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini. Poruka najviših predstavnika SDA Bosne i Hercegovine je od velike važnosti i značaja. Očekuje se u narednom periodu da će se ta saradnja intenzivirati i da Bosna i Hercegovina, a prije svega bošnjački lideri u Bosni i Hercegovini, pruže podršku legitimnim zahtjevima sandžačkih Bošnjaka na putu konačnog rješenja statusa u Srbiji i statusa Sandžaka”, smatra politolog Fijuljanin, komentirajući za Stav posljednja politička dešavanja u Sandžaku.

Politička deklaracija SDA Sandžaka uslijedila je nakon oštrih reagiranja i zabrane zvaničnog Beograda zamjeniku premijera i ministru vanjskih poslova Behgjetu Pacolliju da na poziv predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejmana Ugljanina 21. i 22. jula posjeti Novi Pazar i Sandžak i govori na tribini “Proces uspostavljenja regionalne saradnje i stabilnosti na Balkanu”.

“Bošnjaci Sandžaka su danas preživjeli ostaci bošnjačkog naroda, nad kojim su srpske oružane snage izvršile zločin genocida u Srebrenici, Kukurovićima i u Bošnjačkoj Mahali na Kosovu u periodu od 1992. do 1999. godine”, rekao je Ugljanin na konferenciji za novinare održanoj prošlog ponedjeljka. Ugljanin je tada kazao da je u presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine Srbija proglašena odgovornom za zločin u Srebrenici, a za zločine nad Bošnjacima u Kukurovićima 18. januara 1993. godine također je pred Haškim tribunalom država Srbija proglašena krivom. Pored svega toga, kako je ponovio, Srbija nije rasvijetlila ni jedan od zločina nad Bošnjacima u zadnjih 28 godina.

“Bošnjačko nacionalno vijeće zbog svega ovog i nastale situacije režirane od strane srpskih nacionalističkih državnih organa, kao legitimni predstavnik bošnjačkog naroda, poziva Evropsku uniju, OEBS, Ujedinjene nacije i Savjet sigurnosti Ujedinjenih nacija da hitno razmotre izrečene prijetnje i realne opasnosti kojima se prijeti Bošnjacima”, poručio je Ugljanin.

BEZ STATUSA SANDŽAKA NEMA OPSTANKA BOŠNJAKA

Obraćajući se u svojstvu osnivača SDA Sandžaka i predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), Sulejman Ugljanin je na proslavi povodom 28. godišnjice partije, čiji je lider od osnivanja iznio stav da Sandžak treba da postigne status kao evropske regije, u rangu bivše jugoslavenske pokrajine Vojvodine, koja je imala ustav kao najviši pravni akt.

On je kazao da je SDA bila prvi politički faktor koji je objedinio sve Bošnjake i pozvao sve bošnjačke političke stranke da svaka pojedinačno pruži doprinos za ostvarivanje prava Bošnjaka, te da “Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) treba da donese program kako da zaštiti Bošnjake”.

“Nema Bošnjacima opstanka dok se ne riješi status Sandžaka u skladu sa referendumom i dok se ne riješi ustavno-pravni status Bošnjaka kao konstitutivnog naroda. Neka svaka ptica ima svoje gnijezdo, ali svi moramo biti jedno jato”, naglasio je Ugljanin i ponovio da aktuelni nosioci vlasti u Beogradu ne mogu da predstavljaju Bošnjake.

Od svih stranaka koje okupljaju Bošnjake, kao osnovni minimum, zatražio je da budu pošteni i svom biračkom tijelu kažu da u svim državnim tijelima Srbije vlada predznak “srpski”, da Bošnjaci posebno biraju svoje legitimne predstavnike u Bošnjačkom nacionalnom vijeću.

Podsjetivši na zločine prema Bošnjacima devedesetih godina, on je rekao da izvinjenje zvaničnika Srbije ne znači ništa već je potrebno “da se usvoje stabilni mehanizmi i institucije koje nikad više nikom neće dozvoliti da se desi ono što se desilo”. U obraćanju pred pristalicama stranke čiji je osnivač ukazao da, zbog gubitka povjerenja u državu i bošnjačke stranke, nikako ne treba dozvoliti da ljudi počnu sami da se svete, ali i da je obaveza bošnjačkih stranaka da sarađuju sa srbijanskim vlastima na lokalnom i državnom nivou.

Policija ih pretukla uz psovanje turske majke

U Novom Pazaru i Sjenici, na dan njene dženaze, upućene su poruke posvećene srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović. “Neka ti je vječni rahmet, majko šehida”, pisalo je na transparentu i porukama posvećenim predsjednici Udruženja “Majke Srebrenice” Hatidži Mehmedović. Na Hatidžinoj dženazi prisustvovao je veliki broj građana Novog Pazara i Sandžaka, kao i grada Novog Pazara i bošnjačkih institucija. U atmosferi optužbi za nanošenje štete državi i dizanje tenzija, od strane nosioca vlasti u Beogradu prema Bošnjačkom nacionalnom vijeću i dijelu javnosti u Sandžaku i, s druge strane, podsjećanja na one koji su inspirirali genocid u Srebrenici, neosuđenost zbog zločina i državnog terora u Sandžaku, u Sjenici se u noći 25. jula desio incident u kome su trojica pripadnika MUP-a Srbije, srpske nacionalnosti, nakon verbalnog sukoba u kafani, nasilno priveli, vezali i pretukli dvojicu mladića bošnjačke nacionalnosti.

Eldin Zekić (31) i Samedin Rastić (38), uz dostavljanje foto i ljekarske dokumentacije, najavili su da će protiv trojice pripadnika MUP-a Srbije u Sjenici Darka Rakonjca, Zorana Pešića i Mila Čolovića pokrenuti krivični postupak zbog nanošenja tjelesnih povreda, prijetnji i uvreda. Eldin Zekić je dopisniku Stava rekao da su policajci došli poslije njih u kafanu, konzumirali alkohol i, nakon prepucavanja i verbalnog sukoba, vezali ih, ugurali u vozilo i pretukli na putu do policijske stanice.

“Vezali su nas lisicama na leđima i ugurali u kola. Nakon 50-100 metara, kod Gimnazije u Ulici Ahmeta Abdagića, zaustavili su auto i udarali su pesnicama i pendrekom. Psovali su nam tursku majku i pred stanicom policije su nas šutirali nogama”, izjavio je Zekić. Dvojici Sjeničana dežurni tužilac Nurija Rožajac nije odredio pritvor, a oni su od organizacija za ljudska prava u Novom Pazaru i Beogradu zatražili pravnu pomoć. MUP Srbije, nadležna PU Novi Pazar do zaključenja ovog teksta, šest dana kasnije, nije odgovarala na pitanja medija niti se oglasila sa zvaničnim informacijama u vezi s ovim događajem. U Sjenici, gdje su građani uznemireni ovom nemilim događajem, prošlog petka održan je mirni protest na kojem je učestvovalo nekoliko stotina građana, zatraživši od državnih organa da se slučaj što prije rasvijetli i policajci odgovaraju za svoj postupak. Istim povodom zasjedao je i lokalni Savjet za bebjednost općine Sjenica, na kojem je usvojen zaključak da se utvrdi odgovornost učesnika u incidentu. Prebijanje mladića u Sjenici osudili su Bošnjačko nacionalno vijeće, Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka i NVO Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Kulturni centar “DamaD i Urban-In”.

UDAR GROMA U MUNARU ARAP DŽAMIJE

U Sandžaku je u ponedjeljak odjeknula vijest o udaru groma u munaru Arap džamije, u centru Novog Pazara. Grom je udario u munaru džamije i napravio znatna oštećenja. Ovakav slučaj u Sandžaku ranije nije zabilježen, a pretpostavlja se da je do udara groma došlo jer je, zbog postojeće restauracije džamije, skinut gromobran s tog objekta. Udar groma u munaru mnogi svojim komentarima doživljavaju kao Božiju poruku cijelom narodu. Podsjećamo da su radovi na Arap ili Hasan Čelebi džamiji, jednom od najstarijih građevinskih i vjerskih objekata u Novom Pazaru (prva polovina 16. stoljeća), započeti sredinom maja ove godine od strane Mešihata IZ u Srbiji. S objekta džamije koja se spominje u popisu iz 1528. godine skinut je krov, jedan dio objekta, uslijed kiša, već je urušen. Izvođenje radova zaustavljeno je od strane Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a naišlo je na osudu lokalnih vlasti i dijela javnosti. Arap džamija, kao centralna gradska džamija, nalazi se na početku stare čaršije, duže od dvije godine zatvorena je za vjernike.

PROČITAJTE I...

Odlučili smo da kupimo jedno magare. To nam je bilo isplativije nego da kupujemo mlijeko sinu. Dijete, koje su gotovo dva mjeseca bezuspješno liječili u bolnici, uspjelo je da se izliječi za šest dana magarećim mlijekom, kaže Alen Džindo. Zbog velikog interesiranja ljudi, supruga Meliha predložila mu je da se upuste u neizvjesni poduhvat uzgoja magaraca kako bi njihovim mlijekom pomogli i drugima

Sporo idući i razgledajući šta se na kojem štandu nudi, svijet se uglavnom gega i zastajkuje, zatim pipa robu kako bi procijenili kvalitet, zapitkuju, klimaju glavom nadvikujući se s trgovcem sa susjedne tezge i, u slučaju da su zainteresirani za kupovinu, vade novčanike i pazare. Ništa nije pretjerano skupo. Ono što je danas poznato kao trodnevno narodno veselje tokom kojeg se prodaju deseci tona halve, grožđa i pečenja počelo je kao pijačni dan prije više od 157 godina

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!