Bošnjaci u Makedoniji na političkoj prekretnici

Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji

 

Piše: Sanadin VOLODER

Posljednjih godina Makedonija je postala novo žarište sukoba Istoka i Zapada na Balkanu. U bespoštednoj borbi, opozicija predvođena Zoranom Zaevom uspjela je prekinuti višegodišnju dominaciju stranke VMRO-DPMNE, koju vodi korupcijskim aferama opterećeni i Rusiji bliski Gruevski. Nakon vrlo neizvjesnih parlamentarnih izbora i još teže realizacije rezultata u proljeće ove godine, u protekle dvije sedmice održani su lokalni izbori na kojima je potvrđena volja birača s parlamentarnih izbora i definitivno ustabiljena evroatlantska stremljenja građana Makedonije.

Već u prvom krugu koalicija predvođena SDSM-om dobila je 38 načelnika, koalicija koju predvodi VMRO-DPMNE samo tri, a četiri općine pripale su albanskim strankama. Rezultati drugog kruga lokalnih izbora još su više povećali razliku između pobjede vladajuće stranke i poraza opozicije. Kandidati Socijaldemokratskog saveza (SDSM) osvojili su glasove još u 17 općina, VMRO-DPMNE u dvije, Demokratska unija za integraciju (DUI) u šest, Alijansa za Albance u tri, pokret Besa u jednoj, DPA u jednoj i kandidat grupe birača glasove u jednoj općini.

I na jednim i na drugim izborima Bošnjaci su imali aktivno učešće, ali, nažalost, kao pojedinci ili članovi nebošnjačkih stranaka. Pored toga, predstavnici Bošnjaka bili su i na suprotnim političkim stranama. Nekad su Bošnjaci u Makedoniji imali četiri stranke. Međutim, na posljednjim lokalnim izborima one nisu bile aktivne. Trenutno su u Sobranju izabrana dva Bošnjaka, akademik Ferid Muhić u vladajućoj stranci SDSM i Zećir Ramčilović na listi VMRO-DPMNE. Pored ovih stranaka, Bošnjaci su mogli glasati za svoje predstavnike na lokalnom nivou kroz kandidate grupe birača. Na proteklim lokalnim izborima u općinska vijeća ušlo je 13 Bošnjaka.

POLOŽAJ BOŠNJAKA U MAKEDONIJI

Bošnjaci u Makedoniji ustavno su priznata nacionalna manjina. Prema popisu iz 2002. godine, u Makedoniji živi 17.018 Bošnjaka, što iznosi 0.84% od ukupnog stanovništva. Na tom popisu jedan dio Bošnjaka izjasnio se kao Crnogorci muslimani, drugi dio kao Muslimani, a pojedini kao Sandžaklije, Torbeši, Goranci itd. Također, jedan dio Bošnjaka predstavlja se kao Makedonci islamske vjere. Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora.

Želja Bošnjaka u Makedoniji da ih posjeti reisul-ulema Husein ef. Kavazović još se nije ostvarila, ali skopske Bošnjake posjetila je delegacija Rijaseta IZ BiH nakon što je u maju 2014. godine dijelove Skoplja, među kojima je i općina Čair i njene bošnjačke mahale, pogodila katastrofalna poplava. Rijaset je organizirao sergije u domovini i dijaspori preko koje je sakupljena pomoć i uručena tokom posjete njihovih predstavnika Skoplju. Bošnjaci u Makedoniji od svih su manjina u najslabijem položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva.

Prva naseljavanja Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine na prostor današnje Republike Makedonije počela su poslije Velike istočne krize i aneksije BiH od Austro-Ugarske. Tada se veliki broj Bošnjaka naselio u Makedoniju, koja je u to vrijeme bila u sastavu Osmanskog carstva. Nažalost, u toku i poslije Balkanskih ratova većina tih muhadžira opet je bila primorana na hidžru. Ovaj put na drugi kontinent. Današnji Bošnjaci u Makedoniji uglavnom su potomci iseljenika iz Sandžaka koji su naselili Batincu i Srednje Konjare u skopskom kraju, te Gornje Orizare u veleškom kraju. Procentualno, najbrojniji su u općini Dolneni (Prilep), gdje ih ima oko 20%, a brojčano najbrojniji u gradskoj općini glavnog grada Čair. Upravo na lokalnim izborima Bošnjaci su u općini Dolneni imali svog kandidata za načelnika u drugom krugu. Međutim, jedinstvo i brojčana nadmoć Albanaca presudila je i ponovni izbor Bošnjaka za načelnika nije se ostvario.

“Jedan dio Bošnjaka u Makedoniji je iz Hercegovine, porijeklom iz Trebinja, Bileće i Gacka. Oni su se u Makedoniju doselili nakon aneksije Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske. Naseljeni su u skopskoj kotlini. Prvo su bili s kućama pored Vardara i po njima je nazvana Muhadžir mahala. S obzirom na to da je to zemljište bilo nekvalitetno i često plavljeno, oni su se žalili tadašnjem sultanu i Porta im je dodijelila drugo zemljište. Tu je nastalo naselje Hasanbeg, kasnije preimenovano u Singelić, pa opet u Hasanbeg, gdje i danas ima porodica od Avdovića, Mehmedovića… Jedan od tih Avdovića, Alija, u Drugom svjetskom ratu bio je prvoborac. Završio je Veliku medresu u Skoplju, potom je otišao u partizane. Po njemu se zove i naša osnovna škola u Batincima”, ispričao je Jusuf ef. Čolović u razgovoru s novinarima Preporoda 2011. godine.

Bošnjaci u Makedoniji imaju televizijski program na bosanskom jeziku na drugom kanalu Makedonske državne televizije. Izmjenom zakona o praznicima Makedonije 8. februara 2007. godine, u Skupštini Makedonije, 28. septembar (dan kada su predstavnici bošnjačkog naroda na prvom Bošnjačkom saboru u Sarajevu vratili svoje nacionalno ime) proglašen je za Međunarodni dan Bošnjaka kao praznik za pripadnike bošnjačke zajednice u Makedoniji. Ovaj je dan neradni dan za Bošnjake u Makedoniji, a slavi se i kao nacionalni dan Bošnjaka na Kosovu.

Aktivnim učešćem Bošnjaka na parlamentarnim izborima i ogromnoj podršci proevropskoj stranci Zorana Zaeva, kao i ulazak akademika Ferida Muhića u Sobranje, pozitivno se odrazila na međudržavne odnose Bosne i Hercegovine i Makedonije. Zaev je postao osmi premijer Makedonije 31. maja 2017. godine, a već 23. jula 2017. godine boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini s brojnom delegacijom ministara. Tom su prilikom potpisani mnogobrojni međudržavni sporazumi i potvrđeni dobri politički odnosi. Jedna od tema te posjete bila je i uspostavljanje avionske linije između Skoplja i Sarajeva. Otežavajuća okolnost za komunikaciju bošnjačke manjine s maticom predstavlja problem u odnosima između Kosova i Bosne i Hercegovine, zbog čega autobusna linija ide od Sarajeva preko Beograda do Skoplja.

Makedonski premijer Zoran Zaev najavio je da će od septembra naredne godine u osnovnim školama u Makedoniji biti uveden nastavni program na bosanskom jeziku. Nastava na bosanskom jeziku u Makedoniji u proteklih devet godina organizirana je na eksperimentalnom nivou. Posebnu otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da u tom vremenu đaci nisu dobili udžbenike na bosanskom jeziku, a nije ostvarena ni mogućnost školovanja potrebnog kadra u Makedoniji.

BOŠNJACI SE NISU USPJELI KVALITETNO ORGANIZIRATI

“Raspadom Jugoslavije, Bošnjaci Makedonije ostavljeni su da se sami bore za uključenje u politički sistem zemlje. Jedan od glavnih problema bilo je neiskustvo u vođenju političke borbe. Pojavili su se ogromni problemi koji su uzrokovali cijepanje tada jedine političke organizacije Bošnjaka u Makedoniji – SDA, zbog čega se bošnjačko tijelo podjelama usitnilo. Dva najbrojnija naroda u Makedoniji nisu pokazivala poseban interes za uključivanje Bošnjaka u državne institucije. Podjele su Bošnjake preobratile u jeftinu glasačku mašineriju. Reakcija je bila povećavanje iseljavanja Bošnjaka. Kroz nekoliko političkih partija (SDA, BDS, DLBM, a u novije vrijeme i Sandžačka liga i BDZ) Bošnjaci se nisu uspjeli kvalitetno organizirati”, objašnjava stanje Bošnjaka u Makedoniji dr. Redžep Škrijelj, profesor na Univerzitetu u Novom Pazaru, član Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji, rođen u Skoplju kao potomak muhadžira iz Sandžaka.

Bavljenje politikom služilo je za lične interese, a problemi bošnjačke zajednice uvećavali su se godinama. Olakšavajuću okolnost za manjine u Makedoniji, pa time i Bošnjake, predstavlja građansko uređenje države, o čemu dr. Škrijelj kaže:

“Ohrabruje činjenica da je Makedonija ustavom definirana kao građanska država, što otvara mogućnost da Bošnjaci pristupe većinskim partijama lijeve ili desne orijentacije, makedonskog ili albanskog ustrojstva. To otvara mogućnost da se na bošnjačko pitanje može gledati kroz drugačiju prizmu. Umjesto kvazizastupnika koji se u klupama Sobranja nikada nisu oglasili, uspostavljaju se okolnosti da se u politički sistem Makedonije Bošnjaci efikasnije uključe podrškom ili kvalitetnom saradnjom s vodećim makedonskim ili albanskim strankama.”

Akademik Ferid Muhić, najpoznatiji Bošnjak u Makedoniji, ove se godine aktivno uključio u politiku. Iako ima 74 godine, njegovo učešće u vladajućoj stranci moglo bi donijeti konkretne promjene u svakodnevicu Bošnjaka u Makedoniji. Na kraju razgovora za Stav dr. Škrijelj poručuje da je opravdano uključivanje Bošnjaka u stranke koje svoje programe temelje na građanskom konceptu, te da je to jedan od puteva efikasnijeg organiziranja Bošnjaka i sprečavanje davno započetog procesa iseljavanja koji već godinama ugrožava opstanak bošnjačke zajednice u Makedoniji.

Adelaid Karišik, predsjednik Bošnjačkog istraživačkog centra “Lilium Bosniacum”, živi u skopskoj općini Čair, koja predstavlja najbrojniju bošnjačku zajednicu u Makedoniji.

“Danas u općini Čair živi preko 3.000 Bošnjaka. Zbog specifičnog sastava stanovništva, općina Čair od svog početka predstavlja pozitivan primjer suživota brojnih etničkih zajednica, uključujući i Bošnjake. Kad je u pitanju bošnjačka zajednica, općina Čair izdvaja se u tom pogledu. U svim osnovnim školama Bošnjaci imaju pravo obrazovanja na maternjem jeziku, izučavajući predmet Jezik i kultura Bošnjaka. U OŠ ‘Hasan Priština’ pokrenuta je inicijativa da se cjelokupan nastavni program za bošnjačku djecu odvija na bosanskom jeziku. U obdaništu ‘Cvet’ postoji odjeljenje gdje se cjelokupan odgojni program odvija na bosanskom jeziku, a vaspitačice su Bošnjakinje”, kaže Karišik o stanju u općini Čair.

Općina Čair je uz pomoć turske Općine Bursa inicirala restauraciju Hatundžik džamije, koja je jedina džamija na teritoriji Skoplja u kojoj se hutbe, aktivnosti i predavanja odvijaju na bosanskom jeziku, što predstavlja duhovnu i kulturnu oazu Bošnjaka u glavnom gradu Makedonije. Albanski kandidat za načelnika Općine Čair Visar Ganiu, koji je pobijedio u drugom krugu lokalnih izbora, u svojoj kampanji dao je konkretna obećanja Bošnjacima.

“Obećao je da će značajno poboljšati položaj Bošnjaka. Prvo obećanje jeste da će se bosanski jezik uvesti kao zvanični jezik općine, što će ujedno biti i prvi takav primjer u Makedoniji da jedna općina uvodi bosanski jezik kao zvanični jezik. To bi, ukoliko se zaista ostvari, za Bošnjake bilo historijski iskorak. Drugo obećanje jeste da će Bošnjaci prvi put imati predstavnika u kabinetu načelnika koji će biti zadužen za pitanja od bošnjačkog interesa”, priča nam Karišik i najavljuje da će jedna od ulica u ovom gradu nositi ime prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovića, čime će se ukazati čast svim Bošnjacima koji žive u Makedoniji.

Prema mišljenju Karišika, problemi Bošnjaka u Makedoniji slaba su svijest o značaju i afirmaciji nacionalnog identiteta, niska zastupljenost u institucijama i uključenost u svakodnevne procese (politika, kultura, NVO sektor) te iseljavanje.

BOŠNJACI U SOBRANJU

Prvi Bošnjak u Sobranju (državnom parlamentu) Makedonije bio je Alija Šahić, izabran 1998. godine kao nezavisni kandidat. U periodu od 2002. do 2006. godine u Sobranje je bio izabran Esad Rahić kao član Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), a od 2006. do 2008. godine kao nezavisni poslanik. U Sobranje je također bio izabran i Rafet Muminović iz Demokratske lige Bošnjaka u Makedoniji (DLBM) u koaliciji sa SDSM-om. On je ponovo izabran 2011. do 2014. godine iz iste stranke, ali u koaliciji s Demokratskom unijom za integraciju (DUI). Od 2008. do 2011. godine u Sobranju je bio izabran Avdija Pepić kao član SDA u koaliciji s VMRO-DPMNE, zatim ponovo u mandatu od 2011. do 2014. godine, te opet u periodu od 2014. do 2016. Na historijskim izborima 2016. godine u Sobranje su ušli Zećir Ramčilović na listi VMRO-DPMNE i Ferid Muhić kao nezavisni kandidat na listi SDSM-a.

Komentirajući dešavanja u Makedoniji i položaj Bošnjaka, akademik Ferid Muhić izjavio je za Stav da je stanje Bošnjaka u Makedoniji relativno zadovoljavajuće. Nema velikih otvorenih pitanja. Ono što treba popraviti jeste institucionalna zastupljenost Bošnjaka u državnim i lokalnim organima. Omjer između procenta Bošnjaka u ukupnom stanovništvu Makedonije i njihovog učešća u institucijama jeste pet do šest puta manji. Pored ovog pitanja, akademik Muhić ističe da je dugo bio izražen i problem s kadrom za organizaciju nastave predmeta Bosanski jezik i dodaje da je taj problem pred rješenjem.

Ono na što svi Bošnjaci svijeta trebaju biti ponosni jeste aktivno učešće Bošnjaka u procesu demokratizacije makedonskog društva. Ta je borba krunisana pobjedama na parlamentarnim i lokalnim izborima stranke Zorana Zaeva. Bošnjaci su jasno stali protiv ksenofobne, ultranacionalističke i antimigracijske politike Gruevskog. Akademik Muhić ističe da su Bošnjaci na izborima u ogromnoj većini podržali pobjedničku stranku koja vodi proevropsku politiku i spremna je pomoći da se poboljša položaj Bošnjaka u makedonskom društvu. U posljednje vrijeme kulturni položaj Bošnjaka se popravlja, a potrebno je povećati medijsko prisustvo i vidljivost Bošnjaka u makedonskoj javnosti, zaključuje na kraju razgovora akademik Muhić. Vrijeme koje je pred nama pokazat će da li se nacionalna pitanja jednog manjinskog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, mogu rješavati kroz vladajuću stranku, ili je nužno ponovno oživljavanje bošnjačkih stranaka.

Mersiha Smailović najpoznatija je Bošnjakinja, NVO aktivistkinja u Makedoniji. Izabrana je za ličnost 2017. godine povodom Međunarodnog dana Bošnjaka u Makedoniji, za pozitivan doprinos društvu u oblasti zaštite i promocije ljudskih prava i sloboda. O okolnostima i atmosferi pred i u toku izbora govori za Stav:

“S obzirom na to da Bošnjaci nisu imali predstavnika iz svojih partija, veći dio političkog kolača (pozicije načelnika i vijećnika) poklonjen je drugima. Bošnjaci koji su članovi u različitim strankama borili su se na individualnim zaslugama za poziciju. Stranke generalno nisu ozbiljno shvatile glasačko tijelo kad su Bošnjaci u pitanju. Tako nam se desilo da u ključnim općinama Skoplja, gdje je bitka bila najneizvjesnija, veliko glasačko tijelo Bošnjaka bude iskorišteno za interese drugih naroda.”

Aktivnim učešćem Bošnjaka NVO aktivista, izborna kampanja u lokalnim zajednicama gdje živi značajna bošnjačka zajednica dobila je novu dimenziju. Naime, većinske stranke bile su primorane da prevode izborni materijal na bosanski jezik.

“Zbog političke neorganiziranosti Bošnjaka, stranke većinskih naroda počele su loviti svaki bošnjački glas. Izašli su s mnogobrojnim obećanjima. Ključna stvar desila se na pola kampanje, kada su počeli prevoditi izborni materijal na bosanski jezik. Pala su obećanja od svih stranaka, ali sve su to sitnice s obzirom na to da među 81 načelnikom općina u Makedoniji nema ni jednog Bošnjaka. Bio je u općini Dolneni kandidat Bošnjak, Bilal Karišik, ispred koalicije za Bolju Makedoniju (vladajuća koalicija), ali nije pobijedio. Albansko izborno tijelo samo u toj općini se ujedinilo da podrže albanskog kandidata, spram kojeg je stajao bošnjački kandidat”, pojašnjava Mersiha.

Mersiha Smailović misli da bi Bošnjaci bili ozbiljan faktor na pregovaračkom stolu da su bolje politički organizirani. Ovako su pojedinci predvodili razgovore s kandidatima, bez mehanizma kontrole s naše strane da će se ta obećanja ispuniti.

Iz stanja Bošnjaka u Makedoniji možemo izvući mnogo pouka i poruka. Najvažniji resurs jednog naroda, a pogotovo kad je on manjinski, jesu kvalitetni pojedinci. Stranke i koalicije su prolazne, ostaju vrijednosti koje će prije ili poslije biti prepoznate. Postavlja se pitanje da li će nakon historijskih promjena u Makedoniji Bošnjaci postići minimum nacionalnog koncenzusa na političkom, vjerskom, kulturnom i NVO polju. S jedne strane postoje naznake da će doći do oživljavanja najstarije političke stranke Bošnjaka u Makedoniji, dok s druge strane dolaze najave o formiranju novog političkog tijela. Svakako, najtragičnija opcija za Bošnjake bila bi da se ostvare obje opcije. Ključ jedinstva bošnjačke zajednice u Makedoniji u boljoj je koordinaciji između akademske zajednice i NVO sektora s političkim predstavnicima. Na prvima je da kreiraju strategije i politike te da dokumentiraju probleme, na drugima je da iskoriste političke mehanizme za rješavanje tih problema.

PROČITAJTE I...

Američki javni tužilac, sada već smijenjeni Preet Bharara, u pola koraka (doduše, indirektno), može se povezati s FETÖ – radio je s demokratskim senatorom Chuckom Schumerom, čija advokatska kancelarija navodno inkasira oko 2,5 miliona dolara godišnje od gülenista za borbu protiv isporuke Gülena Republici Turskoj. No, sudija Richard Berman, koji predsjedava porotničkim sudom u procesu protiv Atille i ostalih, još se lakše povezuje s FETÖ

Pomoći Rohinjama jeste teško, ali nije nemoguće. Na nama je da damo doprinos koji smo u stanju. Islamska zajednica u BiH pokrenula je akciju prikupljanja pomoći narodu Rohinja. Iznos do sada prikupljenih sredstava, koji su najvećim dijelom donirali članovi Islamske zajednice iz BiH i dijaspore, iznosi oko 500.000 KM. Sredstva se još uvijek mogu uplatiti na račun otvoren u BBI banci

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!