Bosanski mlinovi melju pšenicu za turske pekare

Izvoz brašna u Tursku traje već tri godine, ali su do ove godine izvozile samo najveće kompanije, poput sarajevskog “Klasa”, bijeljinskog “Žitoprometa” i banjalučkog ”Žitoprodukta”. Izvezeno je približno 3.000 tona. Ove se godine mjesečno izveze oko 10.000 tona

Svakodnevno desetine šlepera natovarenih brašnom prelazi bosansku granicu na graničnom prelazu Rača kod Bijeljine ili Uvac pored Rudog. Put ih vodi kroz Srbiju, pa kroz Bugarsku, do granice s Turskom. Desetak mlinova u Bosni gotovo danonoćno melje pšenicu za tursko tržište. Decenijama mlinarska industrija nije bila u boljoj situaciji, kažu mlinari. Izvoze gotovo svi, a najviše “Majić” iz Odžaka, “Žitopromet” iz Bijeljine, “Klas” iz Sarajeva, “Žitoprodukt” iz Banje Luke, “Nezić” iz Gradačca, “Ivo and Bele” iz Orašja, “Mlinpek” iz Bugojna…

Izvoz brašna u Tursku traje već tri godine, ali u prošloj i pretprošloj godini radilo se o znatno manjim količinama. Prve dvije godine izvozile su samo najveće kompanije, poput sarajevskog “Klasa”, bijeljinskog “Žitoprometa” i banjalučkog ”Žitoprodukta”, i izvezeno je oko 3.000 tona. Ove se godine mjesečno izveze oko 10.000 tona.

Mlinari trljaju ruke

Saša Urošević, direktor “Žitoprodukta” iz Banje Luke, kaže da su u prethodne dvije godine, pa sve do aprila ove, za Tursku izvozili tek “poneki šleper”. “U šleper staje 23 tone brašna i u prve dvije godine išli su za Tursku sporadično. U zadnja četiri mjeseca naš mlin radi punim kapacitetom. Mjesečno za potrebe turskog tržišta izvozimo oko 55 šlepera, odnosno oko 1.250 tona brašna. Izvozimo još i za Crnu Goru, ali to je u nemjerljivo manjim količinama”, kaže Urošević. Objašnjava kako već rade na proširenju kapaciteta, odnosno na remontu mlina, što znači i otvaranje novih radnih mjesta u ovoj firmi.

U Odžaku, u mlinu “Majić”, izvoz brašna za Tursku rezultirao je zapošljavanjem novih radnika. Sanja Kukruka iz računovodstva kaže da su ih zaposlili već desetak. “Na mjesečnom nivou naš mlin otpremi u Tursku oko 2.400 tona brašna. Ta situacija traje od početka godine. Naruku nam ide to što se za Tursku, pored domaće, može koristiti i pšenica iz Srbije”, kaže Kukrika. I mlin “Majić” izvozi za Crnu Goru, ali i za Makedoniju i Austriju.

I iz bijeljinskog “Žitoprometa” izvoze punom parom. Riječ je o znatno većim količinama nego u prošle dvije godine, kako kaže direktor Bogdan Mirković. “Od početka ove godine izvezli smo za Tursku oko 10.000 tona. Pored izvoza za Tursku, podmirujemo i domaće tržište, za koje mjesečno sameljemo oko 2.500 tona pšenice, što je oko 1.600 tona brašna”, pojašnjava Mirković

I brašno iz Gradačca putuje za Tursku. Mlin “Nezić” mjesečno izveze oko 1.000 tona. “Izvozimo za Tursku već četiri mjeseca. Nadamo se da ćemo do kraja godine izvesti još 5.000 tona”, kaže direktor Hasan Nezić. Izvoze iz Gradačca i u Makedoniju i Crnu Goru, ali znatno manje.

Ista je situacija i u Oštroj Luci pored Odžaka. Tamo je mlin “Ivo and Bele”. Direktor Berislav Šošić kaže da za Tursku mjesečno izvezu oko 1.000 tona. Njihovo brašno ide i za Makedoniju i Crnu Goru.

Za Tursku brašno ide i iz Bugojna. Tamošnje preduzeće “Mlinpek” već tri mjeseca radi s turskim kupcima i do sada su, kako reče direktor Niko Bojanić, izvezli oko 4.200 tona brašna. “Na mjesečnom nivou za Tursku ide između 1.200 i 1.500 tona. To proizvedemo u našem mlinu u Bugojnu. Pored toga, izvozimo i za Hrvatsku, tačnije za Split. Ondje izvezemo od 100 do 150 tona mjesečno. A za to tržište radimo u mlinu u Jajcu”, kaže Bojanić.

Zakoni tržišta

U svim mlinovima kažu da je potreba turskog tržišta znatno veća nego što domaća mlinska industrija može ispuniti te da se svakodnevno pojavljuju novi kupci. Pored navedenih, većih mlinova, izvoze u Tursku i oni manji, kao što je “Žitoposavina” iz Pelagićeva. Ovih dana i mlin “Dukat” iz Tešnja ušao je na tursko tržište. Direktor Muhamed Kopić kaže da su prije nekoliko dana isporučili četiri probna šlepera i da sada očekuju veće narudžbe. Prve narudžbe iz Turske dobili su i u mlinu “Pavlović” iz Bijeljine, a izvoze i još neki manji mlinovi.

Prosječna cijena brašna za tursko tržište iznosi 220 eura po toni. To znači da se vrijednost izvoza u Tursku na mjesečnom nivou kreće oko 2.200.000 eura. Brašno se vozi isključivo cestom, a cijena vožnje po šleperu jeste oko 1.100 eura. Za prijevoz 10.000 tona brašna uvoznici angažiraju 400 šlepera, tako da se za prijevoz utroši dodatnih 440.000 eura. U velikoj mjeri u transportu učestvuju domaći autoprijevoznici, pa znatan dio ovog novca ostaje u Bosni.

Eksploziju izvoza brašna u Tursku omogućila je živa aktivnost mlinarske industrije u toj zemlji. Veliki izvoz turskih proizvođača otvorio je prostor na tamošnjem tržištu za brašno iz Bosne. Eren Günhan Ulusoy, predsjednik Turske federacije proizvođača brašna (TUSAF), nedavno je za Tursku državnu televiziju TRT kazao kako je u posljednjih deset godina broj zemalja u koje izvoze brašno porastao za 150 posto. Turska je prošle godine ostvarila izvoz brašna u vrijednosti od oko milijardu dolara, što je čini izvoznikom brašna u svijetu broj jedan, a Ulusoy kaže da je za ovu godinu planirano povećanje za 100 miliona. Izvoz turske čini 20,25 posto cjelokupnog svjetskog izvoza brašna. Prvih deset zemalja na listi onih u koje Turska izvozi brašno jesu: Irak, Sudan, Sirija, Indonezija, Benin, Angola, Filipini, Izrael, Madagaskar i Gana. Po proizvodnji pšenice Turska je 11. na svijetu s 22,6 miliona tona u prošloj godini. Najveći proizvođači pšenice jesu EU, Kina, Indija i SAD, a u svijetu se godišnje proizvede oko 730 miliona tona.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!