Bosanski jezik i njegovi turcizmi: Neobično putovanje riječi “almas”

Doprla je ta riječ i do bosanskog jezika. Odomaćila se i među Bošnjacima. Neki su od njih ženskoj djeci nadijevali ime Almasa, želeći tako naglasiti svoju radost novorođenčetu i činjenicu da im je njihovo čedo možda i draže od dragog kamena

Piše: Elvir MUSIĆ

Govorništvo je na Orijentu bilo i još je uvijek cijenjeno. Onamo se profinjen, jasan i brojnim stilskim i retoričkim figurama ukrašen govor ne smatra samo govornikovom vještinom nego i vrlinom. I ništa ne prepuštaju slučaju. Svaka im riječ “sjedi” na svom mjestu i prvo što stranac koji poželi ovladati nekim od istočnih jezika mora naučiti jeste da uvijek propituje sagovornikovu rečenicu. Zašto je upotrijebio tu riječ u toj rečenici? Zašto nije upotrijebio neku drugu? Iako se sinonimi spominju u ondašnjim udžbenicima i iako svi znaju značenje riječi muteradif, ipak će se malo ko od ondašnjih poklonika lijepe riječi i mudre misli složiti s postojanjem sinonima. Svaka riječ ima svoje značenje. Možda se neka druga riječ javlja u sličnom značenju. Ali, nikada u istom. Pa makar se razlikovale u jednoj, ponekad teško primjetivoj nijansi.

Tamošnji govornici s tim uvjerenjem žive već stoljećima. Upravo je zbog toga veoma bitno zajedno s riječima naučiti i njihovu etimološku mapu puta. Ima tu veoma zanimljivih putovanja. I priča. Jer, svaka je riječ priča za sebe i pričaju se onima koji znaju slušati. I razmišljati.

Zanimljiva je, naprimjer, priča riječi almas / elmas (dijamant). Njeno putovanje počinje negdje u Grčkoj, gdje se bijaše odomaćila u obliku mas. Naprimjer, adamas u grčkom znači tvrda kovina. Priča, međutim, kaže da je ta riječ jednog dana odlučila napustiti svoj grčki stan i obići malo arapske zemlje. Arapi su je odmah objeručke prihvatili, dodali joj određeni član oličen u elifu i lamu, i počeli koristiti kao el-mas. Htjeli su jasno odrediti da je to dijamant.

No, njeno se putovanje nastavlja. Tako lijepa i milozvučna dopala se i Perzijancima pa su je ugostili i u perzijskom jeziku. Onamo je prilagođena fonetskom sistemu perzijskog jezika pa su je izgovarali lahko i tečno kao almas. Iz perzijskog će je kasnije preuzeti i turkmenska plemena, pa poslije njih i Osmanlije. Zaodjenut će je odorama svog fonetskog sistema i izgovarati kao elmas.

Prolazili su dani, mjeseci i godine, Arapi već bijahu zaboravili priču o potjecištu riječi mas, nego im se svidje kako ta riječ lijepo zvuči u perzijskom, pa je opet uzeše k sebi, ali ovaj put kao elmas. Ponovo joj dodadoše određeni član elif i lam, te ona postade el-elmas.

Doprla je ta riječ i do bosanskog jezika. Odomaćila se i među Bošnjacima. Neki su od njih ženskoj djeci nadijevali ime Almasa, želeći tako naglasiti svoju radost novorođenčetu i činjenicu da im je njihovo čedo možda i draže od dragog kamena.

Tako se uče istočni jezici. Uče se s mnogo strpljenja, znatiželje i ljubavi. Uče se posvećenošću i željom. Tako se uči i bosanski jezik, u kojem je prisutno desetak hiljada arabizama, turcizama i farsizama koje, zbog činjenice da su nam stigli u doba Osmanskog carstva, neopravdano nazivamo samo turcizmima. Te su riječi blago neprocjenjive vrijednosti. Trebamo ih poštovati i suzdržavati se od tvrdnji da su prevladane i da ih ne treba koristiti u tekstovima koje smatramo modernim.

PROČITAJTE I...

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!