BKC TUZLA: Dani komedije kao šlag

“Hiljade se imena veže uz ovu ustanovu. Stoga je potpuno održiva teza da je ova kuća uspjela postati i ostati temelj kulturnog razvoja i trajanja zajednice više nego bilo koja druga ustanova u povijesti ovih krajeva, a tu će funkciju zasigurno imati i u budućnosti”

Bosanski kulturni centar (BKC) Tuzla do juna ove godine zabilježio je rekord s 212 realiziranih aktivnosti, kojima je prisustvovalo blizu 46.000 posjetilaca. Iz ove ustanove, u kojoj je u toku prošle godine održano 377 događaja, poručuju da će do kraja 2017. godine pokušati i povećati broj, dodajući da publiku u narednom periodu očekuje novina – “Dani komedije u BKC-u”.

“U početku smo imali namjeru predstaviti četiri ili pet komedija, međutim, kada su neki ljudi čuli za ovo, i oni su poželjeli učestvovati, pa smo došli do deset predstava iz Tuzle, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Željeli smo u deset dana dati deset predstava, pa neka svako izabere ono što želi, ali i da s ovim projektom uvedemo i festival komedije u Tuzlanski kanton. U okruženju to imamo, ali u Tuzli nismo imali. Ako se sugrađani pozitivno i u većem broju odazovu, iduće ćemo godine organizirati i festival komedije. Kod glumaca i režisera i ostalih djelatnika iz ove umjetnosti Tuzlu želimo pozicionirati na višem nivou jer uz Tuzla Film Festival i mi želimo biti dio toga”, izjavio je Edis Bajić, direktor BKC-a Tuzla.

BKC Tuzla, naveo je Bajić, nastoji biti društveno-odgovorna organizacija i otvorena platforma za sve relevantne aktivnosti i dobre projekte. Naročito će se, ističe, podsticati kreativnost mladih ljudi. “Producirali smo predstavu Bosanska bajka povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koja je do sada odigrana u više gradova širom naše države, a u njoj igraju tri mlada glumca, od kojih je jedan prva godina Akademije dramskih umjetnosti. Radimo i Plavu boju snijega s veoma mladom glumačkom ekipom, a ova će predstava biti izvedena u oktobru u okviru Dana dječijeg stvaralaštva. Djeci želimo ponuditi nekoliko predstava, ali i podstaknuti ih da stvaraju likovne i literarne radove. Također, u okviru Devetog bijenala umjetnosti minijature učenici srednjih škola moći će se upoznati s minijaturama. Svima koji imaju dobru ideju BKC se stavlja na raspolaganje kao partner, kao suorganizator, kao organizator, izdavač, producent, koproducent, ili na neki drugi način”, rekao je Bajić.

BKC Tuzla, tada Radnički, a poslije i Dom “Moša Pijade”, osnovan je prije 63 godine, u vrijeme kada je Tuzla doživljavala najbržu ekspanziju i kada su ljudi iz manjih sredina masovno dolazili u ovaj grad u potrazi za poslom. Tuzla je tada bila perspektivan rudarski i industrijski grad, a ekonomske i političke prilike poslije Drugog svjetskog rata pozicionirale su je u središte socijalističkog razvoja kao jedan od najznačajnijih industrijskih bazena u tadašnjoj Jugoslaviji.

Mehmed Pargan, autor Monografije Bosanskog kulturnog centra Tuzla 1954–2014, navodi da se tokom velikih migracija, koje su bile obilježene nepismenošću i siromaštvom, desio preobrat. Naime, vlast, koju je tada vodila Komunistička partija Jugoslavije, donijela je odluku da se fabrike predaju radnicima na upravljanje: “Radnici i crni rudari koji su iz zemlje vadili ugalj, te bijeli rudari koji su vadili so, 1954. godine pokazali su da ne žele samo kopati rudu već da se uz kopanje rude žele zabavljati, imati organiziran kulturni život i baviti se vrlo ozbiljno društvenim radom, te su izgradili jednu od najmodernijih zgrada u Bosni i Hercegovini – Radnički dom. Ova ustanova kulture uskoro će postati okosnica kulturnog razvoja. Iz Radničkog doma u Tuzlu razlit će se rijeka kakvu drugi gradovi neće imati priliku gledati, a to je rijeka nevjerovatnog repertoara kakav danas, u vrijeme globalnih komunikacija, možemo samo sanjati. Tuzlu su odjednom počela posjećivati svjetski poznata imena, nacionalni ansambli brojnih zemalja, umjetničke grupe, opere, baleti itd. Sredstva za takav kulturni razvoj, utemeljen na ozbiljnoj repertoarskoj politici, osigurao je rudnik.”

Pargan dodaje i to da su iz Doma “Moša Pijade” izrasli veliki projekti i muzičke grupe, ali i da su na ovom mjestu odsanjani najljepši snovi mnogih umjetnika. “Hiljade se imena veže uz ovu ustanovu. Stoga je potpuno održiva teza da je ova kuća uspjela postati i ostati temelj kulturnog razvoja i trajanja zajednice više nego bilo koja druga ustanova u povijesti ovih krajeva, a tu će funkciju zasigurno imati i u budućnosti. Posmatrano iz ovog vremena, čini se da sami nismo svjesni značaja i uloge BKC-a u vremenima iza nas, a posebno imajući u vidu činjenicu da su njegova organizacija i vođenje u poslijeratnim godinama praćeni punom slobodom djelovanja i izbora repertoara, a takvih je vremena u povijesti bilo malo”, smatra Pargan.

PROČITAJTE I...

Jedna poslovica kaže da se pravi kaligraf može prepoznati među drugim ljudima i po svom vanjskom izgledu, svojoj čehri, jer godine duhovnog usavršavanja nužno ostavljaju trag na čovjekovom licu. Mladi Abdulhak Hadžimejlić, rođen 1995. godine u Fojnici, kao da potvrđuje istinitost ove poslovice. Jedan je od najperspektivnijih mladih kaligrafa, i to ne samo u bosanskohercegovačkim okvirima. Kaligrafijom se počeo baviti usput, prvu levhu uradio je tesarskom olovkom, a danas uči od najvećih svjetskih majstora, pobjeđuje na takmičenjima i svoje radove izlaže na velikim izložbama

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!