Biti ili ne biti za Bošnjake Istočne Hercegovine

Za razliku od trebinjskih Bošnjaka, Bošnjaci iz Gacka, Bileće i Nevesinja uglavnom žive u Federaciji BiH i imaju potpuno drugačije (ne)mogućnosti da prijave mjesto prebivališta u zavičaju i tako ostvare pravo da biraju vlast ovih općina

Predstojeći lokalni izbori mogli bi biti presudni za budućnost Bošnjaka Istočne Hercegovine. Oslonjen na rezultate napora uloženog u protekloj godini, predsjednik Regionalnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) za Istočnu Hercegovinu Ismail Čampara uvjeren je da će ova stranka u četirima općinama imati po jednog bošnjačkog odbornika u skupštinama općina. “Ovo je posljednja prilika da ondje vratimo i lično i kolektivno dostojanstvo Bošnjacima. Ne smijem ni pomisliti šta bi se desilo u budućnosti ako, ne daj Bože, ne uspijemo”, naglašava Čampara.

Uđu li Bošnjaci u općinska predstavnička tijela u Istočnoj Hercegovini, pojašnjava Čampara, ubuduće neće morati prikupljati potpise za registraciju stranaka, već bi se to provodilo po izbornom automatizmu, čime bi se stvorila odlična perspektiva za nadogradnju političkog organiziranja.

“Imamo dobar tim koji nosi teret, to su predsjednici općinskih odbora i dva zamjenika predsjednika koji su se angažirali bez ikakvih naknada. Nemamo nikakvog izvora finansiranja, a ono će doći kad budemo imali zastupnike i klubove u vijećima, odnosno skupštinama općina”, dodaje Čampara. Jedinstvenom političkom djelovanju Bošnjaka alternative nema s obzirom na mali broj povratnika, ali u isto vrijeme i mali broj raseljenih koji mogu sagledati sve eventualne posljedice političke apstinencije i odustajanja od zavičaja. Svjesni te činjenice, u Regionalnom odboru SDA kampanju za predstojeće lokalne izbore počeli su još krajem prošle godine. Organizirali su manifestacije, promocije knjiga i druženja s kojih su slali poruke ljudima uglednim u društvu kako bi tako utjecali na rast broja osoba koje će prijaviti prebivalište u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Vrlo važan segment djelovanja bila im je promocija i afirmacija značaja područja Istočne Hercegovine. “Istočnu Hercegovini treba vratiti u vrh nacionalnih prioriteta, na poziciju koju je izgubila. Odmah iza Srebrenice mora biti Istočna Hercegovina. Da bismo to učinili, u posjetu Istočnoj Hercegovini doveli smo naše najznačajnije ljude iz javnog i društvenog života koji nam mogu pomoći i ukazali im na njen značaj. I svi su nam dali podršku”, kaže Čampara. Prema njegovim riječima, u Trebinju ličnu kartu, samim tim i pravo glasanja za lokalnu vlast, ima 1.740 Bošnjaka, a oko 5.000 ih je raseljeno. Za glasanje putem pošte prijavilo ih se samo 960. “Sad je prilika da pomognu Bosni i Hercegovini, a način na koji će to učiniti jeste da glasaju za svog čovjeka koji će u Skupštini grada Trebinja braniti i zastupati njihove interese i interese Bosne i Hercegovine”, uvjerava Čampara.

Za razliku od trebinjskih Bošnjaka, Bošnjaci iz Gacka, Bileće i Nevesinja uglavnom žive u Federaciji BiH i imaju potpuno drugačije okolnosti i (ne)prilike da prijave mjesto prebivališta u zavičaju i tako ostvare pravo da biraju vlast ovih općina. “U ovim smo općinama nastojali dobiti što više ličnih karata. Radili smo to na dva načina, planiranjem obnove porodičnih kuća i realizacijom infrastrukturnih projekata. Posebno nam je bilo važno da vratimo ljudima povjerenje. Kad kažem čovjeku da preda ‘papire’ za obnovu kuće, on mi odgovori da nema fajde jer ih je do sada predavao deset puta. Sad kad su vidjeli da to nisu samo prazne priče, interesiranje raseljenih Bošnjaka povećalo se. U Nevesinju smo imali oko 35 ličnih karti, a sada ih je blizu dvije stotine, a u Gacku 250. Povjerenje je bilo došlo blizu nule jer nije bilo organiziranja da ljudi steknu puno povjerenje u onoga ko ih predstavlja. Ljudi vrlo dobro znaju prepoznati kad dođe do ispunjavanja njihovih životnih potreba.

Nažalost, nismo uspjeli regulirati zdravstveno osiguranje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, da mogu živjeti u rodnom kraju i liječiti se u Mostaru. Nismo imali tu vrstu podršku ni s viših nivoa onako kako smo bili planirali. Negdje je to prekinuto u administracijama, da ih sada ne nabrajam”, nastavlja Čampara. S puno optimizma kaže kako očekuje da će SDA u Trebinju, Gacku, Nevesinju i Istočnom Mostaru imati barem ruku po jednog vijećnika, odnosno u najsretnijim okolnostima u Gacku i Istočnom Mostaru po dva. “Taj će dan za nas biti težak i važan jer trebamo organizirati sve registrirane birače. Smatram velikim uspjehom što smo ih toliko mnogo registrirali”, dodaje Ismail Čampara. Sretan je, kaže, što su Bošnjaci kroz koaliciju SDA-SBB ostvarili toliki stepen političke kompaktnosti, iako na području Istočne Hercegovine praktično djeluje samo SDA, i sve društveno-političke aktivnosti u tom dijelu naše zemlje Bošnjaci obavljaju preko Islamske zajednice i SDA. “Nije jednostavno popuniti aplikacije za infrastrukturne projekte u kojima je potrebno znanje ekonomiste kako bi sve bilo valjano. Mi se, ipak, u sve to uklapamo i borimo. Kako? Ne znam. Ako Bog da, mi ćemo uspjeti”, optimističan je predsjednik Regionalnog odbora SDA za Istočnu Hercegovinu.

On je prokomentirao i politička zagovaranja kako sve resurse, i materijalne i intelektualne, treba ravnopravno rasporediti na cijeli teritorij Bosne i Hercegovine, iako je mnogo lakše ostvariti osnovne egzistencijalne preduvjete u Istočnoj Bosni nego u Istočnoj Hercegovini. “Većina je ministara iz Istočne Bosne, a rijetki su iz Istočne Hercegovine. U Bratuncu je živjelo 65% Bošnjaka, u Janji oko 70%, a u Nevesinju 20%. Sad u Gacku imamo četrdeset porodica. Tu smo svi mi krivi”, ističe Čampara, dodavši kako se tek sad Bošnjaci u Istočnoj Hercegovini oporavljaju od rata i bude se. Prioritetnim smatra stvoriti normalan ambijent da ljudi vide da ih se respektira i da će neko razumijevati njihove životne potrebe. “To se u startu mora osigurati. Bošnjaci Istočne Hercegovine počeli su se organizirati, mislim da će opet postati politički faktor na ovim prostorima i nadam se da će konačno svoje probleme početi rješavati u ovdašnjoj općini, a ne u federalnom ministarstvu”, rekao nam je Čampara.

U Istočnoj Hercegovini živi između 300 i 400 bošnjačkih porodica. Najviše ih je u Trebinju. Dio Bošnjaka iz Istočne Hercegovine koji žive i rade u Federaciji obrađuje zemlju u rodnom kraju. Na sadnju, okopavanje i kupljenje uroda te na gorivo i hranu koju nose sa sobom potroše trostruko više novca od vrijednosti koju ostvare. Satisfakcija im je to što mogu prelistati uspomene i udahnuti ugodan i svjež planinski zrak. “Ljudima koji sebe vide u poljoprivredi trebalo bi omogućiti da pokrenu vlastiti biznis u Istočnoj Hercegovini, a oni koji ostvare uvjete za penziju trebali bi ostatak života provesti u zavičaju. Moramo ohrabriti ljude za biznis. Trebamo ih dovesti da ovdje pokrenu proizvodne pogone”, kaže Čampara.

Ako se Bošnjaci politički ne organiziraju i etabliraju u skupštinama općina, on cijeni da će organiziranje biti moguće samo kroz osnivanje udruženja i apliciranje na javne pozive državnih i entitetskih institucija ili humanitarnih organizacija. Broj onih koji odustaju od proljetne sjetve iz godine u godinu sve je veći. “Ljudi će boraviti u zavičaju samo ako im se osiguraju dobar ambijent i infrastruktura. I na tome ćemo u budućnosti raditi. Fondova ima, samo ih treba pravilno usmjeravati. Ako ih ima za kafiće, zašto ih ne bi bilo i za povratak”, zapitao se Čampara.

Posljednjih godina Bošnjaci sve češće zajednički održavaju seoske i gradske hareme. Ipak, nekoliko harema u Nevesinju, Gacku i Bileći ove je godine ostalo neočišćeno. “Podsjećanje na tu obavezu moglo bi ponovo okupiti veći broj Bošnjaka u rodnom kraju jer ne vjerujem da bi se čovjek s kojim se razgovara na pravilnim osnovama na to oglušio. Mi moramo voditi brigu o haremima. Možda bismo pravilnim organiziranjem odbora i udruženja za održavanje harema i javnih puteva došli i do fondova i do željenih rezultata”, kaže Čampara.

Preduvjet za sve planove koje za Istočnu Hercegovinu imaju Ismail Čampara i njegovi suradnici jeste izlazak na izbore: “Svi oni koji steknu uvjete i koji mogu izvaditi ličnu kartu u mjestu rođenja trebaju to odmah uraditi, a biračima poručujem da glasaju za predložene kandidate.”

PROČITAJTE I...

Kako politika može biti međunarodno vjerodostojna ako najavljen prioritet nije u stanju poštivati i ako su u fokusu pripadnici samo jednog naroda u BiH? Na fonu tako sukreirane vanjske politike, za potrebe dijela domaće javnosti, Grabar Kitarović progovara Amerikancima dragim jezikom sigurnosnih prijetnji, iznoseći dvije opasne tvrdnje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!