“Bijeg iz Dannemore”: Zatvorska drama o neukrotivoj čovjekovoj prirodi

Riječ je o zaokruženom mini serijalu od osam epizoda čije se režije sasvim neočekivano prihvatio čuveni komičar Ben Stiller, dodijelivši glavne uloge holivudskim zvijezdama Beniciju Del Toru, Paulu Danu i Patriciji Arquette, koji s krajnjom fizičkom sličnošću utjelovljuju dvojicu osuđenih ubica te zatvorsku krojačicu

Zatvor oduvijek predstavlja intrigantan prostor za filmske i televizijske narative u kojima bi se, s jedne strane, kreirao napeti i neizvjesni bijeg u žanru akcije ili trilera, a s druge izgradio mikrosvijet u čijim se likovima i njihovim međusobnim odnosima ogleda stvarnost i društvo izvan rešetaka. Upravo na tragu filmskih klasika o zatvorskim bjekstvima, kao što su Veliki bijeg (1963), Bijeg iz Alcatraza (1979) ili posebno Iskupljenje u Shawshanku (1994), jeste novo televizijsko ostvarenje CBS-ove produkcije “Showtime”, naslova Bijeg iz Dannemore (Escape at Dannemor), koje je do najsitnijeg detalja zasnovano na stvarnom bijegu iz zatvora zvanog “Clinton Correctional Facility”, smještenom u državi New York. Riječ je o zaokruženom mini serijalu od osam epizoda čije se režije sasvim neočekivano prihvatio čuveni komičar Ben Stiller, dodijelivši glavne uloge holivudskim zvijezdama Beniciju Del Toru, Paulu Danu i Patriciji Arquette, koji s krajnjom fizičkom sličnošću utjelovljuju dvojicu osuđenih ubica te zatvorsku krojačicu.

Del Toro igra Richarda Matta, naizgled stamenitog i strogog vladara svog zatvorskog odjela koji dane “ubija” slikajući portrete poznatih ličnosti, dok je Dano njegov mlađi štićenik David Sweat, koji se upušta u bizarnu seksualnu vezu s Tilly Mitchell, suprugu i majku na kraju pete decenije života. Jednog dana Matt zamisli plan bijega iz zatvora koji uključuje izlazak kroz ventilacijske otvore ćelija, zatim i rušenje zidova te na koncu i rezanje čeličnih cijevi koje zimi zagrijavaju zgradu. U planu im se pridružuje i Tilly, koja u međuvremenu otpočinje seksualnu vezu i s Matttom, a čiji glavni zadatak postaje unošenje oštrica za rezanje metala, i to u zamrznutom mesu za hamburgere. Ona odlučno pristaje i na bijeg u Meksiko i prihvata ulogu vozačice koja će sačekati bjegunce nakon što izađu iz šahta izvan zidova zatvora.

Za razliku od spomenutog naslova Iskupljenje u Shawshanku, koji apsolutno romantizira život u zatvoru i traga za njegovim dubljim smislom, autori serijala Bijeg iz Dannemore fokusirani su prvenstveno na realističnost i uvjerljvost prikaza njegove istinitosti i ustanovljenosti u stvarnosti. Prvih nekoliko epizoda režiser posvećuje izgradnji zatvorenog zatvorskog mikrosvijeta kao jednog turobnog i hladnog mjesta u kojem se smrad i prljavština osjete u svakom udisaju zraka i dodiru sivih čeličnih rešetki.

Ovakvo prostorno sivilo režiser postiže snimanjem na autentičnim lokacijama, u “Clinton Correctional Facility” zatvoru, s prigušenim svjetlom i izbjegavanjem sunčanih dana te ističući sivu boju rešetki, uočljivih na sveprisutnom čeliku, zidovima, hodnicima, u smogu koji zatvorenici bez pogovora udišu. Kao ironični kontrast tom mikrosvijetu, režiser nudi aktuelne tinejdžerske pop muzičke hitove makrosvijeta s kojima zaokružuje sliku o rešetkama ograđenom društvu koje žudi za definitivnom slobodom, a koje, kada je pronađe, ne zna šta bi s njom.

S dramaturške strane, kreatori Brett Johnson i Michael Tolkin izbjegavaju otkrivanje prošlosti zatvorenika, osim činjenica da su osuđeni na doživotne kazne zatvora, što nagovještava njihovu okrutnost i zločinačku prirodu. Time autori gledaocima ne dopuštaju da grade odnos s glavnim protagonistima na osnovu događaja iz njihove prošlosti, već uz pomoć djelovanja u sadašnjosti, koja je također okrutna i bizarna, ali bolno istinita i beskompromisna, što je čini životnom i razumljivom.

Richard Matt u zatvoru uživa poštovanje zatvorenika i čuvara iskazujući svoju umjetničku stranu i slikarski talent, a Sweata se predstavlja kao šutljivog i vrijednog mladića koji koristi seksualne usluge starije žene, a istovremeno je ne želi povrijediti odbijanjem. Nasuprot njih, Tilly Mitchell upoznajemo kao sebičnu, bahatu i psihički nestabilnu luckastu ženu čije je odluke zaista teško prihvatiti kao ispravne, ali čija pogrešnost, nastala u neobuzdanoj želji da se ponovno osjeti živom i zaljubljenom, apsolutno podstiče na propitivanje vlastitih karaktera smještenih u njenu životnu situaciju. Njenu zaljubljivu i seksualno nezasitu prirodu serijal otkriva tek u šestoj epizodi, u kojoj publici bivaju predočeni i okrutni zločini koje su Matt i Sweat počinili.

Nakon eventualnog zbližavanja s protagonistima i njihovom bezuvjetnom željom za slobodom, autori bez ikakvog uljepšavanja do u detalje otkrivaju zločine ubica te svijetu nude izbor: da li će nastaviti priželjkivati uspješno izveden bijeg ili će se vratiti na stranu pravde. Međutim, dok se iz Mattove prošlosti saznaje da je osuđen na najmanje 25 godina zatvora, a najviše doživotnu, bez prava na pomilovanje prije 2032. godine, zbog otmice, pljačke i nehotičnog ubistva nemoćnog starca, iznad brutalnog Sweatovog zločina, u kojem je on navodno ubio zamjenika šerifa, ostaje mali oblak misterije izgrađen od njegovog negiranja do kojeg dolazi u pretposljednjoj epizodi i apsolutne nemogućnosti povezivanja tog lika s takvim djelom.

Jer, dok se prati njegov razvoj od misterioznog mladića koji se odbija smijati i privlačiti pažnju, do krajnje inteligentnog bjegunca koji osmišlja i provede kompletan plan bijega, spoznaje se da je to osoba koja je mogla postati inženjer ili arhitekt i biti veoma uspješan i ostvaren čovjek samo da nije bilo tog jednog trenutka ludila u maloljetničkom životnom dobu. Sasvim suprotno, Matt nakon izlaska iz zatvora skida masku mira i spokoja koju je za njega oblikovao strogi zatvorski sistem i dokazuje, zapravo, da sloboda nije za njega jer ne zna kako je koristiti na pravi način. Njihovom konačnom ostvarenju umnogome doprinosi i izrazito predana gluma, koja je, osim uvažavanja složenih psiholoških procesa likova koje igraju, podrazumijevala i detaljno približavanje njihovoj vanjštini, što je uključivalo i debljanje, nabacivanje mišićne mase, šminkanje, mijenjanje frizure…

U konačnici, jasno je da Stillerova televizijska serija, koja još jednom dokazuje da je zatvor neiscrpni prostor za duhovno, psihološko i tjelesno iskupljenje, nije ništa drugo negoli uvjerljiv prikaz jednog od najšokantnijih bjegova iz zatvora u Americi u proteklih nekoliko decenija, ali koja uz pomoć tog dramatičnog i tragičnog događaja, umjesto slanja uobičajene političke poruke, pokušava prodrijeti u srž čovjekove neukrotive prirode i pronaći u njoj preostale mrvice ljudskosti.

 

PROČITAJTE I...

Sa svoje četiri knjige i čak dvije hiljade i sedam stotina stranica, Dugo svitanje najobimniji je književni tekst ikad napisan na bosanskom jeziku. Autor ga je, uz prikupljanje obimne dokumentarne građe, pisao punih dvanaest godina. Kadrić čitaocu predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka 20. stoljeća, opisujući značajne događaje i njihove sudionike, godinu po godinu, ne izostavljajući ništa što može doprinijeti razumijevanju mučne, ali jedinstvene sudbine Bosne i njenog naroda

“Pisci, i uopće umjetnici, najkomotnije se osjećaju samo tamo gdje ih se razumije. Stani-pani, svako svije ili nađe svoje za stvaranje gnijezda. Bio sam član Udruženja pisaca Srbije, a to 1991. ili 1992. godine prestao biti. Kada sam počeo živjeti i u Sarajevu, u Društvo pisaca BiH primljen sam po pozivu, kao i Vidosav Stevanović. Ja, kad se ovdje nakahrim, trknem u Sarajevo ili nekud gdje me familija povede. Dobro mi je gdje god ne zavisim od sadake nečije ili neke političke elite, od njihove (ne)volje. Hvala Bogu, živim kako mogu i ničeg se ne stidim, a prijatelja na sve strane. Šta ćeš više!? Puno je pisaca porijeklom iz Sandžaka u Bosni, to im je sada domovina, kao jezik”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!