BIBLIOTEKA STAV: Promoviran “Sokolarov sonet”

U Gradskoj vijećnici u Sarajevu večeras je održana promocija romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića.

Gradskoj vijećnici u Sarajevu u četvrtak je održana promocija romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića. Horozović je tom prilikom istakao kako mu je ovo jedan od najdržanih trenutaka u životu, dodajući kako će ispod teksta čitalac pronaći još mnogo teksta.

Horozović nije vjerovao da će ovu promociju dočekati.

– Ovaj roman i još jedan rukopis koji nije objavljen su zapravo nešto za što sam mislio da nikada neću završiti, jer sam se u međuvremenu bio teško razbolio. Promocija romana za koji si mislio da će biti posthuman je nešto zaista posebno i ja se zahvaljujem svom izdavaču ovog reduciranog romana, reduciranog zato da sam ga pisao na klasičan način on bi imao puno više stranica, jer se mnoge stvari u romanu podrazumijevaju. Radoznao čitalac će pronaći ispod teksta još mnogo teksta – rekao je autor romana.

Radnja “Sokolarovog soneta” smještena je u srednjovjekovnu Bosnu, koja ga je, kaže Horozović, oduvijek zanimala kao književna tema.

– To je razdoblje Kulina bana, njegovog sina Stjepana i Mateja Ninoslava. Ali, istovremeno to je i razdoblje jedne posebne ličnosti u to doba u središtu Mediterana, a to je Fridrih Drugi. Glavni lik je Bosanac, Bošnjanin – kazao je Horozović.

Glavni urednik biblioteke “Stav” Filip Mursel Begović je istakao kako je Horozović nosilac evropskih i književnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.

– Ovo je zasigurno promocija klasika bosanskohercegovačke književnosti Irfana Horozovića. Roman je objavljen u izdanju biblioteke Stav koja izlazi zadnje dvije godine u BiH. Mi smo od početka otvarali prostor za kulturu. Željeli smo, kada se osvrnemo iza sebe, jednog dana da možemo kazati da se nismo bavili nekim prolaznim stvarima, nego trajnim vrijednostima – kazao je Begović.

O romanu je govorio i prof. dr. Nihad Agić, tom prilikom naglasivši da je riječ o netipičnom i nekonvencionalnom književnom djelu.

– Ovo je netipično književno djelo koje u bosanskohercegovačku, ali i južnoslavensku književnost uvodi jednu novinu, stilsko-jezičnu, kompozicijsku ali i žanrovsku. Ta novina se ogleda u tome što u romanu, iako obrađuje jedan segment bosanske povjesti srednjeg vijeka iz vremena Kulina bana, on ustvari tu povijest pretvara u imaginaciju, tako da u potpunosti nestaje povijesna pozadina i samo se ispoljava imaginacija u pjesmi i prozi. On historiju Srednje Bosne u potpunosti potiskuje, ona se ne vidi, vide se samo razmišljanja i fantazija – kazao je Agić.

Na promociji romana mnogobrojnoj publici se još obratila i mr. Irma Marić sa Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru.

Radnja “Sokolarovog soneta” smještena je u srednjovjekovnu Bosnu, koja ga je, kaže Horozović, oduvijek zanimala kao književna tema. U romanu se uočava piščev koncept tradicionalne književnosti, iako djelo pripada južnoslavenskoj interliterarnoj zajednici modernog doba.

Irfan Horozović rodio se u Banjoj Luci 27. aprila 1947. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: “Sedam sekretara SKOJ–a” (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, te druge nagrade i priznanja.

Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika. Jedan je od utemeljitelja bosanskohercegovačke postmodernističke literature. Do sada je objavio nekoliko romana (Kalfa, Psi od vjetra, Imotski kadija), zbirki priča (Beskrajni zavičaj) i pjesama (Kaleidoskop), te knjiga koje nadilaze klasične žanrovske okvire (Talhe ili šadrvanski vrt). Književna kritika Horozovićev je književni rad ocijenila najvišim ocjenama. Iz magijskog svijeta vlastitih proza, Horozović je dospio i do književnog kanona, pa su njegova djela čitana kako na nižim nivoima obrazovanja, tako i na studiju književnosti. (fena, anadolija)

PROČITAJTE I...

Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!