BIBLIOTEKA STAV: Promoviran “Sokolarov sonet”

U Gradskoj vijećnici u Sarajevu večeras je održana promocija romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića.

Gradskoj vijećnici u Sarajevu u četvrtak je održana promocija romana “Sokolarov sonet” bosanskohercegovačkog književnika Irfana Horozovića. Horozović je tom prilikom istakao kako mu je ovo jedan od najdržanih trenutaka u životu, dodajući kako će ispod teksta čitalac pronaći još mnogo teksta.

Horozović nije vjerovao da će ovu promociju dočekati.

– Ovaj roman i još jedan rukopis koji nije objavljen su zapravo nešto za što sam mislio da nikada neću završiti, jer sam se u međuvremenu bio teško razbolio. Promocija romana za koji si mislio da će biti posthuman je nešto zaista posebno i ja se zahvaljujem svom izdavaču ovog reduciranog romana, reduciranog zato da sam ga pisao na klasičan način on bi imao puno više stranica, jer se mnoge stvari u romanu podrazumijevaju. Radoznao čitalac će pronaći ispod teksta još mnogo teksta – rekao je autor romana.

Radnja “Sokolarovog soneta” smještena je u srednjovjekovnu Bosnu, koja ga je, kaže Horozović, oduvijek zanimala kao književna tema.

– To je razdoblje Kulina bana, njegovog sina Stjepana i Mateja Ninoslava. Ali, istovremeno to je i razdoblje jedne posebne ličnosti u to doba u središtu Mediterana, a to je Fridrih Drugi. Glavni lik je Bosanac, Bošnjanin – kazao je Horozović.

Glavni urednik biblioteke “Stav” Filip Mursel Begović je istakao kako je Horozović nosilac evropskih i književnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.

– Ovo je zasigurno promocija klasika bosanskohercegovačke književnosti Irfana Horozovića. Roman je objavljen u izdanju biblioteke Stav koja izlazi zadnje dvije godine u BiH. Mi smo od početka otvarali prostor za kulturu. Željeli smo, kada se osvrnemo iza sebe, jednog dana da možemo kazati da se nismo bavili nekim prolaznim stvarima, nego trajnim vrijednostima – kazao je Begović.

O romanu je govorio i prof. dr. Nihad Agić, tom prilikom naglasivši da je riječ o netipičnom i nekonvencionalnom književnom djelu.

– Ovo je netipično književno djelo koje u bosanskohercegovačku, ali i južnoslavensku književnost uvodi jednu novinu, stilsko-jezičnu, kompozicijsku ali i žanrovsku. Ta novina se ogleda u tome što u romanu, iako obrađuje jedan segment bosanske povjesti srednjeg vijeka iz vremena Kulina bana, on ustvari tu povijest pretvara u imaginaciju, tako da u potpunosti nestaje povijesna pozadina i samo se ispoljava imaginacija u pjesmi i prozi. On historiju Srednje Bosne u potpunosti potiskuje, ona se ne vidi, vide se samo razmišljanja i fantazija – kazao je Agić.

Na promociji romana mnogobrojnoj publici se još obratila i mr. Irma Marić sa Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru.

Radnja “Sokolarovog soneta” smještena je u srednjovjekovnu Bosnu, koja ga je, kaže Horozović, oduvijek zanimala kao književna tema. U romanu se uočava piščev koncept tradicionalne književnosti, iako djelo pripada južnoslavenskoj interliterarnoj zajednici modernog doba.

Irfan Horozović rodio se u Banjoj Luci 27. aprila 1947. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: “Sedam sekretara SKOJ–a” (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, te druge nagrade i priznanja.

Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika. Jedan je od utemeljitelja bosanskohercegovačke postmodernističke literature. Do sada je objavio nekoliko romana (Kalfa, Psi od vjetra, Imotski kadija), zbirki priča (Beskrajni zavičaj) i pjesama (Kaleidoskop), te knjiga koje nadilaze klasične žanrovske okvire (Talhe ili šadrvanski vrt). Književna kritika Horozovićev je književni rad ocijenila najvišim ocjenama. Iz magijskog svijeta vlastitih proza, Horozović je dospio i do književnog kanona, pa su njegova djela čitana kako na nižim nivoima obrazovanja, tako i na studiju književnosti. (fena, anadolija)

PROČITAJTE I...

Ovih dana razmišljam o ničim opravdanim optužbama oko jednog veoma značajnog časopisa, koji se u jednom trenutku pojavio kao istinski glasnik proljeća bošnjačkog kulturnog i književnog buđenja, o bošnjačkom časopisu za kulturu i društvo Behar, koji je preko dvadeset godina izlazio u Zagrebu. Izlazi i danas, ali nema više predznak bošnjački, a time ne samo da je izgubio svoju karakterističnu “magiju” nego smo ponovo svjedočili slične događaje s početka 20. stoljeća

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!