Bal vampira u zagrebačkom “Lisinskom”

Dok se u Zagrebu održavaju mise i komemoracije ratnom zločincu Praljku, Vlada tvrdi da se protiv nje vodi hibridni rat

Hrvatskoj se zaista žuri. Niti nekoliko dana nakon što su čelnici Evropske komisije izrazili zabrinutost što je njezin premijer Andrej Plenković jedini evropski premijer koji podržava ratne zločince, a on se nemušto pokušao izvući iz zamke u koju je nepromišljeno upao prvotnom, negativnom i prilično bedastom reakcijom na presude tzv. hercegovačkoj šestorci, u Zagrebu je, na godišnjicu smrti vodećeg u udruženom zločinačkom poduhvatu, održan komemorativni skup za Slobodana Praljka. Formalno u organizaciji interesnog udruženja potencijalnih optuženika za ratne zločine, nekakvog Hrvatskog generalskog zbora, a stvarno uz diskretnu podršku HDZ-a, Plenkovićeve stranke.

Da je to tako, svjedoče sudionici na ovom balu vampira. Od dva ministra, odbrane i branitelja, Krstičevića i Medveda, preko potpredsjednika Sabora Brkića, do šefa saborskog odbora za nacionalnu sigurnost, ćaćinog sina, Tuđmana juniora, do stvarnog vladara HDZ-a Vladimira Šeksa. Bilo je tu i grotesknih likova koji obično prate ovakve zastrašujuće predstave dvaju ratnih zločinaca, bivšeg SDP-ovog Tomca, mladog neonacistu Bujanca, pjevača novokomponiranih nacionalističkih budnica Thompsona Perkovića, glavnog teoretičara zavjera u Hrvata i bivšeg savjetnika predsjednice Republike Domazeta Loše, vođe šatoraške pobune Glogoškog… Svi su se tu sakupili da bi još jednom potvrdili kako su svi navodi optužnice i presude potpuno tačni jer se Republika Hrvatska i dalje ne odriče svojih zločinaca, ali i da bi žurno Evropskoj komisiji poručili da ne samo premijer već i njegova vlada svesrdno podržavaju ratne zločince i, ovaj put još huđe i još luđe, dali joj do znanja kako je bila u pravu.

Ove duboko domoljubne napore daljnjeg sramoćenja i izolacije Hrvatske organizacijski je potpomogao Grad Zagreb, odnosno njegov komunalni holding u dugovima do guše, odlukom gradonačelnika Bandića, organiziravši besplatan prijevoz domoljubima od parkirališta autobusa kod “Velesajma” do Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”, u kojoj se “komemoracija” održala i dalje do crkve na Jarunu, gdje se održala još jedna misa za grešnu dušu Praljkovu. Srećom, ipak s manjim odzivom od očekivanog, možda i zbog neaktivnog HDZ stranačkog aparata koji se nije htio staviti u poziciju da ga s time povezuju, posebno nakon par evropskih šamara. S kakvim posljedicama, tek će se vidjeti. Hrvatskoj se žuri, samo ne zna kamo. Kao da zlokobno odzvanjaju Churchillove riječi kojima je okarakterizirao Hrvatsku za vrijeme Drugog svjetskog rata.

PLENKOVIĆ NE KONTROLIRA SVOJU STRANKU

Iako se Plenković kršćanski posuo pepelom na packe iz Bruxellesa i Berlina, njegovi su mu ministri otvoreno poručili da ga “ne zarezuju ni za suvu šljivu”. Sedmicu prije, poslušnost stranačkom šefu otkazali su HDZ kadrovi u kriminalnom nogometnom savezu, proguravši kandidaturu samo jednog čovjeka. Isto je uslijedilo nakon nemoći Plenkovića da smijeni nasilnog župana požeško-slavonskog, koji ima zabranu približavanja svojoj supruzi koju je višekratno premlaćivao. I tako u nedogled.

Realno, kako procjenjuje Jutarnji list, čije se lojalnosti na vrijeme mijenjaju, u skladu s promjenama odnosa moći među vladajućima, Plenković ima podršku kadrova sa svoje liste u 7. izbornoj jedinici, koje je uhljebio na sebi bliskim pozicijama. Poprimi li afera “Agrokor” nove dimenzije, kada pukne šareni balon kojim se prikriva stvarno stanje i dođe do stvarne krize ionako krhke vlasti s prevrtljivcima iz HNS-a i nacionalnih manjina, Jutarnji list, iz usta dobro informiranog izvora unutar HDZ-a, spoznaje da će proći gore od Karamarka. Jer, sve štima, frakcije i likovi unutar HDZ-a podnose se dok su na vlasti i dok se uzima javni novac. Jutarnji list, perjanica novinarske profesije u Hrvata, poput The Washington Posta iz 1972. godine, ima svoje duboko grlo i principijelne i hrabre novinarske gromade po uzoru na Bernsteina i Woodwarda, čija su otkrića dovela do Nixonove ostavke. Tako će i otkrića Jutarnjeg lista i njegovih gromada odvesti Plenkovića u ropotarnicu povijesti.

Sam Plenković pokušava se odbraniti skretanjem pažnje na tzv. hibridni rat, neologizam, značenjski blizak negdašnjem specijalnom ratu, dakle rat koji koristi kombinaciju više nevojnih metoda i sredstava potkopavanja neke države, a odnedavna se pripisuje Rusiji, koja je navodno hakirala američku predizbornu kampanju i navijala za Donalda Trumpa. Tako je, recimo, otkriće portala Indeks da je ministar odbrane Krstičević uvelike plagirao završni rad na jednogodišnjem kursu na nekoj američkoj vojnoj školi proglašen, čak i na državnoj TV, hibridnim ratom protiv dotičnog ministra. Naime, taj je poštovalac Slobodana Praljka zadužen za kupovinu novih borbenih aviona za ratnu avijaciju, u vrijednosti otprilike milijardu dolara, pa su se doktori spina potrudili otkriće sklonosti resavske prepisivačke škole poprilično zbunjenog i neelokventnog ministra staviti u kontekst pritisaka nedefiniranih vanjskih neprijatelja i/ili lobista određenih država koje nude svoje avione.

Više puta upitan da pojasni javnosti ko to i kako vodi hibridni rat protiv Vlade, odnosno Hrvatske, premijer je izbjegao odgovor, ali se sintagma pušta u javni prostor kada ponestanu argumenti. Ili protuargumenti. Jer, povećanje vojnog budžeta jeste jedan od zahtjeva NATO pakta, no netransparentnost kupovine skupih, a prilično beskorisnih aviona izaziva podozrenje medija i stručnjaka. Ako proglasite nepostojeći hibridni rat (a to još i dobro zvuči), svaka javna rasprava o povećanju budžeta za tzv. branitelje – pa i za one iz HVO-a, koji, je li, s Hrvatskom nemaju nikakve veze i za koje je Haški tribunal nepravedan – za koje će se izdvojiti 56 milijardi kuna do 2025. godine, ili rasprava o stvarnim troškovima kupovine borbenih aviona kao i o odlukama u vezi s “Agrokorom”, posebno pogodovanjima nekim isto tako netransparentnim fondovima, bit će zaglušena harlaukanjem o nacionalnoj ugrozi, povećanju opasnosti iz komšiluka, posebno od onih Kolindinih 10.000, a Čovićevih 100.000 ISIL-ovaca iz Bosne. Ko se tome vriskavom horu suprotstavi taj vodi hibridni rat protiv ministara, premijera, a to u Hrvatskoj znači i protiv svete države. No, štete li zemlji normalna i poželjna propitkivanja kapacitiranosti ministara i poteza vladajućih ili to, ipak, čine mise zadušnice i komemoracije za ratnog zločinca. Ko, zapravo, vodi hibridni rat protiv Hrvatske?

EKONOMSKI POKAZATELJI NA STAKLENIM NOGAMA

Iako je vlada reprogramom zaduženja, koristeći apsurdno niske eskontne stope u Evropskoj uniji, smanjila vanjski dug za  9%, treba reći da je proces započela još Milanovićeva vlada jer bi to učinila svaka vlada koja zna elementarnu matematiku. No, unatoč administrativnom smanjenju budžetskog deficita na samo 0,9 % BDP-a, prognoze ekonomskih analitičara o rastu BDP-a po stopama koje su premašile konzervativne procjene, ali su i dalje nedovoljne za servisiranje javnog i vanjskog duga, vrlo su oprezne, a zemlju se proziva zbog neprovođenja potrebnih reformi. Vanjski dug sada je manji od BDP-a, a javni dug iznosi približno 80% BDP‑a, što se i dalje, s obzirom na nedovoljan rast i nedostatak mjera koje bi ga potakle, kao i strukturu BDP-a, odnosno sve veću ovisnost ekonomije o turizmu, smatra zabrinjavajućim i riskantnim. Zbog toga je još jedan spin, uvođenje eura, a nakon upozorenja stručnjaka iz Evrope, stišan, dok se istovremeno, kako smo i predvidjeli na stranicama Stava, čak i Narodna banka boji povećanja eskontnih i kamatnih stopa u eurozoni, pa time i utjecaja na predviđene i željene stope rasta.

Zato je sljedeća godina krucijalna. Ako se dogodi kombinacija za Hrvatsku negativnih ekonomskih trendova kod kuće i u Evropskoj uniji, od lošeg scenarija za “Agrokor” i njegove dobavljače koji, radi zaštite interesa, osnivaju svoje udruženje, do porasta eskontne stope ECB‑a, pokazatelji uspješnosti Plenkovićeve vlade istopit će se vrlo brzo, pa će njegova propast biti brza. Neće pomoći niti spinovi o hibridnom ratu ili sveopćim ugrozama iz komšiluka. Padne li ionako teško održiva vlada, neka nova morat će uvesti za populaciju s početka teksta vrlo nepopularne mjere, smanjivati nerealne i budžetski neopravdane povlastice veteranima, HVO bojovnicima, socijalnim partnerima i ostalim budžetskim klijentima. Baš kako su SDP-om vođene vlade to učinile dva puta i oba puta vratile zemlju u normalu. Na tome je poentirao HDZ, iako glavni krivac za ekonomsku krizu, mobilizacijom nezadovoljstva budžetskih klijenata, posebno onih s početka teksta, uz obećanje i djelomično izvršenje obećanja o vraćanju budžetskih transfera u zamjenu za glasačku lojalnost. Tokom 2015. godine i nasilno, kampiranjem pred Ministarstvom branitelja i prijetnjama plinskim bocama. Circulus vitiosus croatiensis. Dva ekonomski pogubna mandata HDZ koalicije, pa jedan ekonomski stabilizirajući mandat SDP koalicije, pa opet dva pogubna mandata HDZ… I vječno prisutan narativ o ugrozama, nerazumijevanju svijeta za Hrvate i njihove pravedne težnje, posebno prema njihovoj povijesnoj zemlji Bosni, braniteljima kao svetinji po kojoj se pljuje, bezgrešnom Domovinskom ratu i, naravno, ocu domovine Franji Tuđmanu, onom šefu udruženog zločinačkog poduhvata čijem se posilnom Slobodanu Praljku održavaju komemoracije i mise. Čeka se novi komentar iz Evropske unije.

 

PROČITAJTE I...

Plenkoviću je jasno da novac neće dobiti dok se ne postigne dogovor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a uskoro će to biti jasno i hrvatskim građanima, jer građevinske firme neće početi radove bez para, a izostanak radova sigurno će biti vidljiv. Ko ne vjeruje, uvjerit će se u to svojim očima. Plenković može obmanjivati građane Hrvatske i ponavljati istu mantru u nedogled, ali Evropskoj komisiji to ne može raditi, oni ipak traže konkretne rezultate.

Na nivou predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici kompletnu nastavu na bosanskom jeziku od prošle školske godine pohađa 15.536 učenika u 676 odjeljenja u 26 osnovnih, 9 srednjih škola i 3 predškolske ustanove. Do sada je štampano i u upotrebi je 229 udžbenika za nastavu na bosanskom. U sedam osnovnih škola u Prijepolju 126 učenika izučava predmet Bosanski jezik s elementima nacionalne kulture

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!