Post by Sead ŠEMSOVIĆ

Sandžačka mjesta koja će dominirati prostorom sevdalinke jesu Pljevlja, Plav i Gusinje, za šta razlog možemo prepoznati u većoj geografskoj blizini s centrima razvoja sevdalinke, kakvi su Sarajevo i Mostar, s jedne, te samim sklonostima stanovništva kojima je blizak sevdalinski senzibilitet, s druge strane. Time su se, zapravo, dobrano diferencirali Sjenica, Novi Pazar i Bijelo Polje kao prostori epskog svijeta, dok su Pljevlja, Plav i Gusinje dominantno lirski

Budući da se u javnosti pojavila inicijativa da se sevdalinka prijavi na listu UNESCO-a kao zaštićena nematerijalna baština BiH, a dio je stručne javnosti predlagače iz Tuzle prepoznao kao nedovoljno kompetentne da arbitriraju u “poslovima” koji su za bošnjački identitet od nacionalnog značaja, časopis Stav inicirao je seriju eseja o sevdalinci. Da ne bi bilo sumnje u kompetentnost nalaza, za autora smo izabrali jednog od najpozvanijih znanstvenika iz oblasti bošnjačke usmene književnosti prof. dr. Seada Šemsovića, koji je na katedri za usmenu književnost Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu naslijedio prof. dr. Muniba Maglajlića

Dokument kakav je Pravilnik o općim standardima postignuća za kraj obaveznog obrazovanja za bosanski jezik obavezuje državu Srbiju da sve naredne korake Bošnjačkog nacionalnog vijeća u smjeru upotpunjenja obrazovanja na bosanskom jeziku provede do kraja. Jedan od tih koraka jeste i realizacija potpisanog Memoranduma u oblasti izdavanja udžbenika na bosanskom jeziku i pismu, koji je 23. marta ove godine Vijeće potpisalo s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Srbiji i sa Zavodom za izdavanje udžbenika, a kojim se ovaj državni izdavač obavezuje objaviti nedostajuće udžbenike za osnovnoškolsko obrazovanje na bosanskom jeziku

Podržite nas na Facebooku!