Post by Redakcija STAVA

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Doc. dr. Almir Bašović, književnik je i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a za Stav je rekao da se u jednom dijelu javnosti bošnjački nacionalizam napuhao se do gotovo grotesknih razmjera

U svega je četvrt stoljeća Bosna i Hercegovina prošla put od nezavisnosti, agresije, genocida nad njenim stanovništvom, logora i masovnih protjerivanja, do države koja polahko napreduje na putu ka Evropskoj uniji. Stav donosi podsjećanje na najvažnije datume i događaje koji su obilježili posljednje dvije i po decenije u Bosni i Hercegovini

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Jedan od najvećih muzičkih umjetnika iz BiH, Halid Bešlić, za Stav kaže da je šovinizam za Bošnjake strana pojava

Izostanak imenovanja zajedničkog jezika dokaz je da ova zbrda-zdola sastavljena skupina, u najvećem broju nelingvista, još nema hrabrosti iskreno se suočiti s javnošću, koja čeka da alfa i omega cijelog projekta Snježana Kordić pošteno stane uz svoju dugogodišnju ideju o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku – pa kom opanci, kom obojci.

Protiv nas krenuli su ljudi istih ideja, istih obilježja i istih zločinačkih nakana kakvi su kretali protiv naših očeva, naših djedova i pradjedova. Ako ih sada ne zaustavimo, oni će sutra ići protiv naše djece, naših unuka i praunuka. Oni smatraju da je došlo vrijeme da nas istrijebe, a mi smatramo da je došlo vrijeme da ih silom urazumimo. Sutra je XXI vijek!

Zaronivši se u privatnu arhivu i dokumentaciju koju je godinama skupljao, Nihad Halilbegović našao se u vrtlogu zbivanja u kojima je, u funkciji sekretara Sekretarijata za Narodnu odbranu Grada Sarajeva, sekretara Sekretarijata za Narodnu odbranu Općine Centar te komandanta Prvog štaba Patriotske lige u RBiH, i sam učestvovao. Istražujući period od samo 37 dana, cijeli mart i šest dana aprila 1992. godine, koji su bili sudbonosni dani za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, Halilbegović je došao do šokantnih podataka te ih objavio u knjizi čija najveća vrijednost nije u dubini analize i interpretacije događaja, nego prije svega u neumoljivosti faktografije

Petog aprila u sarajevskom Kamernom teatru bit će promovirana knjiga Rat je mrtav, živio rat čuvenog britanskog novinara Eda Vulliamyja. Pod podnaslovom Bosna: Svođenje računa Vulliamy, koji je u ljeto 1992. godine svijetu otkrio prijedorske logore smrti, u svojoj novoj knjizi piše o tim danima. Rat je mrtav, živio rat s engleskog jezika prevela je Senada Kreso. Izdavač je sarajevska kuća “Buybook” u svom programu Biblioteka “Memorija”. Stav u tri nastavka prenosi dijelove Vulliamyjeve knjige

U pripremi agresije i napada na Sarajevo formirana je komanda vojnog okruga grada i deset vojnih odsjeka za svaku gradsku općinu, a za komandanta je postavljen pukovnik Obrad Popović. Novim Zakonom sekretarijati za Narodnu odbranu trebali su poslove regrutacije, mobilizacije i vojnu dokumentaciju predati novoformiranim vojno-teritorijalnim organima, što bi predstavljalo, kako primjećuje Halilbegović, vezanje omče oko vrata Bosni i Hercegovini

Podržite nas na Facebooku!