Post by Redakcija STAVA

Hadžije iz BiH nijet za umru i hadž čine na mikatu Zul-hulejfa. Potom autobusima nastavljaju put od oko 500 kilometara do Mekke. Autoput je moderan, prolazi kroz nepregledna prostranstva oivičena planinama vulkanskog porijekla. Upravo je tom trasom Poslanik, a. s., s vjernim drugom Ebu-Bekrom prešao put Hidžre

Na osnovu Sporazuma o jeziku iz 2011. godine, kojim se definira jezik koji ima naziv crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik i književnost, bosanski jezik, nažalost, nema svoju punu primjenu i prepoznatljivost, prvenstveno jer se izučava iz gramatike crnogorskog jezika kao univerzalne gramatike za sva četiri jezika, što je apsolutno neprihvatljivo, tvrdi Džudžević

Obavljanje hadža peta je islamska dužnost koja zahtijeva najjaču spremnost (duhovnu, zdravstvenu, materijalnu) i najveća odricanja. Hadž je i svjetski kongres muslimana na kojem oni predstavljaju svoje države, tradicije, kolorit, ali i svoju (ne)organiziranost

Niko pametan ne odriče baštinu svoju plemenitu, jer bez nje ne može se sigurno hoditi ni u sadašnjosti, a još se teže može uputiti u sigurniju budućnost, baš kao što po Bosni davni dubrovački trgovci nisu mogli slobodno hoditi i trgovati bez Povelje bana Kulina. Uostalom, identitet jedne zajednice i nije prvenstveno u njezinoj politici, već je prije svega upravo u njezinoj kulturi i prošlosti na kojoj se ona temelji. A tu je, također, i veza, organska i prirodna a ne ideološki projicirana i hinjena veza s drugim i drugačijim, na koju nas također, tipično bosanski, podsjeća Kulinova povelja, uvažavajući drugog i potvrđujući sebe.

Kada se spomene bošnjačka muzička tradicija, ono na što najprije pomislimo jesu saz i pjesme koje su nastajale “kucanjem” u njegove žice. Iako je ovaj narodni instrument zasigurno jedan od najupečatljivijih simbola naše profane muzičke ostavštine, nikako ne smijemo zaboraviti i na ostala dugo prisutna glazbala na bosanskohercegovačkim prostorima koja predstavljaju jednu od komponenti u mozaiku kulturnog identiteta bosanskih muslimana. Nej je jedan od instrumenata koji je jako dugo vezan za prostore naše države, a nezamjenjiv je u islamskim duhovnim pjesmama i pojedinim islamskim vjerskim obredima i manifestacijama

“Kroz serijal Granice identiteta naučili smo mnogo o Bošnjacima susjednih zemalja i, naravno, o tim zemljama. Vjerujem da mnogi naši gledaoci nisu znali da je Skoplje, grad u kojem je ukopana posljednja bosanska princeza Katarina, osnovao Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajeva i Novog Pazara, da je Crna Gora druga zemlja u Evropi po broju džamija u odnosu na broj stanovnika, da trenutno u ovoj zemlji sedam Bošnjaka obavlja funkciju ministra, a procent Bošnjaka u državnim organima popeo se s dva posto (2008) na osam posto, te da u ovoj zemlji (izuzimajući Bosnu i Hercegovinu) živi procentualno najveći broj Bošnjaka u regiji”

Podržite nas na Facebooku!