Post by Redakcija STAVA

Stupio sam u kontakt s porodicom Osmanović iz Srebrenice, ustvari, s ostatkom porodice jer je u izbjegličkom smještaju živjela jedna polovina, majka i kćer. Druga polovina, otac i sin, u tom vremenu smatrani su nestalim. Ta sudbina – progon iz njihovog sela kod Skelana, njihovo potucanje kroz srebreničku općinu, preživljavanje u opsjednutom gradu, deportacija u julu 1995, nestanak oca i sina – tako snažno me je obuzela da me više nije ostavljala na miru. Dakle, naredne 1998. godine sam započeo potragu za nestalim četrnaestogodišnjim sinom Mirnesom, pa sam se zaputio u njihovo selo na obali Drine

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti obilježena 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica i obavljen ukop identifikovanih žrtava genocida iz jula 1995. godine.

U osmanskoj arhitekturi potkupolne džamije predstavljaju njen najviši domet, a Husein-pašina džamija jedinstven je primjer potkupolne džamije tog doba. Džamija je restaurirana 2006. godine, čemu su prethodile dvije donatorske konferencije. Iza sebe Husein-paša ostavlja mnoge zadužbine, od kojih je najpoznatija džamija u Pljevljima. Po svojoj arhitekturi i unutrašnjoj dekoraciji, mnogi ovu džamiju porede s carskim i ona spada u značajnije objekte islamske arhitekture na ovim prostorima

Selimija džamija, s jednom velikom kupolom i četiri vitke munare, dominira linijom horizonta bivšeg osmanskog glavnog grada. Njena centralna kupola vidi se bez obzira na to s koje se strane ulazi u grad. Visoka je 43,28 m i ima raspon od 33 m, što je za dva aršina veće od kupole Aja Sofije, koja predstavlja remek-djelo bizantijske arhitekture i umjetnosti uopće

Vrlo je malo taksista koji su promijenili stari Mercedes za drugo vozilo. U Casablanci, naprimjer, postoji oko 8.000 taksija. Gotovo su svi Mercedesi koji dnevno prevoze oko 100.000 ljudi i predstavljaju sredstvo za rad od kojeg živi 36.000 porodica

Najnovija odluka Programskog saveta Radio-televizije Srbije (RTS) da odbaci zahtjev Bošnjačkog nacionalnog vijeća da ta medijska kuća osnuje redakciju na bosanskom jeziku, jer na osnovu preporuke i mišljenja spomenutih institucija “nisu ispunjeni lingvistički, kulturni i pravni uslovi da se lokalni govor Bošnjaka u Raškoj oblasti smatra zasebnim jezikom, različitim od zvaničnog srpskog”, frapirala je cijeli bošnjački narod koji živi u Republici Srbiji i šire

Podržite nas na Facebooku!