Post by Redakcija STAVA

Završena je još jedna velikosrpska januarska parada u Banjoj Luci. Tek sada, kada je otvoreno promovirana umreženost grupe “Srbska čast” – koju sačinjavaju osobe iz kriminalnog, politički ekstremnog, plaćeničkog pa i ratnozločinačkog miljea – s entitetskim i s inostranim strukturama, oglasilo se zvono na uzbunu. Teško se oteti utisku da bi ova i njoj slične grupe, da nema ruske upletenosti, ma kako militantne ili opasne bile, i dalje bile sasvim ignorirane.

Suočene s problemima koji traže hitno rješavanje, zemlje Balkana moraju razviti zajedničko razumijevanje i stvoriti mehanizme potrebne da se nesuglasice riješe. U protivnom, regija će i dalje biti laboratorija, tampon zona, dvorište iza kuće ili zamorče za velike sile

Ako obje svete knjige naglašavaju posebnost ovog poslanika i ističu njegovu ljubav i spremnost na žrtvu, čemu onda tolika mržnja? Prema svemu, prema inovjercima, prema izbjeglicama, prema pripadnicima druge nacionalne skupine... Prema muslimanima, prema hrišćanima, prema kršćanima... Upravo te mržnje i ti animoziteti nas u prvom stadiju distanciraju od drugih, u drugom od sebe samih, a u trećem i od Isaa / Isusa, koji je iznad nas pa se možemo okupiti pod kišobranom njegove dobrostivosti

Zašto Bošnjaci ne marširaju Sarajevom u uniformama i s dugim cijevima kao Srbi po Banjoj Luci? Jeste li se zapitali da je to možda zato što nisu ratoborni, nisu neukusni, nisu mitomani koji žele nijekati i prisvajati tuđu kulturu i omalovažavati tuđu vjeru i skrnaviti tuđe bogomolje? Jer sve to godinama rade srpski političari u svojim nastupima za 9. januar, a vazda ih prati beogradska intelektualna kamarila

Georg Gedl rođen je 1945. godine. Kada je 1969. godine njegova skica objavljena u švicarskom časopisu Automobil Revue, život mu se nepovratno promijenio. Zapazili su ga ljudi iz Audija i pozvali u svoj tim u kojem je počeo raditi 1970. godine. Zadržao se kratko i bio je dio tima koji je radio Audi 80 – prvi mali Audi u povijesti tvrtke

Prvi korak ka svemu onome čemu čovjekova nutrina teži jeste usvajanje umijeća slušanja. I učenja. Iskrenog. Otvorenog. Bez tog iskrenog slušanja, nemoguće je govoriti, pričati, besjediti. Jesmo li usvojili umijeće slušanja? Znamo li slušati sagovornika? I biti svjesni da onaj koji ne zna slušati ne zna ni razgovarati, a onaj ko ne zna razgovarati nespreman je na dijalog bez kojeg je nemoguće pronaći svoga iskrenog i savršenog sagovornika

„Pune četiri godine poslije završenog popisa stanovništva demografsko stanje u Bosni i Hercegovini znatno je lošije nego što je bilo prije 2013. godine. U RS-u se, naprimjer, 2016. godine rodilo samo 22 Hrvata, u Federaciji 117 Srba. Na svakog Hrvata rođenog od 2013. godine u RS-u umrlo ih je devet, a na svakog Srbina koji se rodio u posljednje četiri godine u Federaciji BiH umrlo je osam Srba. Broj Bošnjaka u blagom porastu, Srba i Hrvata u kontinuiranom padu“

Podržite nas na Facebooku!