Post by Jakub SALKIĆ

Univerzitetski nastavnici u zvanju redovnog profesora, s dugogodišnjim radnim stažem, koji predaju nekoliko predmeta, od ovog mjeseca primaju plaću višu od 4.000 maraka. Uspostavljen je takav sistem da će onaj ko ima veće opterećenje više zarađivati, s tim što odsad neće biti ni razlike u visini plaće među fakultetima. Pojednostavljeno, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu imat će identičnu osnovnu plaću kao i njegov kolega redovni profesor na Pedagoškoj akademiji. Razlika u plaći između ta dva profesora pojavit će se samo ako jedan od njih radi više ili ima više radnog iskustva

Bio je komandir čete vojne policije “Crnih labudova” s činom natkapetana. U okviru tih nadležnosti bio je zadužen i za bezbjednost rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića od 1993. do 1995. godine. Jednom prilikom kazao je da je ponosan što pripada generaciji koja je imala čast biti dio Armije RBiH. Svjedoci pričaju da je sa smrtne postelje poručio da mu je najveća čast u životu što je imao priliku štititi rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića

Jedan od neoborivih dokaza počinjenog genocida u Vlasenici jeste i izjava Smajla Tutića, koji je bio zatočen u logoru Sušica. Tutić je kazao da su u ljeto 1992. došli predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i general Ratko Mladić u pratnji Dragana Nikolića Jenkija. Tada je Karadžić Nikoliću stavio svežanj novčanica u džep i rekao mu: “Ovako radi kako si počeo, udri i muslimansko i hrvatsko dijete u bešici, samo nam ostavi žene, trebaće nam”

Iza nas je četrdeset godina rada, zalaganja i tržišnog natjecanja. Agresija na naš glavni grad i našu zemlju nije nas zaustavila i uništila. Naprotiv, s pobjedom i s krajem rata nastavili smo tačno tamo gdje smo stali, kako kaže ona poznata pjesma. Danas smo izrasli u ozbiljnu kompaniju koja se bavi trgovinom na malo i veliko, ali i proizvodnjom

Činjenica jeste kako su određene oblasti naših međusobnih odnosa, kao što su to trgovina i zračni promet, trenutačno regulirani kroz EU sporazume. U slučaju tvrdog Brexita i izlaska UK iz svih evropskih ugovornih odnosa, prestat će automatski važiti i režimi koji su kroz EU sporazume sklopljeni s trećim zemljama, kao što je to Bosna i Hercegovina i, opet, sve ostale zemlje naše regije. Potrebno je pritom imati u vidu, kada je trgovina u pitanju, da naša zemlja nije ni članica Svjetske trgovinske organizacije

Inat HDZ-a nije ništa novo ako se uzmu u obzir najave još iz aprila prošle godine kada su Hrvati sa skupa u Neumu poručili da će iskoristiti sve mogućnosti blokada ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH na način koji će zadovoljiti apetite HDZ-a.

Ako se malo pomnije iščita Deklaracija HNS-a, može se zaključiti da HNS teži realizaciji četiriju glavnih ciljeva, što bi bila dobra osnova za hrvatsku teritorijalno-administrativnu jedinicu: prvi je preuređenje BiH tako da Hrvati dobiju svoju administrativnu jedinicu i teritorij, reforma poreskog sistema kako bi ta administrativna jedinica osigurala sebi finansijske prihode, ekskluzivni hrvatski obrazovni sistem s institucijama kulture i nauke, te hrvatski RTV servis. Jednostavnije rečeno, Hrvati oživljavaju ideju Herceg-Bosne

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a

Predsjedavajući Skupštine KS-a informira nas da je u “budžet” vraćena stavka za finansiranje škole u Konjević-Polju, koju je, kako on kaže, prethodna Vlada skinula iz budžeta. Istina je zapravo da se nikada škole u povratničkim mjestima nisu finansirale iz budžeta KS-a, nego su od 2014. do 2018. finansirane sredstvima Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH i sredstvima Ministarstva za obrazovanje FBiH, u ukupnom iznosu od 1.129,450 KM za navedeni petogodišnji period, a Kanton je za ovaj projekt samo prebacivao novac na osnovu potpisanog sporazuma.

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica

Podržite nas na Facebooku!