Post by Jakub SALKIĆ

Činjenica jeste kako su određene oblasti naših međusobnih odnosa, kao što su to trgovina i zračni promet, trenutačno regulirani kroz EU sporazume. U slučaju tvrdog Brexita i izlaska UK iz svih evropskih ugovornih odnosa, prestat će automatski važiti i režimi koji su kroz EU sporazume sklopljeni s trećim zemljama, kao što je to Bosna i Hercegovina i, opet, sve ostale zemlje naše regije. Potrebno je pritom imati u vidu, kada je trgovina u pitanju, da naša zemlja nije ni članica Svjetske trgovinske organizacije

Inat HDZ-a nije ništa novo ako se uzmu u obzir najave još iz aprila prošle godine kada su Hrvati sa skupa u Neumu poručili da će iskoristiti sve mogućnosti blokada ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH na način koji će zadovoljiti apetite HDZ-a.

Ako se malo pomnije iščita Deklaracija HNS-a, može se zaključiti da HNS teži realizaciji četiriju glavnih ciljeva, što bi bila dobra osnova za hrvatsku teritorijalno-administrativnu jedinicu: prvi je preuređenje BiH tako da Hrvati dobiju svoju administrativnu jedinicu i teritorij, reforma poreskog sistema kako bi ta administrativna jedinica osigurala sebi finansijske prihode, ekskluzivni hrvatski obrazovni sistem s institucijama kulture i nauke, te hrvatski RTV servis. Jednostavnije rečeno, Hrvati oživljavaju ideju Herceg-Bosne

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a

Predsjedavajući Skupštine KS-a informira nas da je u “budžet” vraćena stavka za finansiranje škole u Konjević-Polju, koju je, kako on kaže, prethodna Vlada skinula iz budžeta. Istina je zapravo da se nikada škole u povratničkim mjestima nisu finansirale iz budžeta KS-a, nego su od 2014. do 2018. finansirane sredstvima Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH i sredstvima Ministarstva za obrazovanje FBiH, u ukupnom iznosu od 1.129,450 KM za navedeni petogodišnji period, a Kanton je za ovaj projekt samo prebacivao novac na osnovu potpisanog sporazuma.

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica

U ovom trenutku u kampu Ušivak smješteno je 550 ljudi. Borave u kontejnerima za stanovanje i u velikom šatoru koji ima grijanje, tako da su osigurani neophodni uvjeti za prezimljavanje. U kampu je i veliki hangar u kojem su smješteni ljudi u procesu predregistracije. Oni koji tek dođu i ne završe registraciju u toku dan-dva smještaju se u taj veliki hangar koji ima unutrašnje šatore i sistem grijanja. Istina, ispod Igmana je hladno, ali u kampu zima ipak nije problem

Da bi neko dobio dozvolu za oružje, mora donijeti, kako stoji u Zakonu, “potvrdu o položenom ispitu o raspolaganju tehničkim znanjima za pravilno rukovanje oružjem, koju izdaje sportska streljačka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja ima registrirano sjedište na području Kantona Sarajevo i ispunjava propisane uvjete za provođenje obuke i posjeduje odobrenje nadležnog ministarstva”

Podržite nas na Facebooku!