Post by Hamza RIDŽAL

“Tri su elementa koja mogu ujediniti muslimane u Njemačkoj: prvo je islam, kao zajednička identifikacija koju ćemo staviti ispred mezheba i etniciteta; drugo je njemački jezik kao jezik koji nas sve spaja, koji ima svoju bogatu kulturnu baštinu, a na kojem bismo trebali i pisati, govoriti i držati hutbe; i treći element jeste identifikacija s Njemačkom kao državom. To je integrativni model koji bi mogao riješiti mnoge probleme muslimana u Njemačkoj. On ne znači odvajanje Bošnjaka od Sarajeva ili Turaka od Ankare, već upravo podrazumijeva neraskidivu duhovnu vezu s našim centrima. Jedino što taj model dodatno podrazumijeva jeste naša veza s Berlinom”

Prema informacijama kojima raspolažemo, postoji jedna takva inicijativa koja podrazumijeva otvaranje studija islamskih nauka u Beču, na njemačkom jeziku, koji bi djelovao pri Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Realizacija takvog plana bila bi od višestruke koristi, ne samo za Bošnjake na njemačkom govornom području, gdje je najviše rasprostranjena bošnjačka dijaspora, već i za druge muslimane u Evropi. Bošnjaci su, za razliku od drugih, ipak evropski narod ukorijenjen u zapadnoevropski kulturni krug. Pritom su oni bijelci, “nevidljivi” u javnom polju, te se ne suočavaju s problemom rasizma

Jesu li četnici tako pozicionirani u Srbiji da mogu organizirati “lov” na Aličkovića i javno se time hvaliti? Jesu li tako slobodni da organiziraju prijeke sudove? Ako Tužilaštvo Srbije ne pokrene istragu protiv Rabrenovića, bit će jasno da Tužilaštvo Srbije ne smatra Prijeki četnički sud paradržavnom institucijom. 

Goethe je Divan podijelio u dvanaest knjiga: Zulejha, Hafiz, Knjiga Timur, Knjiga raja... “U ritmu i slikovnom jeziku Divana uvijek je prisutno ono beskrajno, prostranstvo dalekog istoka i bezvremenost sopstvenih uviđanja. Ova staračka lirika toliko je prevazilazila umjetničko shvatanje vijeka da je njena ljepota shvaćena tek stotinjak godina kasnije”, ističe Martini. I zaista, Nijemci su Goetheov Divan “otkrili” tek početkom 20. stoljeća.

Krstaški ratovi predstavljaju jedan od najvećih ideoloških sukoba u povijesti čovječanstva, kao i najveći kulturno-civilizacijski dodir Zapada i Istoka nakon Aleksandrovih pohoda ka Istoku. Koliko se god činilo da su krstaški ratovi stvar prošlosti i da isključivo predstavljaju vjerski sukob i pokušaj kršćanskih zemalja Zapadne Evrope, u to vrijeme ideološki predvođenih Rimokatoličkom crkvom kao vrhovnim vjerskim i svjetovnim suverenom, da oslobode kršćanske svete teritorije na Bliskom istoku, određene epistemološke, metodološke, političke i kulturološke podudarnosti u odnosu na proces globalizacije, vesternizacije i “demokratizacije” islamskog svijeta ukazuju da duh krstaških ratova još živi

Suština cijele ove priče je da zaštitimo sve one poštene ljude koji su svojim radom i odricanjima došli do svojih zvanja od onih koji su to učinili prevarama, pri čemu nanose i nepopravljivu štetu cijelom našem društvu i zajednici. Moramo vratiti povjerenje u naš sistem odgoja i obrazovanja, ali i zaštititi ga od svih onih koji ga zloupotrebljavaju”, kaže federalna ministrica obrazovanja prof. dr. Elvira Dilberović

Autorica je kroz roman nastojala slikovito predstaviti kako to izgleda kada se cijeli jedan sistem ustremi na uništavanje. “Ne radi se tu samo o vojnicima. Moju majku je mučila jedna žena (Gordana Andrić) koja sada radi u marketu u Beogradu. Majku je tukla Kur’anom čije su korice urađene od ovčije kože”

Podržite nas na Facebooku!