Post by Hamza RIDŽAL

Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope

Među najodanije poštovaoce Izetbegovićevog lika i djela treba svrstati članove Rekreativno-biciklističkog kluba “Japod” iz Bihaća, koji već pet godina u znak sjećanja na predsjednika voze biciklistički maraton od Bihaća do Sarajeva. U prostorijama Muzeja “Alija Izetbegović” zatekli smo ih umorne od puta, ali i sretne što su dovršili maraton bez većih problema i poteškoća

Koliko god može biti šokantna činjenica da vjerski autoriteti koji propovijedaju slovo Kur'ana i njegovu prvu naredbu Čitaj! traže da se neke knjige zabrane čitati, toliko je šokantno – književni historičari rekli bi i šokantnije – dovođenje u bilo kakvu vezu Njegoša i Kiša. Iz otvorenog pisma Zukorlićevih i Cerićevih udruženja jasno je da potpisnici književnost čitaju kao historijski dokument, ali je jasno i to da Kišovo djelo uopće nisu čitali, čak ni kao historijski udžbenik.

Đul-baba (turski: Gūl baba) bio je osmanski pjesnik, derviš i sljedbenik bektašijskog derviškog reda. Nakon osvajanja Budima i Pešte, sultan Sulejman Veličanstveni proglasio je Đul-babu zaštitnikom grada. Evlija Čelebi zabilježio je u svom Putopisu da je na Đul-babinoj dženazi bilo 200.000 muslimana. Njegovo turbe svake godine posjećuje veliki broj turista, među njima i dosta muslimana s Balkana. Unutrašnjost turbeta ukrašena je lehvama (islamska kaligrafija), a pokrov kojim je prekriven mezar ispisan je ajetima iz četiriju kur’anskih sura. Nakon obnove turbeta i završetka drugih planiranih radova, jedinstvenu cjelinu čine turbe, muzej i park. Projekt obnove Đul-babinog turbeta i preuređenja kompleksa finansirala je Turska razvojna agencija (TIKA), a turbe je 10. oktobra otvorio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan

Svoju burnu, ali i bogatu historiju Glamoč duguje činjenici da je od srednjovjekovlja do danas najčešće bivao pogranično područje oko kojeg su se vodile bitke. Stoga su u ovom gradu građene utvrde i kule, od kojih je najznačajnije srednjovjekovno i osmansko utvrđenje u kojem se razvio Stari grad Glamoč. Danas je to nacionalni spomenik kojeg čine tvrđava iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, džamija u tvrđavi i mezar “Dobrog”, a kompleks je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2005. godine

: Unatoč svemu, moramo shvatiti da postoje neki viši ciljevi koji ne trpe osobne antagonizme i naša velika ega i taštine. Moramo shvatiti da politički identitet našega naroda u Hrvatskoj ovisi o nama, moramo shvatiti da ono što radimo ovog trenutka ima posljedicu za našu djecu i unučad. Iz tog razloga više nemamo pravo na pogreške, ne smijemo se baviti samim sobom i trošiti vrijeme na nepotrebne i mučne rasprave i svađe, kazao je Hodžić, novoizabrani predsjednik SDAH

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!