Post by FAHRUDIN VOJIĆ

Seljačka buna protiv agrarne reforme i surovog otkupa koji su provodile komunističke vlasti u Krajini bila je godinama obavijena velom tajne. No, klupko zločina počelo se odmotavati. U ovom tekstu otkrivamo samo dio gnusnih podvala, izdaja i namještanja kojima su se komunisti služili u svom projektu raseljavanja i slabljenja bošnjačkog stanovništva u Krajini

Svih 15 banjalučkih džamija srušeno je u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini. Džamije Ferhadija i Arnaudija srušene su u jednom danu, 7. maja 1993. godine. Do sada je obnovljeno, odnosno iznova sagrađeno, 14 džamija u Banjoj Luci. Kamen temeljac za ponovnu izgradnju i posljednje neobnovljene džamije Arnaudija položen je 22. aprila ove godine. Ovim povodom Stav donosi priču o Aliji Alji Haliloviću, posljednjem imamu Arnaudije

Budući da je Krajina, zbog svog geografskog položaja, uvijek bila poprište susreta različitih kultura i civilizacija, stari gradovi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine svjedoče o vojnom karakteru ovdašnjeg stanovništva. Građene su utvrde na mjestima s kojih se može kontrolirati veći dio prostora kojim se vlada. Stari grad Ostrožac zorno nam ilustrira sliku te strategije i načina života

Bihaćka džamija Fethija proglašena je nacionalnim spomenikom zbog svoje bogate kulturno-historijske pozadine i činjenice da je nekad bila crkva sv. Antuna Padovanskog, a zatim su je Osmanlije preuredile u džamiju kojoj su dali ime Osvojena. S obzirom na to da je objekt džamije poprilično dotrajao i zapušten, potrebno ga je što prije restaurirati i konzervirati da bi se zaštitio od daljnjeg propadanja. U tom je smislu Zavod za zaštitu kulturno historijskog nasljeđa Unsko-sanskog kantona, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Bihać, pokrenuo inicijativu izrade i realizacije projekta zaštite ovog vrlo značajnog objekta

“Došli smo blizu magistralne ceste Slunj – Rakovica i još smo oko pola sata išli kroz neke livade s visokom travom, i tu je opet počela nasumična pucnjava. Zatim smo došli kod nekog potoka i naređeno nam je da pješačimo kroz potok da zavaramo trag. Došli smo kod brda Sadilovac, s kojeg se vidi planina Plješevica. Obradovali smo se jer nam je tada bilo jasno da smo blizu Bihaća”

Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u funkciji jeste Jotanov mlin. Sagrađen je u 19. stoljeću i udaljen nekoliko kilometara od središta grada. Mlin i njegova okolina isti su kao nekad, ali su se vremena promijenila. Luka Orlić bio je jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je naslijedio ovaj porodični posao. Luka je lani umro, pa je brigu o mlinu preuzela Azra Vojić

Podržite nas na Facebooku!