Post by Enisa ALAGIĆ

Prihvatni i socijalni centri, kao i nekoliko nevladinih udruženja, uslijed niskih temperatura, otvorili su vrata za beskućnike i druge osobe u stanju socijalne potrebe. Oni im omogućavaju da hladne zimske dane provedu na sigurnom, uz topli obrok i adekvatnu njegu. Međutim, njihovi su kapaciteti skoro popunjeni i nedovoljni

“Poljoprivreda je težak posao. Fizički zahtjevan, ali psihički zaista djeluje terapeutski jer ubrzo vidite rezultate svog napora. Sve se mijenja i napreduje, pa tako i poljoprivreda, pa pored mašinerije i načina rada, dođete do toga da je možda lakše baviti se poljoprivredom nego nekim drugim poslom. Meni bi zaista puno teže padalo da moram cijeli dan provesti ispred kompjutera”

Startupi su gorivo naše ekonomije i poduzetništva. Startup u definiciji znači inovacija, rješavanje nekog problema, a oni postoje u svakom segmentu poslovanja i života. Onog momenta kada pronađete problem, inovativni um tražit će rješenje. Najveća vrijednost naše države jeste upravo u tom prirodnom resursu: ljudskom umu, iako to nije prepoznato niti se podržava, kaže Erna Šošević

Dvadesetak članova društva “Naše ptice” sa saradnicima iz drugih organizacija i pojedincima zaljubljenicima u ptice vrše prebrojavanje na svim značajnijim vodenim staništima u Bosni i Hercegovini kao što su Hutovo blato (25 do 30.000 vrsta ptica), Mostarsko blato, Buško jezero, Bardača, ribnjaci Saničani, Plivska jezera, rijeke Vrbas, Bosna, Miljacka, Željeznica, Neretva, Buna, Lašva i dr.

Irfan Mirza američki je državljanin porijeklom iz Indije. Direktor je u odjelu za istraživanje kompanije “Microsoft”. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom počela je 1992. godine, kada je putem humanitarnih organizacija dostavljao pomoć u našu zemlju. Oženjen je Bosankom porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima troje djece. Autor je knjiga Historija Bosne i Hercegovine i Osnove za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dobrovoljno radi kao predsjedavajući grupe za obrazovanje pri Bosansko-američkom institutu, u kojem mlade podučava da budu snažni i efektni zastupnici Bosne i Hercegovine i svojih zajednica

Prema riječima diplomirane psihologinje Aide Tule, danas su “pametni telefoni” postali dijelom onog što anatomski zovemo ruka i možemo ih gledati kao produžetak nervnog sistema. Upravo iz tog razloga, važno je znati upravljati njima kao što upravljamo drugim kognitivnim procesima, a to je imati cilj u kretanju kroz more informacija kojima nema kraja ni početka, niti vodiča koji će nam prethodno sortirati štetne i korisne podatke. Tule kaže da za “smartphone” moramo i sami biti dovoljno “smart”

Sve sam to osjetio na svojoj koži shvatajući odlično da je, ako želim napraviti iskorak u svom životu, nakon velikog neuspjeha neophodno da odgovorim na pitanje ko sam. Obišao sam čitav dunjaluk, pročitao i napisao hiljade stranica, vodio velike unutrašnje ratove tražeći odgovor na pitanje ko sam ja. Na kraju sam odgovor pronašao na samo jednom mjestu. U svom srcu

Ova vrsta beretke u našu zemlju došla je preko francuske vojske, pojašnjava etnolog Svetlana Bajić, i tako postala oličje bošnjačke nošnje. Obično je bila tamnoplave, odnosno teget boje. U tom periodu, u prvoj polovini 20. stoljeća, gubi se fes iz gradske nošnje, a francuzica ulazi u upotrebu

“U svijetu biznisa imala sam priliku upoznati mnogo menadžera, ali veoma malo lidera. Za mene liderstvo nije hijerarhijska pozicija niti skup naučenih vještina. Liderstvo je mnogo više od toga. Za mene je liderstvo životna filozofija, cjeloviti, dinamični i cjeloživotni proces ličnog i profesionalnog razvoja i usavršavanja. Liderstvo je, zapravo, ono ko smo i kako doprinosimo razvoju, rastu i uspjehu ljudi i društva”

Podržite nas na Facebooku!