Post by Enisa ALAGIĆ

Bosna i Hercegovina ima velike mogućnosti za proizvodnju širokog asortimana namještaja od punog drveta ili na bazi ploča, u garniturama ili u komadima. Također, kapaciteti za proizvodnju građevinske stolarije, elemenata za namještaj, montažne drvene gradnje, parketa, podova, stubišta i rezane građe su respektabilni. U Bosni i Hercegovini postoji i proizvodnja raznih vrsta ploča i furnira. Šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju 63 posto ukupne površine zemlje, a nivo kvaliteta drveta među najvišim je u Evropi. Drvna industrija, kao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u BiH, zapošljava blizu 30.000 ljudi

Prošle je sedmice u Sarajevu održana prva konferencija u organizaciji nove platforme “Sarajevo Talks by Al Jazeera Balkans” o temi Arapsko proljeće sedam godina poslije. U multimedijalnoj sali Memorijalnog centra “Kovači” o ovoj temi govorili su brojni svjetski i domaći stručnjaci za Bliski istok, na kojem se od 2011. godine dešavaju velike promjene. Od tada su do danas diktatori, ali i demokratski izabrani predsjednici svrgnuti s vlasti. Revolucije protiv vlada prerasle su u oružane pobune, ubijeno je oko 100.000 ljudi, gradovi su razoreni, države su rasturene, a sve je rezultiralo i velikim brojem izbjeglica. Došlo je do stvaranja regionalnih i međunarodnih snaga i do nastanka brojnih konflikata.

“Dok sam se gombao s jednim, onaj drugi je izvadio metalnu palicu i počeo me udarati. Tom prilikom sam dobio nekoliko udaraca po glavi. Najviše me boli što se sve to dešavalo pred mnoštvom ljudi koji su bili na stanici, a i onih koji su izašli iz tramvaja, a da se niko nije usudio da priđe i pomogne. Čak i taj momak zbog kojeg sam ja reagirao i dobio batine, kako mi je kasnije rečeno, otišao je. Nije sačekao ni da uzme svoj šal...”

Rukomet je najtrofejniji sport u Hadžićima. Klub postoji od davne 1966. godine. Ime su mijenjali nekoliko puta, klupska historija pamti nazive “Partizan”, “Ingrap”, pa od kraja agresije na BiH do 2010. godine “Željezničar Ingrap Hadžići”. Kako god da se zvali, svoje su navijače navikli na uspjehe. Sada su ponovo na stazi uspjeha uz pomoć generalnog tursko-švicarskog sponzora, kompanije “Dido Group”

Prihvatni i socijalni centri, kao i nekoliko nevladinih udruženja, uslijed niskih temperatura, otvorili su vrata za beskućnike i druge osobe u stanju socijalne potrebe. Oni im omogućavaju da hladne zimske dane provedu na sigurnom, uz topli obrok i adekvatnu njegu. Međutim, njihovi su kapaciteti skoro popunjeni i nedovoljni

“Poljoprivreda je težak posao. Fizički zahtjevan, ali psihički zaista djeluje terapeutski jer ubrzo vidite rezultate svog napora. Sve se mijenja i napreduje, pa tako i poljoprivreda, pa pored mašinerije i načina rada, dođete do toga da je možda lakše baviti se poljoprivredom nego nekim drugim poslom. Meni bi zaista puno teže padalo da moram cijeli dan provesti ispred kompjutera”

Startupi su gorivo naše ekonomije i poduzetništva. Startup u definiciji znači inovacija, rješavanje nekog problema, a oni postoje u svakom segmentu poslovanja i života. Onog momenta kada pronađete problem, inovativni um tražit će rješenje. Najveća vrijednost naše države jeste upravo u tom prirodnom resursu: ljudskom umu, iako to nije prepoznato niti se podržava, kaže Erna Šošević

Dvadesetak članova društva “Naše ptice” sa saradnicima iz drugih organizacija i pojedincima zaljubljenicima u ptice vrše prebrojavanje na svim značajnijim vodenim staništima u Bosni i Hercegovini kao što su Hutovo blato (25 do 30.000 vrsta ptica), Mostarsko blato, Buško jezero, Bardača, ribnjaci Saničani, Plivska jezera, rijeke Vrbas, Bosna, Miljacka, Željeznica, Neretva, Buna, Lašva i dr.

Irfan Mirza američki je državljanin porijeklom iz Indije. Direktor je u odjelu za istraživanje kompanije “Microsoft”. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom počela je 1992. godine, kada je putem humanitarnih organizacija dostavljao pomoć u našu zemlju. Oženjen je Bosankom porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima troje djece. Autor je knjiga Historija Bosne i Hercegovine i Osnove za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dobrovoljno radi kao predsjedavajući grupe za obrazovanje pri Bosansko-američkom institutu, u kojem mlade podučava da budu snažni i efektni zastupnici Bosne i Hercegovine i svojih zajednica

Prema riječima diplomirane psihologinje Aide Tule, danas su “pametni telefoni” postali dijelom onog što anatomski zovemo ruka i možemo ih gledati kao produžetak nervnog sistema. Upravo iz tog razloga, važno je znati upravljati njima kao što upravljamo drugim kognitivnim procesima, a to je imati cilj u kretanju kroz more informacija kojima nema kraja ni početka, niti vodiča koji će nam prethodno sortirati štetne i korisne podatke. Tule kaže da za “smartphone” moramo i sami biti dovoljno “smart”

Podržite nas na Facebooku!