Post by Edib KADIĆ

“Poslije 1945. godine pitanje granica Bosne i Hercegovine postavljano je u nekoliko navrata. Neposredno nakon rata, BiH je vodila rasprave sa Srbijom oko granica u Višegradskom kotaru i posebno oko drinskih ada; sa Crnom Gorom oko sela Kruševo, Vučevo, Hadžićka Poljana i Krivo Do i s Hrvatskom oko sela Vinica, Prisika, duž čitave granice od Vinice do planine Plješivice i posebno razgraničenje na planini Plješivici. Nema sačuvanih tragova oko granice u Sutorini, pa se pretpostavlja da ti pregovori zvanično nisu nikada ni vođeni”, konstatirao je Kamberović

“Kao i svako scensko djelo s historijskom tematikom, bilo da je u pitanju opera ili drama, takva tematika u samom teatarskom činu doživljava svoje transfiguracije i uvijek više govori o vremenu u kojem nastaje, nego o vremenu u kojem se radnja dešava. Kada me prije dvije i po godine Asim Horozić s nekim ljudima iz Narodnog pozorišta u Sarajevu nazvao, kazali su mi da rade operu Zmaj od Bosne i da im treba režiser. Ja sam, naravno, odmah pristao“

Sad je najviše koncentrirana na Olimpijadu koja će se 2018. godine održati u Južnoj Koreji. Olimpijadi prethodi Svjetsko prvenstvo u skijanju za osobe s invaliditetom u Italiji. Ilma kaže da će joj nastup na Svjetskom prvenstvu biti dobro zagrijavanje za Olimpijadu, ali i kako joj u trenažnom procesu najveći problem to što je jedina u Bosni i Hercegovini koja se profesionalno bavi paraolimpijskim skijanjem. Kaže da će naredne trke posvetiti svom rahmetli treneru prof. dr. hadži Senadu Turkoviću

Albert Lord 1950. godine u ponovnom posjetu Sandžaku zabilježio je oko 20.000 stihova, završavajući tako posao svog mentora i upotpunjujući grandioznu zbirku od oko 100.000 stihova Avde Međedovića. Avdo je 1950. godine drugi put ispjevao Ženidbu Smailagić Meha, kao i još tri pjesme koje je Milman Parry već bio zabilježio 1935. godine

“Kada smo razgovarali o tome kakav bi motiv trebao biti na nagradi koja se, ako Bog da, planira uručiti 25. novembra, došli smo do rješenja da to bude motiv s naslovnice prvog broja časopisa Stav, gdje je otvoreni dlan u prvom planu. Sama simbolika te otvorene šake izuzetno je jaka i snažna. Mislim da je to bio i logičan izbor jer ova književna nagrada zaslužuje da startuje moćno i u vrhunskom izdanju i treba biti bitna kao i sam 25. novembar”

“Htjela sam uključiti što više kazivača i pokazati savremeni trenutak običajne prakse Bošnjaka, neobično važnog segmenta koji se tiče običaja koji prethode smrti, prate trenutak smrti i koji se onda nastavljaju čak i vrlo dugo, duže nego što bismo očekivali. Htjela sam pokazati koje mjesto mrtvi i sjećanje na mrtve imaju u našoj tradiciji”, kazala je autorica Aiša Softić

Neprekidno je bio meta pripadnika obavještajno-sigurnosnih službi SFRJ. Oduziman mu je pasoš, bivao nepoželjan u crkvenoj službi, praćen, privođen... Ali nije se Don Luka dao slomiti. “I tada sam bio dovoljno drzak i bezobrazan, pa im odvratih: 'Sve lijepo i čestitam vam. Ali znate li vi, gospodo, da je Danteov Pakao popločan crkvenim ministrantima?' Odmah mi ponudiše novac za određene usluge. Odgovorim im da bi oni Jugoslaviju trebali čuvati, a ne sramotiti je”, kaže Don Luka, župnik u crkvi sv. Josipa na Marijinom Dvoru u Sarajevu

“Prvi put organiziramo ovakav skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović u historiji Bosne. To govori o stanju, odnosno autocenzuri koju sami sebi namećemo, čak i danas. Na osnovu historijskih dokumenata i obilnosti građe, moguće je govoriti bez ikakvih ustručavanja o brojnim detaljima koji su veoma bitni kako bi se upotpunila historijska slika Mehmed-paše Sokolovića, a ne neka mitološka ili epsko-literarna slika, kako je najčešće prisutno kod nas”

“Pokušali smo koncipirati festival tako da on bude, uvjetno govoreći, u znaku nesuvremenosti. Da se temeljna tema, razgovori, čitanja, diskusije bave uglavnom vremenom, odnosom književnosti i vremena, pitanjem ludog ubrzanja koje nam se nameće i pitanjem kako da se mi ljudi tom nametnutom ubrzanju odupremo i sačuvamo za sebe u svojim životima i u svome duhu organsku brzinu i organski doživljaj vremena i odnos prema vremenu”

Podržite nas na Facebooku!