Post by Almir MEHONIĆ

Objašnjavajući sandžačkim Bošnjacima zašto je bitno podržati Vučića, lideri su naglašavali da će on i bez bošnjačke podrške pobijediti na ovim izborima i da je pragmatično stati na njegovu stranu i pokušati dobiti određene beneficije za Sandžak i Bošnjake, prije svega u vezi s izgradnjom autoputa i dugih infrastrukturnih projekata

Iako je Đinđić zaslužan za demokratizaciju Srbije i uvođenje demokratije poslije totalitarnog i zločinačkog režima, kako vrijeme odmiče, u javnosti je, naročito među Bošnjacima, primjetna jedna vrsta kulta Zorana Đinđića i idealizacije njegove politike i djelovanja. Da je Zoran Đinđić daleko od toga, pokazuje njegov politički put koji je vezan za nacionalističke srpske akademske krugove i ideju “Velike Srbije”

Bošnjaci plaču od boli i proživljenih trauma, svjedoče genocid, postojanje masovnih grobnica, zvjerska ubijanja, protjerivanja, a srbijanski mediji na to ostaju nijemi. Onog momenta kada neko od Bošnjaka kaže da će braniti BiH, sve se crvene lampice popale i zapišti zvono za uzbunu. Primjer iz Luksemburga zapravo govori da se radi o jednoj smišljenoj medijskoj kampanji koja ima za cilj natjerati Bošnjake da moraju šutjeti na antidržavna i antiustavna djelovanja koja dolaze iz entiteta RS

I danas je u određenim krugovima, pa čak i u pojedinim sarajevskim medijima i “građanskim” strankama, sasvim pohvalno oštriti jezik na liku i djelu književnika Envera Čolakovića, a jeres je, ili, pak, nacionalizam, ukazati na sumnjivu ulogu Ive Andrića u vrijeme nacističkog režima

Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.

“Psihologiju žrtve ima onaj ko prihvata ulogu objekta historije i pristaje zavisiti od milosti i bijesa nekog drugog. Mislim da su u znatnoj mjeri Bošnjaci prihvatili biti objekt historije. Govorim posebno o Crnoj Gori jer najbolje poznajem situaciju – ta psihologija žrtve ovdje se prelama kroz stanje političke svijesti, kroz nekritičko okretanje prema centrima moći kao garantu zaštite, kroz glasanje kao plaćanje reketa, odlučivanje strahom, a ne savješću”

Podržite nas na Facebooku!