Post by Admir Lisica

Meksiko je multikulturalna država u kojoj živi mnogo stranaca i Meksikanci su, generalno govoreći, pozitivno raspoloženi prema svim strancima koji iz raznih razloga dođu u Meksiko. Meksiko je divna država i ljudi su veoma ljubazni i veseli. Klima je prijatna, meksička kuhinja je jedna od najboljih na svijetu i Meksikanci imaju fine običaje. Zbog svega toga, u Meksiku se osjećamo kao kod kuće, kaže Javor Sliško

Napredak od 1. januara, kada smo dobili ledenu plohu, do danas je ogroman. Svi su igrači maksimalno posvećeni. Dva mjeseca leda, koliko mi imamo, ozbiljan je problem za nas. Možemo tražiti izgovore, ali to neće riješiti ništa, moramo iskoristiti ovo što imamo i u februaru, uz, nadam se, punu dvoranu “Huan Antonio Samaran”, pobijediti ove utakmice, naglasio je Amar Lemeš

Plan Vlade bio je novo preuređenje države, što je podrazumijevalo osnivanje banovina, a to je značilo da će Bosna i Hercegovina biti podijeljena. Zbog ovakve situacije, lider Jugoslavenske muslimanske organizacije Mehmed Spaho nije želio prihvatiti poziciju ministra koja mu je nuđena. Neposredno nakon uvođenja diktature, Spaho je prestao biti politički aktivan

Joseph Weitz, direktor Odjela za zemlju i šumarstvo Jevrejskog nacionalnog fonda, priznao je: “Premještanje arapskog stanovništva s područja jevrejske države ne služi samo jednom cilju – smanjiti arapsku populaciju. Ono služi drugom, ne manjem važnom cilju, isprazniti zemlju koju trenutno drže i obrađuju Arapi, kako bi se oslobodila za jevrejske stanovnike”

Antički izvori prepoznali su 18 ilirsko-panonskih naroda koji su naseljavali prostor današnje Bosne i Hercegovine. Neozbiljno je tvrditi da su svi ti ljudi dolaskom Slavena odselili u Albaniju. Dolazak Slavena uzrokovao je akulturaciju romaniziranog domaćeg, ilirskog stanovništva, ali ne i biološki nestanak. Stoga je, svakako, i “ilirski” identitet jedan od naših identiteta

“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda

Podržite nas na Facebooku!