ARMIN HODŽIĆ: Bošnjaci u Hrvatskoj trebaju promjene i resetiranje na svim razinama

Armin Hodžić, generalni sekretar Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), završava studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te je jedan od politički najaktivnijih mladih ljudi među pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Za Stav govori o posljednjim turbulentnim događajima u SDAH te inicijativi da se ova stranka reformira te da se potaknu pozitivne promjene koje bi vratile Bošnjake na političku scenu u Hrvatskoj

 

STAV: Šta se tačno događa u SDA Hrvatske? Je li se stvorila kritična masa unutar jedine bošnjačke stranke u Hrvatskoj koja će stvari promijeniti nabolje?

HODŽIĆ: Događa se ono na što se čekalo jako dugo vremena. Posebno se to vidi sada, kada je ovaj proces pokrenut i kada pristižu reakcije na njega. Konkretno, riječ je o zahtjevu 25 članova Glavnog odbora za održavanjem sjednice tog tijela na kojem će se raspraviti aktualno stanje u stranci i donijeti odluka o održavanju Skupštine SDAH. Moram naglasiti kako je zahtjev pristigao od svih predsjednika ogranaka te mene kao glavnog tajnika stranke. Dakle, sve osobe koje imaju određenu institucionalnu i političku težinu unutar stranke zahtijevaju promjene. Za 27. maj zakazana je tražena sjednica Glavnog odbora na kojoj će biti raspravljena spomenuta pitanja i donesena odluka o njima.

 

STAV: Predsjednik SDAH Hrvatske Mirsad Srebreniković nedavno je izdao priopćenje u kojem Vas razrješuje sa svih funkcija u stranci. Je li ta odluka utemeljena na Statutu stranke i je li važeća?

HODŽIĆ: Priopćenje nema apsolutno nikakvo utemeljenje. Prvo, Statut ne dopušta takve ovlasti jednom pojedincu, to zna i još uvijek aktualni predsjednik pa iz tog razloga nije ni naveo na koji se članak Statuta poziva. Drugo, tamo stoji kako nemam pravo žalbe na odluku, a svako ko je iole upućen u pravna pitanja zna da je to besmislica. Na kraju, u stranci postoji i Sud časti. Treće, ne znam čime sam to naštetio ugledu stranke? Ali o tome neka sudi javnost kako ne bih bio subjektivan. Moram reći kako je ovo period u kojem sam izložen ogromnom pritisku. Sada se pokušava kompromitirati sav moj rad i moje ime. Ne biraju se sredstva, puštaju se spinovi. Ja sam to spreman otrpiti za dobrobit kako SDAH, tako i svih Bošnjaka u RH. Žao mi je jedino što i moja obitelj mora biti izložena tome i podnositi to.

 

STAV: U medije je iscurilo da predsjednik Srebreniković opstruira stranačke kontakte s političkim Sarajevom. Zašto to radi kada je prirodno da dvije sestrinske stranke, SDA BiH i SDA Hrvatske, budu u stalnom kontaktu?

HODŽIĆ: I meni je to neshvatljivo. Od početka vršenja dužnosti glavnog tajnika niti jedna inicijativa nije došla u svrhu poboljšanja tih odnosa i postizanja saradnje. Osobno sam razočaran takvim pristupom i ne znam što je tačan razlog. Mogu samo nagađati, ali mogu i konstatirati da je to loša politika i na dugi rok može biti pogubna za SDA Hrvatske. SDAH treba voditi autonomnu politiku na korist svih Bošnjaka u RH, ali s obzirom na to da je njena sestrinska stranka upravo najjača bošnjačka stranka, zdrav razum nalaže aktivnu saradnju s njom.

 

STAV: Na kojim je instancama vlasti u Republici Hrvatskoj prisutna SDAH?

HODŽIĆ: Premalo. Zastupljena je na lokalnoj razini, u gradskim i županijskim vijećima. Ali je ta zastupljenost najniža od početka političkog djelovanja stranke. Dakako, to je odraz dugogodišnjeg nerada i ima prostora za veliki napredak.

 

STAV: Ako uspijete provesti nužne reforme unutar stranke i promijeniti vodstvo, je li realno da će se Bošnjaci vratiti u Hrvatski sabor i u politički život u Hrvatskoj?

HODŽIĆ: Apsolutno je realno. Ali ne treba se zavaravati, jedna promjena ne znači ništa ako nije popraćena radom i promišljenom politikom. Bošnjaci u Hrvatskoj trebaju promjene i resetiranje na svim razinama. Vijeće nacionalne manjine grada Zagreba jedan je od primjera za to. Nakon što je došla jedna mlađa i poletnija postava u Vijeće, počele su se događati stvari od vitalnog značaja za Bošnjake u RH. Dobili smo pravo na učenje bosanskog jezika u školama, usvojena je zastava bošnjačke nacionalne manjine itd. A inicijative su pokrenute i vođene od strane Vijeća. Formula za vraćanje u Parlament je jednostavna, a sastoji se u radu i jedinstvu. Više nismo u poziciji da si smijemo dopustiti ulogu prolaznika na izborima.

 

STAV: Imate li ikakve signale iz Sarajeva na zbivanja u SDAH?

HODŽIĆ: Normalno je da se oni ne miješaju u naša unutarnja politička pitanja. To tako i mora biti, da se razumijemo. Mogu pretpostaviti da i SDA BiH priželjkuje aktivniju ulogu SDAH u političkom životu u Hrvatskoj. Osobno se nadam da će se ta saradnja podignuti na višu razinu i kako će imati efikasne posljedice. Konkretnije, rad na potpisivanju ugovora bošnjačke nacionalne manjine u RH s matičnom državom, pomoć u edukacijama o popisu stanovništva i brojnim drugim pitanjima. Posljednja događanja u SDAH primijećena su u Sarajevu i ja sam do sada dobio pozitivne poticaje od političara s kojima sam u kontaktu, u smislu da se podržava svaka pozitivna promjena koja će revitalizirati stranku.

 

STAV: Na gostovanju u Otvorenom (HRT, 21. maj 2018. godine) rekli ste da je pitanje prava Bošnjaka kao nacionalne manjine zakonski dobro riješeno, ali da nedostaje implementacija. Na koji se način to potvrđuje na terenu?

HODŽIĆ: Bošnjaci su druga nacionalna manjina u RH. A prva po sudjelovanju njenih pripadnika u Domovinskom ratu i odbrani RH. Unatoč tome, danas ih nema niti u jednoj grani vlasti. Nalaze se na marginama političke scene. Mnogi govore kako bi se Bošnjaci trebali “dogovoriti” o jednom kandidatu za izbore pa bi time zbog brojnosti mogli izabrati svog predstavnika. Ali, recite mi kako bi se to moglo “dogovoriti” jednog kandidata? Kojim mehanizmom? Koji su uvjeti za to? Kako ćete nekoga uvjeriti da je neko drugi bolji od njega? Svako od nas za sebe misli najbolje, i kako onda u jednom demokratskom okviru napraviti tako nešto? To što stoji na papiru u praksi se ne provodi niti 1%. Pogledajte Operativni plan Vlade RH za nacionalne manjine, o Bošnjacima ni slova!

 

STAV: Ne čini li Vam se da u hrvatskim medijima imamo govor o uspješno provedenoj zaštiti muslimanske vjerske manjine u Hrvatskoj kroz ugovore s Islamskom zajednicom u RH, a da se pitanje prava Bošnjaka kao nacionalne manjine potpuno zanemaruje, odnosno da se Bošnjaci svode na vjersku manjinu?

HODŽIĆ: Da, bojim se da se miješa vjersko i nacionalno. Bošnjaci jesu muslimani i raduje ih ako su odnosi vjerske zajednice dobro uređeni. Nacionalno je nešto sasvim drugo. Nedavno sam čuo jedan komentar koji kaže da je u Hrvatskoj lahko biti musliman, ali je teško biti Bošnjak. To je i posljedica povijesnih okolnosti, ali i aktualne političke situacije, prije svega, u BiH. Bošnjaci u Hrvatskoj trpe posljedice loših odnosa političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka u BiH. Mislim da bošnjački predstavnici u Hrvatskoj ne smiju dopustiti da se Bošnjake gura u vjersku manjinu, jer im se time oduzimaju politička prava i politički identitet, koji je esencija svakog naroda.

 

STAV: Ovo izjednačavanje, nametanje teze da je rješavanjem vjerskog manjinskog statusa riješeno i ono manjinsko, opovrgava i definicija IZ u RH kao internacionalne vjerske zajednice, a ne bošnjačke vjerske zajednice. Uostalom, u Hrvatskoj se na odnosu prema pravima srpske manjine vidi da se ona ne miješaju s dosegnutim pravima Pravoslavne crkve.

HODŽIĆ: Tako je. Kao što sam rekao, vjerujem i da povijesne okolnosti, konkretno ime Muslimani i uloga Islamske zajednice u identitetu Bošnjaka, nose svoje. Islam je Bošnjacima u vremenima totalitarizma i rata bio brana od asimilacije i prisvajanja. To je ostavilo traga i na savremenoj svijesti. A kod Bošnjaka u Hrvatskoj to je posebno izraženo jer je riječ o nacionalnoj manjini, a još k tome nacionalnoj manjini koja je nestala s političke scene. Prema tome, jasno je da nikako ne smijemo dopustiti svođenje Bošnjaka na vjersku manjinu.

 

STAV: Kako Vi vidite saradnju bošnjačke nacionalne manjine u RH s Bošnjacima u BiH? Što vi možete ponuditi BiH, a što BiH vama?

HODŽIĆ: BiH može Bošnjacima u Hrvatskoj pomoći da obogati svoju kulturnu ponudu. Takva saradnja je nužna i neraskidiva. Bošnjaci kao nacionalna manjina moraju biti svjesni svog identiteta i biti upoznati sa svim povijesnim tokovima i kulturnim ostvarenjima. S druge strane, Bošnjaci u Hrvatskoj mogu pomoći BiH u pristupanju fondovima Evropske unije i njihovoj politici prekogranične saradnje. Osobno sam radio na tome, održao čak i sastanak s gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom na tu temu i upoznao ga s detaljima programa i potencijalnoj saradnji. Mnogo je zajedničkih pitanja, njima se treba pristupiti sa željom da Bošnjaci kroz kulturu i druga nacionalna obilježja budu prepoznati.

PROČITAJTE I...

Marat Kabajev, po nacionalnosti Tatar, poslovni uzlet započeo je u Kazanu, gdje je, pored građevinske kompanije, stvorio Udruženje ruskih muslimanskih poslovnih ljudi. Tu mu je dužnost ponudio tatarski muftija Kamil Samigullin. Prije dvije godine, sjedište Udruženja preseljeno je u Moskvu. Okupljaju poslovne ljude sa svih strana svijeta i žele početi saradnju s Islamskom razvojnom bankom kako bi u Rusiji počeli s poslovima koji počivaju na principima islamskog bankarstva

Ljevica se sve više udaljava od prinudnog utočišta državnog patriotizma i sve više vraća svojim istinskim strastima konfrontacije na polju identiteta i klase. To je možda ponajbolje vidljivo kroz činjenicu da ovdašnja ljevica sve više prihvata srpsko-hrvatski politički narativ u vezi s ratom, a po kojem nije bilo ispravne strane, dok istovremeno radi na radikalizaciji unutarbošnjačkog političkog i uopće društvenog diskursa

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!