Arapsko ljeto u Bosni i Hercegovini

Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

 

Broj arapskih turista u Bosni i Hercegovini opao je znatno tokom ramazana. A onda je uslijedio ljetni bum. Turisti iz arapskih zemalja (Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Katara i Egipta) izbili se na prvo mjesto po broju posjeta našoj zemlji. U julu je oboren i još jedan rekord, ukupna posjeta stranih turista narasla je na 99.708. U julu 2016. godine bilo ih je 29% više nego u istom mjesecu lani.

Turisti se ove godine odlučuju i za duži boravak. Broj noćenja porastao je u odnosu na isti period lani za 33,7%. Među stranim turistima oko 15% je Arapa, Turaka je oko 12%, Poljaka 6,6%, posjetilaca iz Hrvatske je 6,3%, iz Srbije 5,6%, Južne Koreje 5,3%, Slovenije 4,3%, Italije 4,1%, Njemačke 3,1%. SAD-a 2,8%… Poredak je nešto drukčiji kada je riječ o noćenjima. Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

Strani turisti uglavnom ne posjećuju nešto manji bosanskohercegovački entitet. Prema izvještajima entitetskih statističkih zavoda, u Federaciji je u julu zabilježeno 188.230 (84,8%) noćenja, a u Republici Srpskoj 30.693 (13,8%). Slabo zanimanje stranaca za ljepote prirode i gradova u Republici Srpskoj popravljaju susjedi iz Srbije. U prvih sedam mjeseci ove godine 30% turista koji su posjetili ovaj entitet stigli su s one strane Drine. /M.S./

PROČITAJTE I...

Porezna uprava dostavila je na zahtjev Vlade FBiH više prijedloga za rješavanje duga, a neki su od njih: da dužnici bez odlaganja plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita)

Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!