Arapi na četvrtom mjestu

Iako su mediji posljednjih sedmica izvještavali da su “arapski turisti na začelju po brojnosti”, oni se, prema raspoloživim službenim statističkim podacima po broju posjeta Bosni i Hercegovini, nalaze odmah iza Turske, Hrvatske i Srbije

Malo je koja druga privredna grana u Bosni i Hercegovini posljednjih godina imala dobre rezultate i približne onima postignutim u turizmu. Podaci koje su statistički zavodi i agencije objavili za prvih šest mjeseci ove godine potvrđuju da je broj stranih gostiju od 2012. do 2016. godine porastao za 69%. Na to su u znatnoj mjeri utjecali i turisti iz arapskih zemalja, čiji je broj u tom periodu od nekoliko stotina narastao na približno 10% od ukupnog broja turista.

Bosnu i Hercegovinu posjetilo je u prvih šest mjeseci 2012. godine 193.000 stranih turista. Među njima su prednjačili gosti iz Hrvatske (36.739), Srbije (29.265) i Slovenije (20.107), na četvrtom su mjestu bili Turci (15.684), a na petom Italijani (11.169). Među arapskim turistima prednjačili su Saudijci, kojih je tada stiglo 490.

Prema podacima koje je za prvih šest mjeseci 2016. godine objavila Agencija za statistiku BiH i za prvih pet mjeseci Federalni zavod za statistiku, struktura stranih gostiju znatno se promijenila, a broj im je dosegao 325.961. Bosna i Hercegovina postala je atraktivna i gostima iz Južne Koreje, Sjedinjenih Američkih Država, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, a broj turista iz Turske povećan je 182%, čime su u ovoj godini postali najbrojniji među stranim turistima.

Pozivajući se na pisanje portala Indikator.ba i Slobodne Bosne, Al Jazeera je izvijestila da je Bosnu i Hercegovinu od januara do juna ove godine posjetilo 4.039 turista iz Saudijske Arabije, a da je kuvajtskih gostiju bilo 3.519. Za turiste iz drugih arapskih zemalja Al Jazeera nije navela podatke, osim što je na njenom portalu naznačeno da u Bosnu i Hercegovinu dolaze i gosti iz “Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i drugih arapskih zemalja koje su uvrštene u kategoriju ‘ostale azijske zemlje’ iz kojih su zabilježene 21.803 posjete”.

Ne objašnjavajući otkuda im taj podatak, Slobodna Bosna objavila je da je iz svih preostalih arapskih država bilo manje od 5.000 turista te kako su “turisti iz Južne Koreje još uvijek brojniji od turista iz svih arapskih država zajedno: u prvih šest mjeseci iz Južne Koreje bilo je čak 19.384 turista”. Međutim, za razliku od državne agencije, Federalni zavod za statistiku od ove godine objavljuje i podatke za Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Al Jazeerin Katar, što omogućava precizniji uvid u strukturu stranih turista.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federaciju BiH u prvih pet mjeseci ove godine posjetilo je 9.936 gostiju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, iz Bahreina su bila 1.752, a iz Katara 790. Ukupno 12.478 turista iz Zaljevskih zemalja za pet mjeseci. Iako je u junu posjeta stranih gostiju veća od majske, kada bismo samo podatke za maj prepisali u junske, bilo bi to dodatnih 3.650 turista, pa se nesumnjivo može tvrditi da je Federaciju BiH u prvoj polovici 2016. godine posjetilo najmanje 16.128 gostiju iz ovih triju zemalja. Dodaju li se ovi brojevi saudijskim i kuvajtskim gostima na razini Bosne i Hercegovine, dobivamo 23.686 turista iz arapskih zemalja. Pridružimo li im 538 Egipćana s liste Agencije za statistiku BiH, dobijamo da je Bosnu i Hercegovinu posjetilo najmanje 24.224 turista iz arapskih zemalja, čime su izbili na četvrto mjesto, nakon gostiju iz Turske (44.211), Hrvatske (41.673) i Srbije (35.829), a ispred Slovenije (21.447), Južne Koreje (19.384), Italije (15.899)…

 

PROČITAJTE I...

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!