“Alija, posljednji bedem islama”

Dokumentarni film u dva nastavka o prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine snimio je turski producent Ömer Erdoğan, uz finansijsku podršku Grada Burse. Svečana promocija filma zakazana je za 19. oktobar u Sarajevu, na četrnaestu godišnjicu Izetbegovićevog preseljenja

Povodom 25. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine, već se godinu dana u Turskoj snima dokumentarni film o prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću, naziva Alija, posljednji bedem islama. Projekt su, između ostalih, podržali predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović. Izetbegović će i prisustvovati svečanoj premijeri dokumentarnog filma 19. oktobra u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Premijera je zakazana na 14. godišnjicu smrti rahmetli predsjednika, a prisustvovat će joj brojne zvanice iz BiH i Turske, kao i članovi porodice Izetbegović. Snimanje dokumentarca finansirala je Gradska uprava Burse.

Ömer Erdoğan, koordinator projekta i producent filma Alija, posljednji bedem islama, za Stav kaže kako su, povodom 25 godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u Turskoj spremili posebno izdanje jednog časopisa za kulturu koje je posvećeno Izetbegoviću. Tim su povodom turskog predsjednika Erdoğana zamolili da napiše članak o njegovim uspomenama i sjećanju na Aliju, s obzirom na to da je Erdoğan posjetio Izetbegovića u bolnici.

“Predsjednik Erdoğan je prihvatio da napiše članak o Aliji, a kada je pristao da sve to i ispriča pred kamerama, naša se želja da snimimo dokumentarac ostvarila”, kaže producent Erdoğan. U dokumentarcu, osim Erdoğana, govore Bakir Izetbegović, Sabina Berberović, Hasan Čengić, Ejup Ganić, Mustafa Cerić, Ivo Komšić, Admir Mulaosmanović i Miro Lazović. O svakom od njih urađena je posebna reportaža koja je nakon toga ugrađena u film. Za Ömera Erdoğana, Alija Izetbegović bio je “posljednji revolucionarni lider prošlog stoljeća”, čovjek koji je uspio očuvati nezavisnost i suverenitet BiH u teškim vremenima rata. “Alija Izetbegović je bio čovjek mira, borio se da zaustavi rat i stradanja. Bio je mudrac s civilizacijskim pogledima i bio je veliki prijatelj Turske”, kaže Erdoğan za Stav.

Dokumentarni film snimljen je na dva jezika, bosanskom i turskom, i bit će emitiran u dva nastavka koja traju po 45 minuta. “Nadamo se da ćemo filmom doprinijeti očuvanju zajedničke kulture i zajedničkih vrijednosti naroda Turske i Bosne i Hercegovine kao i jačanju veza između dva naroda”, kaže Erdoğan. “S obzirom na to da ovaj projekt radimo povodom 25. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine, snimanje traje godinu dana i još uvijek nije okončano. Snimanja u Turskoj i u Bosni i Hercegovini protekla su bez ikakvih problema. Ljudi s kojima smo radili mnogo su nam pomagali, oni su svoj zadatak shvatili ozbiljno.”

Kao mislilac i čovjek od ideje, Aliju Izetbegovića se može smatrati jednim od najvažnijih predstavnika muslimana. “Sa svojim čvrstim stavovima, on je simbol islamske kulture i postojanja islama u zapadnom svijetu”, kaže Ömer Erdoğan, zaključujući: “Nadam se da smo ovim dokumentarcem uspjeli na pravi način opisati rat za nezavisnost BiH i osnivanje moderne bosanske države. U suštini, u regijama u kojima je utemeljena islamska kultura narodi se ne vode sistemima, nego liderima koje je taj narod iznjedrio.”

PROČITAJTE I...

: “Žalosno je da potpuno jasne i eksplicitne činjenice o agresivnim pohodima na našu državu moramo uvijek iznova ponavljati, no, bez obzira na takvo stanje, pozitivna strana ove priče jeste da imamo intelektualce i akademike koji su svjesni ovog zadataka koji se stalno stavlja pred nas. S ovom pričom oko toga da li je bila agresija ili građanski rat treba konačno jednom za sva vremena završiti, makar ovdje u Sarajevu i ostalom dijelu Bosne i Hercegovine gdje su Bošnjaci većina”, ocijenio je Mulaosmanović

U vrijeme njegovog odrastanja na području zaseoka Lučka i naselja Pećigrad nije bilo muzičke škole, te je Munib prve muzičke korake morao sam naučiti. Iako nije muzički obrazovan, talentu koji ima pozavidjeli bi i neki veliki umjetnici. Kaže da je za sviranje na šargiji i pjevanje uz nju najbitnije imati veliku ljubav i osjećaj za muziku. Sa žaljenjem konstatira da je interesiranje za ovaj instrument vrlo slabo, te da se zbog toga plaši da šargija nestane iz upotrebe

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!