Agan Bunić, načelnik Općine Bužim

“Na osnovu najava koje imamo za stanicu od 110 kW, uz završetak vodovoda Pivnice, Islamski kulturni centar u izgradnji koji košta oko milion maraka, može se reći da je ovo godina najvećih investicija u općini Bužim. Ali mogli smo još toga uraditi”

“Izgradili smo borcima desetke kuća u toku mandata i ni jedan borac nije ušao ovdje a da mu nisam pomogao”, tvrdi načelnik Bužima Agan Bunić. Kaže da Općina i pri stipendiranju vodi računa da novac ide u ruke djece čiji su roditelji borci.

STAV: Bužim je u posljednje vrijeme pokrenuo velike investicije. Najznačajnija je stanica od 110 kW. Kada počinje izgradnja?

BUNIĆ: Mi smo jedina općina u Unsko-sanskom kantonu koja nema stanicu od 110 kW s dvostrukim napajanjem. Bilo je slučajeva da cijela općina po nekoliko dana ostane bez struje u periodu kada imamo veliku proizvodnju maline. Riječ je o jednoj od najvećih investicija na području općine od osnivanja. Izgradnja stanice koštat će oko 3 miliona maraka. Investitor je Elektroprenos BiH.

STAV: Bužim je najveći proizvođač maline u ovom kraju. Kako povećati proizvodnju?

BUNIĆ: U protekle tri godine udvostručili smo poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na ono što sam zatekao. Na području naše općine pod malinom je oko 1.000 dunuma. Promet u tom sektoru je 3‑4 miliona maraka godišnje i sve je izvoz na tržište EU. Imamo i proizvodnju mlijeka, meda, plasteničku proizvodnju, a evo, u posljednje vrijeme je aktualna i priča o proizvodnji kestena. Ali maline su najvažniji poljoprivredni proizvod i svake godine šire se plantaže. Tu se posebno ističe MZ Konjodor, koja sama ima oko 50 posto proizvodnje u odnosu na cijelu općinu. U sektoru poljoprivrede godišnje imamo oko 15 miliona maraka prometa. Općina Bužim svake godine izdvaja 70 do 80 hiljada KM za poticaje, što je mnogo u odnosu na naš budžet. Posljednjih nekoliko godina priča o malini u konstantnoj je uzlaznoj putanji. S 3-4 dunuma zaradi se prosječna plaća u Federaciji, a radi se pet-šest mjeseci tokom godine. Za one koji imaju desetak dunuma može se slobodno reći da je isplativije to raditi nego, recimo, biti načelnik općine.

STAV: Jedna od velikih investicija koja je vezana za proizvodnju maline jeste i vodovod Pivnice. Kada će Konjodor odahnuti?

BUNIĆ: Neće to biti samo vodovod za Konjodor, na taj vodovod naslonit će se i druge mjesne zajednice. Pored postojećeg vodovoda s izvorišta Musići, procjene su da ne bismo trebali imati problema s vodom uz Pivnice narednih 50 godina. Uz dio naših sredstava, najviše nam je pomogao Federalni fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo vodoprivrede USK.

STAV: Kada očekujete nastavak radova na zaobilaznici?

BUNIĆ: Generalno, nismo zadovoljni jer ova investicija ide poprilično sporo. Zatekao sam neriješene imovinsko-pravne odnose ovdje kod džamije, kod ovog prvog izlaza. To smo na kraju načelno dogovorili s vlasnicima jer su građani vlasnici tri i po dunuma zemljišta na cijeloj trasi zaobilaznice dužine tri kilometra. Morali smo malo korigirati tehničku dokumentaciju da ne bismo išli na štetu tih ljudi koji se bave biznisom i imaju poslovne objekte. Ali, evo, Direkciju za ceste, s obzirom na to da je viši politički nivo, ponekad zahvataju političke igre pa su stalne promjene direktora, pa je neka politika koja možda i nije naklonjena općini Bužim. Imamo potpisana dva ugovora, oko 300.000 KM. Očekujem da Direkcija ubrza tu investiciju jer taj projekt znači stvarni razvoj urbanog dijela općine Bužim. Bukvalno živimo na jednoj ulici, svi. Tek po završetku zaobilaznice, posebno ovog drugog dijela do Osnovne škole, moći ćemo razmišljati o užem centru.

STAV: Jedna je od Vaših inicijativa i poslovna zona u Varoškoj Rijeci.

BUNIĆ: Poslovna zona u Varoškoj Rijeci dobra je ideja. Procjena je bila milion maraka za tih 70 dunuma zemljišta koje je tri kilometra od samog centra općine, uz putnu komunikaciju prema Kladuši. Tri puta sam na Općinskom vijeću iznosio prijedlog: hajmo to kupiti i po istoj toj cijeni, po tih 20 KM po kvadratu, ponuditi budućim investitorima. Međutim, nije bilo razumijevanja za to kreditno zaduženje. Nećemo odustati od te priče, ali morat ćemo sačekati neki bolji politički ambijent.

STAV: Kakvi su sada odnosi s Općinskim vijećem?

BUNIĆ: U posljednjoj godini mandata u radu općinskih vijeća inače dolazi do izvjesnih problema. Tako je i ovdje došlo do promjene većine. Jedan dio vijećnika koji su bili SDA napustili su klub i počeli su djelovati s ostalom opozicijom. U nas Vijeće ima 17 vijećnika, pa je onda 9 većina, i dovoljno je da jednog ili dvojicu na neki način kupiš i napraviš problem. Mi smo vodili razgovore s nekim političkim subjektima da završimo kredit i poslovnu zonu, ali nije bilo razumijevanja. Kasnije se i ta većina promijenila i usporen je razvoj koji smo imali u protekle tri godine. Pa ipak, na osnovu najava koje imamo za stanicu od 110 kW, uz završetak vodovoda Pivnice, Islamski kulturni centar u izgradnji koji košta oko milion maraka, može se reći da je ovo godina najvećih investicija u općini Bužim. Ali, mogli smo još toga uraditi. Međutim, i kod usvajanja budžeta bilo je određenih problema pa smo ga usvojili tek krajem marta, a ranije je to uvijek bilo prije nove godine. Zato nećemo uspjeti završiti neke investicije.

STAV: Smatrate li ovaj mandat uspješnim?

BUNIĆ: Ako govorimo o onome što smo obećali 2012. godine, onda mogu reći da sam ispunio više od 80 posto obećanja. Općina ima budžet od tri miliona maraka. Kada uzmemo da administracija proguta milion i po, da imamo pola miliona grantova za poljoprivredne poticaje i socijalna davanja, pa oko 500.000 drugih materijalnih troškova, svega 500.000 godišnje ostane za investicije. Uprkos tome, svake godine imamo realizaciju investicija od milion do milion i po, što znači da smo radili, da smo ta sredstva udružili, da smo dobili nešto od Kantona, nešto od Federacije, nešto od međunarodnih donatora. Ako u toku mandata imamo desetak miliona investicija, ako imamo duplo više u privatnom sektoru, ako smo prošle godine otvorili trgovački centar “Bingo”, u koji je uloženo dva-tri miliona maraka, ako ove godine imamo 500-600 hiljada maraka izgradnje domaćih privrednika, to je uspješan mandat. Evo, došao je “Prevent” i radi u zgradi bivšeg “Saniteksa”. Tu radi 70 žena, s najavom još 70 koje bi radile u drugoj smjeni. “Prevent” ima ozbiljne planove sa “Saniteksom”, a posebno za Bužim. Tu se radi oprema za NATO po međunarodnim standardima, i to je garancija da će ovdje biti još posla. Evo, vraća se i fabrika stolica. Tu do kraja godine trebamo imati 100 zaposlenih.

STAV. Ulažete i u mlade ljude putem stipendija?

BUNIĆ: Općina izdvaja 50 do 70 hiljada KM godišnje. Gledamo da posljednji raspišemo konkurs jer svi oni koji ne dobiju stipendije od Ministarstva za pitanje boraca ili Ministarstva obrazovanja dobiju od Općine. Kad sam došao, nije bilo stipendiranja, a sada je to od 100 do 140 stipendija.

STAV: Jeste li izgladili nesporazum s boračkim organizacijama?

BUNIĆ: Neke političke snage grade kampanju od prošle godine, od inicijative za izgradnju spomenika na Ćorkovači. Općina Bužim i ja ni jednog trenutka nismo bili protiv spomenika na Ćorkovači. Pojedinci iz boračke populacije pokušavali su stvoriti dojam da sam ja protiv spomenika. To su besmislice. U Bužimu ni jedan načelnik ne može biti izabran bez podrške boraca. Model učešća Općine u izgradnji spomenika diktirale su boračke organizacije. Mi smo već dogovorili neka sredstva iz ministarstava i taj će novac isključivo ići preko Općine. Ne može se ništa raditi bez institucije.

Postoje i drugi pokazatelji. Najviše sam osigurao prava na temelju Zakona o dopunskim pravima boraca i realizirao ih kroz budžet. Stipendije idu isključivo djeci čiji su očevi bili borci. Prvi put imamo sufinansiranje prijevoza učenika, uduplane jednokratne pomoći koje dobijaju direktno borci, a prije je to išlo preko udruženja pa su onda pojedinci upravljali tim sredstvima. Niko iz boračkih udruženja ne može upravljati načelnikom. Izgradili smo borcima desetke kuća u toku mandata i ni jedan borac nije ušao ovdje a da mu nisam pomogao. Općina uskoro u Sarajevu organizira promociju projekta spomenika na Ćorkovači. Uključen je i federalni ministar Salko Bukvarević i generali Atif Dudaković i Ramiz Dreković. Predstavljam 20.000 građana i moram uraditi sve da zaštitim institucije općine jer su se i ti borci borili za državu i za njene institucije.

PROČITAJTE I...

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

: Spremnost NATO-a da Bosni i Hercegovini i njenim Oružanim snagama pruži ne samo stručnu već i materijalnu pomoć radi ubrzavanja procesa modernizacije dodatno je ohrabrujuća ako se ima u vidu zastoj u realizaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP) uslijed opstrukcija Vlade Republike Srpske o pitanju knjiženja vojne imovine, što je jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u NATO

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!