Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva: Od gradskog smoga naredne zime planiramo bježati trebevićkom žičarom

Ako budemo sarađivali i shvatili da smo upućeni jedni na druge i da samo mi možemo iznaći rješenja, onda ne postoji prepreka koja će nas zaustaviti. U tome je razlika između vlasti i opozicije, opozicija sebi može dozvoliti da četiri godine kritizira i čeka, a vlast mora preuzeti odgovornost i svaki dan ostvarivati rezultate

Novi gradonačelnik Sarajeva diplomirani je ekonomist Abdulah Skaka. Rođen je u Sarajevu 1983. godine, a u svom prvom intervjuu nakon izbora ekskluzivno govori da mu je, što se tiče programa rada, u prvom redu na umu liderstvo. Objasnio nam je da želi biti istinski gradonačelnik svih Sarajlija, bez obzira na etničku pripadnost, spol, dob, vjersko, političko ili drugo opredjeljenje. “Ali ne samo Sarajlija već i svih ljudi koji dolaze u ovaj grad u miru i dobroj namjeri, poštujući naše dostojanstvo i naše posebnosti, tražeći u njemu znanje, posao, inspiraciju, utočište”, energično kaže Skaka na početku intervjua i dodaje da želi okupljati ljude koji imaju pozitivnu energiju i motiv da dio te energije ulože u opće dobro, da se okupljaju oko vizije ljepše budućnosti i koraka koje će napraviti na putu ostvarenja te vizije. Tu viziju novi gradonačelnik prepoznaje u Sarajevu kakvo želi vidjeti 2020. godine, kada bude kraj ovog mandata. To je Sarajevo kao glavni grad države buduće članice Evropske unije, privredom orijentirano prema turizmu i pružanju usluga, opredijeljeno da bude društveni, ekonomski, obrazovni, politički i komunikacijski centar Bosne i Hercegovine i nezaobilazan faktor u ovom dijelu Evrope.

STAV: Šta se događalo na zasjedanju Gradskog vijeća prilikom izbora za gradonačelnika? Ljevica je vikala: “Izdani smo!”

SKAKA: Kao što je poznato, konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Sarajeva bila je dostupna svim građanima uživo putem lokalne javne televizije, i ovom se prilikom još jednom zahvaljujem medijima koji su omogućili transparentan i adekvatan uvid građanima u tok sjednice i čin izbora nove gradske vlasti. To je i simbolično pokazalo da želimo težiti većoj transparentnosti u radu nove Gradske uprave. Što se tiče izjava stranaka “ljevice” koje su uslijedile nakon sjednice, volio bih da ne trošimo previše energije u vezi s tim šta je bilo, već da energiju usmjerimo na budućnost. Ipak, dužan sam građanima ponuditi i jedno drugačije viđenje događaja, kao i onome što je prethodilo izboru novog saziva Gradskog vijeća.

Prije svega, trebalo bi definirati šta je to ljevica. Po mom viđenju, ljevicu čine stranke koje su okupljene ili su proizašle iz SDP-a, dakle DF i GS. Njihovi su programi slični, nastali su na sličnim ideološkim pretpostavkama, a te su stranke još i prije lokalnih izbora u javnost plasirale informacije kako se razmatra ujedinjenje stranaka ljevice. Očigledno je da su za odvojen nastup na izborima presudili oni isti razlozi zbog kojih su se lideri tih stranaka već jednom ili više puta politički razilazili. To je sigurno i očekivano dovelo do frustracije u članstvu, ali i među tradicionalnim glasačima stranaka ljevice. S druge strane, Naša stranka sebe je etablirala kao socio-liberalnu stranku koja, po mom viđenju, ne pripada ljevici već političkom centru. Oni su bili kritičari, kako vlasti, tako i opozicije, tj. ljevice, i svoje pozicioniranje na političkoj sceni godinama su gradili naglašavajući upravo razliku između sebe i SDP-a.

Iako na lokalnim izborima opozicija nije ponudila zajednički program, zajedničke liste, pa ni kandidate za načelnike, stranke koje čine vlast, SDA i SBB, ponijele su se odgovorno prema građanima i ponudile zajedničke kandidate za načelnike u cijeloj BiH, pa tako i u Sarajevu. Treba podsjetiti javnost da su desetak dana prije lokalnih izbora mediji prenijeli kako su lideri ovih četiriju stranaka (SDP, DF, GS, NS) održali sastanak s kojeg nije izdato nikakvo saopćenje, već su počele špekulacije kako su postigli dogovor oko zajedničkih kandidata za načelnike, odnosno povlačenje jednih kandidata u korist drugih. Kako do toga, naravno, nije došlo, a nakon što su rezultati lokalnih izbora pokazali da je koalicija SDA-SBB pobijedila u trci za 8 od mogućih 9 načelnika u Kantonu Sarajevo, te da je SDA prva stranka u svim općinskim vijećima, to je dodatno frustriralo glasače naklonjene “lijevim” strankama.

I kao da im nije bilo dosta, nastavili su nakon izbora u istom smjeru. Umjesto da preuzmu inicijativu i ponude zajednička rješenja, obećali su stvaranje novih problema za vlast. Iako je Naša stranka najviše profitirala na neodlučnosti tradicionalne “ljevice” te je dobrim izbornim rezultatom preuzela mjesto lidera opozicije, njihovo političko djelovanje u početku nije bilo usmjereno prema konstruktivnom cilju i preuzimanju vlasti. Oni niti jednom nisu istakli da žele preuzeti odgovornost i biti vlast. Njihove prve poruke bile su usmjerene protiv SDA i naših zajedničkih načelnika. Govorili su da će kroz “svoje” većine u općinskim vijećima kontrolirati načelnike koalicije SDA-SBB, kako neće dozvoliti da naša koalicija izabere gradonačelnika Sarajeva, čak su neke izjave iz tog bloka prijetile smjenom našeg legalno izabranog načelnika Općine Centar. Takvo je političko djelovanje legitimno, ali nije djelotvorno. Jer, šta je rezultat takvog djelovanja? U svakoj su općini načelnici kreirali većine, što je i logično jer su načelnici dobili mandat građana da vrše vlast. Općinski se vijećnici na izborima također kandidiraju da bi bili dio vlasti, da bi svoje ideje i interese svojih glasača zastupali kroz većinu, a ne kroz opoziciju. A ako već govorimo o izdaji, moglo bi se također reći da su oni sami svojim političkim odlukama i potezima samo frustrirali i, u konačnici, izdali svoje birače.

STAV: Potpredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da Vaš izbor ne predstavlja izraz većinske volje građana. Po kojim ona to kriterijima sudi, budući da je Vaša stranka dobila najviše glasova u četirima gradskim općinama, a i vijećnici koji su za Vas glasali dobili su mnogo više glasova na izborima od onih koji su podržali prijedlog Naše stranke?

SKAKA: U skoro svakoj demokratskoj državi stranka koja pobijedi na izborima dobije mandat da sastavi većinu, pa zašto taj demokratski princip ne primijeniti i u Sarajevu? Ponavljam, načelnici koalicije SDA-SBB pobijedili su u tri od četiri gradske općine, a SDA je prva stranka u svim četirima općinskim vijećima. Ako već govorimo o većinskoj volji građana, koalicija SDA-SBB je u četirima općinskim vijećima dobila 2.400 glasova više od bloka NS-SDP-DF-GS. Poređenja radi, u općinama koje čine grad Sarajevo SDA je sama dobila povjerenje 6.000 građana više od zbira glasova koje su dobile SDP, DF i GS zajedno.

Naravno, izbor gradskih vijećnika specifičan je, i tu nije dovoljna većina glasova građana, već kvalificirana većina vodeći računa o zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i ostalih, što je naša koalicija i osigurala. Moguće je da moja protukandidatkinja nije bila informirana o ovim brojevima, ali svejedno smatram da je SDA dobila povjerenje građana Sarajeva i da ima legitimno pravo pokušati sastaviti većinu i izabrati gradsku vlast. Mi smo na demokratski način, poštujući sve zakonske propise i unutarstranačke procedure, proveli proces konsultacija unutar stranke, koalicije i s drugim strankama. Stranke su ljevice u startu rekle da neće podržati kandidata SDA. Bili su jedinstveni oko toga šta neće, ali ne i oko toga šta hoće.

Naravno, to nam je otežalo pregovaranje, ali smo dogovorili većinu sa strankama BOSS, BPS, USD i nezavisnim vijećnicima. Neki vijećnici koji su ljevici donijeli značajne glasove i mandate istupili su iz tih stranaka vjerovatno jer su bili nezadovoljni njihovom politikom ostajanja u opoziciji. Vjerujem da su ti vijećnici dobili povjerenje svojih glasača da bi realizirali njihove ideje i interese kroz učešće u vlasti. Gledajući iz ove perspektive, stječe se dojam da su se stranke opozicije na lokalnim izborima borile za to da budu opozicija, a ne vlast. Ali da me ne shvatite pogrešno, oni i na to imaju pravo. Možda je to dio njihove taktike za naredne izbore, jer sve ovo vrijeme, u proteklih 5-6 mjeseci, forsiranjem termina “ljevica”, zapravo se u očima javnosti pokušava kreirati suprotnost u vidu “desnice” ili desnih stranaka. SDA se pokušava brutalno satanizirati, demonizirati, predstaviti kao retrogradna, desničarska i nacionalistička stranka.

Mi već desetljećima trpimo to izjednačavanje sa strankama poput SDS i HDZ, iako u našem imenu ne piše “bošnjačka”, naše je članstvo multietničko, naš je program bosanskohercegovački, a, u krajnjoj liniji, ni naša politika nije nacionalistička. Jer, ako analizirate desničarske stranke, ne samo u BiH već u Evropi ili svijetu, mogli biste uočiti neke zajedničke crte svih takvih politika: uzdizanje jedne nacije u odnosu na druge, separatizam, anti‑EU integracije, ksenofobija i agresivnost. Ako uporedite politiku u BiH i pogledate kroz tu prizmu, uvidjet ćete da SDA poziva na građansko društvo gdje su svačija prava zagarantirana, da poziva na veći stepen integracije u Evropsku uniju i NATO, da osuđuje povike protiv stranih turista koji dolaze u našu zemlju, da smanjuje tenzije i pruža ruku pomirenja u BiH i regiji. Prema tome, SDA nije nacionalistička niti desničarska stranka, već evropska narodnjačka stranka desnog centra i, ako Bog da, kao takva će i nastaviti opravdavati povjerenje najvećeg broja građana na izborima.

Ipak naš narod politički sazrijeva, počinje vrednovati rezultate rada, a ja se nadam da ćemo u Sarajevu svojim iskrenim i predanim radom pridobiti i opozicione stranke na projektima koji su u interesu svih nas. Ukoliko radom i rezultatima pokažemo da smo dostojni povjerenja građana, očekujem da se i opozicija odmakne od politike podjele i zavađanja i da budu konstruktivni u kritikama, ali i da se uključe u rad tamo gdje njihovi članovi svojim znanjem i kapacitetom mogu pomoći. Neka ovo shvate kao dobronamjerno ispruženu ruku.

STAV: Smatrate li da bi gradske vijećnike i gradonačelnika trebalo birati na neposrednim izborima?

SKAKA: Smatram da direktan izbor daje veći legitimitet, ali da s time ide i veća odgovornost. Trenutno uređenje Grada, kroz ovakav teritorijalni obuhvat, nadležnosti gradonačelnika i Grada koje se prepliću na općinama i na kantonu, način osiguranja multietničnosti u Gradskom vijeću, treba smatrati kao privremeno rješenje koje je važno da bi Sarajevo kao grad i kao glavni grad sačuvalo svoj kontinuitet i status. U perspektivi, ako bi se na drugačiji način organizirala gore navedena pitanja, bilo bi sasvim opravdano tražiti direktan izbor prvog čovjeka glavnog grada i članova Gradskog vijeća.

STAV: Koji je Vaš radni plan u četverogodišnjem mandatu?

SKAKA: Trenutno moj kabinet radi na finaliziranju ekspozea koji ćemo, nakon konsultacija sa zamjenicima gradonačelnika, prezentirati novom Gradskom vijeću, iz čega će proisteći smjernice i prioriteti u našem četverogodišnjem mandatu. Na osnovu tih smjernica, gradska će administracija napraviti plan rada tako da bude realan, konzistentan i mjerljiv, da se za svaku aktivnost zna nosilac ili odgovorno lice, vrijeme izvršenja, te da prema njemu planiramo naredne budžete. Želja nam je da uvedemo novi, drugačiji način rada, da razmišljamo kao projektni timovi i da budemo orijentirani prema rezultatima.

Postoji nekoliko prioriteta, od kojih za sada mogu otkriti tek nekoliko. Prije svega mislim na kontinuitet projekata koji su započeti u prošlosti, poput obnove žičare, dovršetak biciklističke staze, kao i realizacija zimskih omladinskih igara EYOF 2019. godine. Također, prioriteti su međunarodna saradnja, koordinacija s drugim nivoima vlasti, saradnja na različitim projektima te suočavanje s najvećim izazovima, poput onih u saobraćaju, a preduvjet za sve ovo jeste reforma administracije Gradske uprave. Želja nove Gradske uprave jeste da napravimo konkretne i opipljive rezultate i da svi budemo ponosni na ovaj saziv Gradskog vijeća i novu Gradsku upravu.

STAV: Je li postavljen rok za obnavljanje sarajevske žičare?

SKAKA: Drago mi je da ste postavili to pitanje. Nakon što sam prije godinu dana izabran na mjesto dogradonačelnika Sarajeva, zatekao sam projekt obnove žičare u veoma kritičnoj fazi. Gospodin Offermann je najavio da se povlači iz projekta i da neće donirati oko 7 miliona maraka, a tadašnji gradonačelnik Ivo Komšić je objavio kako se, uprkos najavljenom povlačenju donatora, projekt neće ugasiti i da će Grad finansirati obnovu. Prepoznao sam da ovom projektu treba svježa krv i ponudio sam da se lično angažiram i pokušam spasiti donatora, što je gospodin Komšić prihvatio i pružio mi svaku vrstu podrške. Za samo šest mjeseci uspjeli smo razriješiti brojna pitanja, presjeći mnoge ključne čvorove, radovi na rušenju polazne i dolazne stanice pokrenuti su, gospodin Offermann je stigao u Sarajevo i obećao donaciju, projekt je završen, ugovor s izvođačem potpisan i početkom proljeća očekujemo radove. Planiranom dinamikom, radovi bi trebali završiti do kraja ove godine, što bi omogućilo građanima da naredne zime bijeg od gradskog smoga lahko potraže na Trebeviću. Iskreno se nadam da će radovi trajati i kraće. Uspješan završetak ovog projekta bit će jedan od prioriteta nove gradske vlasti. Smatram da građani ovog grada trebaju ovaj i ovakve projekte, pozitivne stvari koje nas pokreću. Kroz ovaj sam projekt uvidio da postoje mnogi naši ljudi s kojima se može uspješno sarađivati i koji su sposobni za postizanje velikih rezultata.

STAV: Mislite li raditi s EU fondovima?

SKAKA: Naravno. Kako sam prethodno spomenuo, saradnja na različitim projektima sigurno će biti jedan od prioriteta i ciljeva. Ova saradnja nam je od velikog značaja ne samo zbog novca već, što je mnogo važnije, zbog znanja, prenošenja znanja na našu administraciju. Moramo se osposobiti da budemo partneri administraciji u Bruxellesu, da poznajemo njihov način rada, da ubrzano usvajamo procedure i učestvujemo u provođenju različitih procesa.

Gradska uprava ponudit će saradnju u vidu sufinansiranja programa i projekata finansiranih iz evropskih i drugih fondova, jer jedna marka izdvojena iz našeg budžeta za ovu namjenu povlači 4‑5 maraka iz stranih fondova. Nastojat ćemo ostvariti partnerstva u ovoj oblasti kako bismo podstakli i podržali naše nevladine organizacije i vladine institucije čije su inicijative orijentirane prema konkretnim rezultatima i za dobrobit zajednice.

Očekujem da bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Naši lideri rade dobar posao, naš predsjednik Izetbegović, premijer Zvizdić, čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH Softić i Džaferović, kao i premijer Novalić i brojni ministri, pogotovo u Vijeću ministara BiH. Ali, mi koji vodimo administraciju na nižim nivoima vlasti moramo biti spremni da na pravi način iskoristimo priliku kada nam se otvore vrata Evropske unije i fondovi iz Bruxellesa. Naš je zadatak da se ubrzano spremimo i okupimo timove ljudi sposobnih za realizaciju što više projekata.

STAV: U svojoj prvoj izjavi nakon izbora najavili ste da ćete raditi na organiziranju velikih događaja. Što to nedostaje Sarajevu?

SKAKA: Sarajevo je, gledano iz perspektive evropskih gradova, po veličini i broju stanovnika zaista manji grad. No, to ne znači da treba biti malen i po onome što ga čini gradom, mislim na sadržaje koje grad određuju kao urbanu sredinu. Jedan od takvih sadržaja bio je koncert Dine Merlina za Novu godinu. Dino je zasigurno jedan od najpozvanijih – nije on samo domaća nego i regionalna pjevačka zvijezda – da nas svojim pjesmama uvede u novu godinu. Trebamo koristiti što više naše domaće proizvode u ekonomiji kako bismo je podržali, ali, isto tako, taj princip trebamo primijeniti i u svim drugim segmentima društva. Koliko je samo naših kvalitetnih i proslavljenih ljudi iz Sarajeva, ali i čitave BiH iz raznih oblasti, a da svoj angažman traže mimo naše zemlje.

To kod njih rađa i frustraciju, pa se često u medijima proizvodi ta neka atmosfera da “ništa ne valja”. Sarajevu, dakle, moramo početi vraćati te ljude, da ga oplemenjuju iznutra. Pogledajte samo opuštenost po metropolama Evrope, taj jedan osjećaj lagodnosti života, sve te umjetnike i muzičare na ulicama. Nije to nimalo zanemariva stvar kada govorimo o kreiranju ambijenta ugodnog za život. Osim što trebamo jeste poticati naše talentirane ljude i nuditi im da proizvode sadržaje za svoj grad, mi moramo početi sve više Evropu dovoditi u Sarajevo jer ćemo inače, bez obzira na svu silinu našeg kreativnog duha, ostati zatvoreni u sebe i osuditi se na samogetoizaciju.

STAV: Što Vi kažete na optužbe da se Sarajevo pretvorilo u mahalu?

SKAKA: Smatram se čovjekom koji je odrastao u mahali. Ljudi danas često spomenu mahalu u negativnom kontekstu, a zaborave šta je nekada ta mahala značila. Sa sociološkog aspekta, mahala je oslikavala visoke vrijednosti, poput važnosti porodice i čuvanja porodičnih veza, njegovanja tradicije i identiteta bez obzira na vjersku pripadnost, skrb o onima koji su slabijeg imovinskog stanja i visok stepen solidarnosti, poštovanje prava komšije, briga prema starijima i bezbrižno djetinjstvo, sigurnost ljudi i imovine, briga za pravo i pravdu itd. Ako na ovaj način mislimo o mahali i pozitivnim stvarima i vrijednostima koje je oslikavala stoljećima, onda sa žaljenjem možemo zaključiti da se ovaj grad nije pretvorio u mahalu. Siguran sam da bi mnogi građani, uz uzdah i sjetu na stara dobra vremena, poželjeli da jeste.

Ipak, moramo se trznuti iz sanjarenja o starim vremenima i postati svjesni ubrzanog razvoja i tehnološkog napretka. Ovo je novo vrijeme, nosi nove izazove i, da bismo opstali i bili konkurentni, morat ćemo koristiti nove metode i tehnologije. Da bismo bili rame uz rame s glavnim gradovima razvijenih država članica Evropske unije, morat ćemo iskoristiti sve ono pozitivno što dolazi s novim tehnologijama, ali i sačuvati svoje vrijednosti i svoje identitete koje su sačuvali i naši preci. Moramo promijeniti način na koji živimo i na koji se odnosimo jedni prema drugima. Možda inspiraciju možemo potražiti i u autentičnoj sarajevskoj mahali.

STAV: Šta mislite o optužbama da Sarajevo više nije multikulturalni grad?

SKAKA: To govore oni ljudi koji imaju određena romantična i nostalgična sjećanja na prijeratno Sarajevo. Stalno nam se nameće to da Sarajevo više nije ono što je nekad bilo. Smatram da je Sarajevo multikulturalan grad, bio i ostao, ali bitnije od toga jeste da on ostane otvoren grad, u smislu cirkulacije ljudi i ideja koje oni nose. Po tome se mjeri nivo multikulturalnosti, a ne po brojanju etničkih krvnih zrnaca.

STAV: Kako, u tom kontekstu, gledate na multinacionalnu strukturu Gradskog vijeća? Za Vas je glasalo 16 vijećnika, od kojih devet nisu Bošnjaci.

SKAKA: Pa vidite, jasno je da to izgleda zaista čudno, pa, po nekima, i nepravedno s obzirom na to da su u Sarajevu Bošnjaci većina. Ali, nakon vašeg prethodnog pitanja, sklon sam uzeti ovaj primjer kao dokaz da smo mi multikulturalni ne samo po duhu nego i po multietničkom principu. Možete li zamisliti da bi Bošnjaci birali gradonačelnika Banje Luke? Tamo su Bošnjaci svedeni na diskriminirani glasić, a ne ravnopravni glas. Da ne spominjemo izbor gradonačelnika Mostara. U Sarajevu je to moguće. Zato se u ovom gradu krije taj potencijal da čuvamo principe na kojima počiva ova država i okupljamo različitosti, a ne da diskriminiramo i rasturamo.

STAV: Kako vidite saradnju s načelnicima sarajevskih općina, u kojima su, osim u jednoj, na vlasti načelnici iz Vaše stranke?

SKAKA: Kao što je poznato, Grad Sarajevo mnoge nadležnosti dijeli s četirima gradskim općinama i Kantonom Sarajevo. Zbog specifične uloge i isprepletenih nadležnosti, gradonačelnik treba imati ulogu inicijatora saradnje i biti kohezivni faktor na relaciji gradske općine – Grad Sarajevo – Kanton Sarajevo. Cilj će mi biti da pomenuti nivoi vlasti razmjenjuju mišljenja o konkretnim svakodnevnim pitanjima koja se tiču svih građana Sarajeva, a koja najčešće prelaze administrativne teritorijalne granice i nadležnosti. Inicirat ću uspostavljanje redovne koordinacije gradonačelnika s načelnicima gradskih općina i premijerom Vlade Kantona Sarajevo. Ova će koordinacija imati za cilj zajedničko i sistemsko pristupanje pitanjima koja su od zajedničkog interesa za građane Sarajeva, saradnja na realizaciji različitih projekata i inicijativa te, u konačnici, kreiranje srednjoročnih i dugoročnih planova.

Podrazumijeva se da to mora biti odnos povjerenja i zajedničkog rada, pogotovo kada je riječ o kolegama iz moje stranke. Obavezuje nas program zajedničke stranke i jedinstvo u kojemu se nalazi snaga. Međutim, sarađivat ću sa svim dobronamjernima na svim nivoima vlasti, što podrazumijeva i opoziciju, bez obzira na njihovo stalno kritizerstvo i konstantno nezadovoljstvo koje šire. Mislim da, nakon ovih izbora i povjerenja koje smo dobili od građana Sarajeva, svi nosioci izvršne vlasti u Sarajevu, načelnici Efendić, Koldžo, Ajnadžić, uključujući Hadžibajrića, na čelu s premijerom Konakovićem i njegovom Vladom, imaju visok stepen svijesti da je prošlo vrijeme izgovora i prebacivanja loptice na opoziciju ili drugi nivo vlasti. Nas je narod izabrao da vodimo ovaj grad i rješavamo mnogobrojne izazove koje svakodnevica donosi i nas će narod za nekoliko godina na izborima pitati gdje su rezultati i da li se živi bolje. Ako budemo sarađivali i shvatili da smo upućeni jedni na druge i da samo mi možemo iznaći rješenja, onda ne postoji prepreka koja će nas zaustaviti. U tome je razlika između vlasti i opozicije, opozicija sebi može dozvoliti da četiri godine kritizira i čeka, a vlast mora preuzeti odgovornost i svaki dan ostvarivati rezultate.

STAV: Prostor obuhvaćen ovlaštenjima gradskih vlasti ujedno je obuhvaćen i općinskim ustrojstvom, pa su ingerencije Grada Sarajeva drukčije i manje od ingerencija drugih gradova u Federaciji BiH. Postoji li način da se ovaj problem riješi?

SKAKA: Život građana Sarajeva trenutno je opterećen različitim izazovima, a u prvom su redu to problemi s redukcijom vode u najvećem dijelu grada, problemi u saobraćaju, u šta se ubrajaju problem javnog gradskog prijevoza, prevelik broj vozila, a time i problem saobraćaja u mirovanju te povećano zagađenje zraka, što je dijelom posljedica saobraćaja, a dijelom energetske neefikasnosti. U isto vrijeme, Sarajevo s užom okolinom postaje regionalni centar turizma čiji broj turista prerasta broj stanovnika. Upravo ekspanzija turizma treba biti prilika koju moramo iskoristiti kako bismo riješili infrastrukturne, saobraćajne, energetske i komunalne probleme.

Zbog toga moramo djelovati brzo i strateški imajući u vidu dinamiku razvoja Sarajeva i potrebe koje će ovaj grad imati za 10 ili 20 godina. Novo vrijeme nosi i nove izazove, dijelom uslijed demografske ekspanzije, a dijelom zbog razvoja Sarajeva kao društvenog i ekonomskog centra kojem gravitira sve u radijusu do 50 kilometara. U rješavanju izazova, uloga gradonačelnika Sarajeva nije pitanje nadležnosti, već pitanje liderstva i kapaciteta u kojem se gradonačelnik i Gradska uprava mogu uključiti u rješavanje nekih od navedenih problema. Građani od nas očekuju rezultate i moramo početi djelovati odmah sa svim ostalim nivoima vlasti bez obzira na nadležnosti, administrativne ili entitetske granice i političke okolnosti.

STAV: Vrijeđaju li Vas šale na Vaš račun po društvenim mrežama koje aludiraju na tradiciju posla kojim se bavi Vaša porodica?

SKAKA: Zna to ponekad prijeći i granicu dobrog ukusa, ali ne dopuštam sebi da me te stvari vrijeđaju. Štaviše, ponekad pristanem na tu vrstu šege i onda se dogodi da to društvu postane nezanimljivo jer vide da me ne mogu iznervirati. Ne može me niko pokolebati u vlastiti ponos na moje časne pretke. Ako kažete da volite ljude, a ja ih volim, onda morate pristati i na neke nedosljednosti. Sve je to dio života.

STAV: Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad, u kojoj ste Vi vijećnik, javno je kazao da ste nelegalno izabrani za gradonačelnika. “Znali su da je položio zakletvu kao općinski vijećnik, a bio je na mjestu dogradonačelnika koji nije dao ostavku. To je sukob interesa i njihov propust.” Jeste li bili u sukobu interesa?

SKAKA: Činjenica je da Izborni zakon BiH predviđa ovu situaciji, kao i to da u ovom slučaju nije prekršena procedura. Podsjećam da smo nakon proteklih općih izbora imali situaciju gdje su mnogi ministri u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH vršili dužnost u vladama, a bili su izabrani i u nove sazive parlamenata, i tako je bilo mjesecima, sve dok se nije konstituirala nova izvršna vlast. Mislim da je izjava načelnika Hadžibajrića bila neka vrsta reakcije na moj izbor i činjenicu da je nekoliko vijećnika koji su činili većinu u Općinskom vijeću Stari Grad, gdje sam bio vijećnik i gdje je moja stranka u opoziciji, podržalo moju kandidaturu, vođeni idejom da je u interesu općine Stari Grad da novi gradonačelnik Sarajeva bude iz naše općine. Vjerovatno je načelnik osjetio neku vrstu opasnosti i konkurencije, ali ja zaista pružam ruku saradnje i želim pokazati jedan novi način ophođenja u politici. Nakon izbora, političari moraju sitne razmirice ostaviti u prošlosti, želim da okrenemo novi list i sarađujemo u interesu svih građana Starog Grada, koji je simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

STAV: Mislite li da je to što ste iz ugledne sarajevske porodice za Vas otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?

SKAKA: Ne mogu Sarajevo promatrati izvan sebe, ono je sa mnom toliko sraslo da je to nemoguće. Ta moja ljubav prema Sarajevu, ako već hoćete, potvrđena našom dugom porodičnom tradicijom, utoliko je moja prednost. Bila bi nedostatak kada bih ja to doživljavao kao neko svoje ekskluzivno pravo na Sarajevo. Jedna je moja ranija izjava izvučena iz konteksta pa se interpretirala po volji zlonamjernika. Sarajevo pripada svima onima koji ga osjećaju i poštuju kao svoj grad. Mogu se ja sada razbacivati floskulama kako ću biti gradonačelnik svih građana, ali, prije svega, treba to razumjeti i unutar sebe realizirati. Bitno je, ponavljam, da Sarajevo zadrži svoju otvorenost i time opravda to da je glavni grad Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

“Analizirajući zakonski tekst kao cjelinu, sa sigurnošću se može utvrditi da on ne predviđa izvođenje nastave u Kantonu Sarajevo na samo jednom od zvaničnih jezika. Ne može se nazivati diskriminacijom to što se nastava neće izvoditi na jeziku koji Ustavom i Zakonom nije priznat kao zvanični jezik. Niti jednim aktom nije utvrđeno postojanje jezika koji bi se imenovao kao ‘bosanski, hrvatski i srpski jezik’”

Edina Solak, Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine, Institut za jezik, Sarajevo, 2014. godine, 278 stranica Knjiga Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine Edine Solak među rijetkim je studijama ove vrste koje u obzir uzimaju literaturu i dokumente na osmanskom turskom jeziku. Pisana iz aspekta sociolingvistike, definirajući istovremeno šta je u jezičkoj politici pitanje struke a šta politike, studija na pregledan način predstavlja značaj i kontekst rasprava o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu koji obrađuje te ukazuje na činjenicu da se jezik u Bosni stoljećima nazivao bosanskim.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!