40 godina od osnivanja prvih bošnjačkih džemata: Opasnosti u Njemačkoj vrebaju s mnogih strana, ali Bošnjaci djeluju homogeno

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ

 

Džemat u Aachenu prvi je osnovani džemat muslimana porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji su u Njemačku došli kao radnici na privremenom radu u inostranstvu. Osnovan je sad već daleke 1978. godine. Prema službenim podacima sudskog registra pri Osnovnom sudu u Aachenu, kao i privatnog arhiva prvog imama Rasima ef. Hamidovića, osnivačka skupština održana je 19. novembra te godine. Krajem prošle godine, kada je obilježavao 40. godišnjicu od svoga osnivanja, džemat je napokon riješio “stambeno” pitanje kupovinom crkve koju trenutno preuređuju u džamiju.

Dr. hfz. Esnaf Begić s Instituta za islamsku teologiju Univerziteta u Osnabrücku, koji se u svom masterskom radu odbranjenom na Univerzitetu u Bochumu bavio pitanjem historijata vjerskog organiziranja Bošnjaka u Njemačkoj, smatra da je osnivanje ovog džemata mnogostruko značajno. “Prije svega, zbog okolnosti u kojima su se našli naši ljudi u novoj i kulturološki stranoj sredini. Postojala je velika vjerovatnoća kulturološke, a samim tim i vjerske asimilacije i ti su procesi itekako bili u toku. Dolazak imama i osnivanje džemata značilo je usporavanje i zaustavljanje tih procesa”, kaže Begić.

Ubrzo nakon osnivanja džemata u Aachenu osnovani su i drugi bošnjački džemati širom Njemačke. Tako je do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu u Njemačkoj djelovalo dvadeset džemata. Od 1992. godine taj se broj naglo povećao s obzirom na veliki broj izbjeglica koje su utočiše našle u Njemačkoj. Već početkom 1994. godine u Njemačkoj je djelovalo oko 50 džemata registriranih kao udruženja. Važno je naglasiti da se njihove aktivnosti nisu svodile isključivo na vjersku dimenziju.

Džemati su djelovali i kao baštinici kulturnih i tradicijskih vrijednosti, ali i kao humanitarna udruženja koja su značajno pomogla odbranu Bosne i Hercegovine. S obzirom na sve veći broj džemata i potrebu da se oni uvežu, krajem 1994. godine formirana je krovna organizacija Udruženje islamskih zajednica Bošnjaka u Njemačkoj, kasnije preimenovana u Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj. Ona djeluje i danas kao mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i broji 77 džemata. Ove godine IZBNJ / IGBD obilježava dvadeset petu godišnjicu svog djelovanja, što je posebno važno u današnjem evropskom kontekstu kao potvrda institucionalne prisutnosti muslimana u njemačkom društvu.

MLADI KOJI ODLAZE IZ BiH PRIKLJUČUJU SE BOŠNJAČKIM DŽEMATIMA U NJEMAČKOJ

Da bošnjački džemati i danas djeluju kao baštinici kulturnih i tradicijskih vrijednosti, potvrdio nam je Hamid-efendija Pintol, imam u Nürnbergu. “U islamskom centru u Nürnbergu nastojimo gajiti islamske, ali i tradicionalne i kulturne vrijednosti. Imamo veoma dobar hor, folklornu sekciju, intenzivno radimo na organiziranju različitih kulturnih sadržaja, posebno promocija različitih knjiga i izdanja iz bošnjačke kulturne baštine. Pri centru djeluje i škola bosanskog jezika, na koju smo veoma ponosni. Želja nam je da tu školu još više intenziviramo. Također, pri centru djeluje i FK Bosna. Jednom u godini imamo i festival, a planiramo da uspostavimo i Dane bošnjačke kulture u našem džematu. Smatramo da smo nacionalno veoma osviješteni. Želimo da naš centar bude dom svim Bošnjacima koji dođu ovdje, ali i drugima, neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti”, kaže efendija Pintol.

On je 1996. godine došao u džemat u Nürnbergu, koji je pretežno bio sastavljen od izbjeglica. Do 1999. godine veliki broj izbjeglica vratio se u Bosnu i Hercegovinu, čime se smanjio i džemat u ovom gradu. Ipak, uspjeli su te godine kupiti jednu kuću te je kasnije preurediti i isplatiti. Kako se džemat širio, prostorije su postajale pretijesne, pa je džemat bio primoran da traga za rješenjem. Godine 2013. džemat je kupio prostor od 4.200 kvadrata zemlje u gradu, s tri zgrade i jednom kućom, što je koštalo oko milion i po eura. Odmah su krenuli s renoviranjem jedne od zgrada od četiri sprata, i još uvijek se radi na tome, a značajan dio poslova već je završen.

Efendija Pintol ističe da džemat danas broji 760 porodica i da se radi o veoma snažnom džematu, ne samo ekonomski već i u činjenici da džemat okuplja oko 100 visokoobrazovanih intelektualaca veoma utjecajnih u njemačkom društvu.

“S lokalnom zajednicom u kojoj gradimo naš centar nismo imali nikakvih problema. Čak nas posjećuju iz škola kako bi se upoznali s našom vjerom i tradicijom”, kaže Pintol. On posebno ističe da su u njegov džemat došli i ljudi koji su dio posljednje i još uvijek aktualne ekonomske migracije iz Bosne i Hercegovine. “Veoma je primjetan porast naših članova u posljednjih nekoliko godina. Koliko god nas žalostilo to što mladi ljudi odlaze iz Bosne, toliko nas i raduje činjenica da se oni integriraju u naše džemate u dijaspori. Oni su veoma sretni što imaju dašak svog zavičaja ovdje u Njemačkoj, a posebno zbog toga što im naši ljudi pristupaju otvorenih srca i domova, pružajući im sve informacije i pomoć koja im je potrebna”, poručuje efendija Pintol, čiji je džemat jedan od primjera uspješnog džemata koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj. Ipak, izazovi s kojima se suočava IZBNJ odražavaju se i na svaki džemat pojedinačno, a oni nezanemarljivi i brojni, te je posebno važno da zajednica nađe način da adekvatno odgovori na njih.

AKTUALNI IZAZOVI

Neki od najvećih izazova s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj jesu institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ. “Vi nemate pravnih akata koji direktno reguliraju vezu IZBNJ i IZBiH. Muslimanske zajednice ovdje su, nažalost, još uvijek registrirane kao udruženja građana i nemaju status religijskih zajednica. Ipak, kao i svako udruženje, mi imamo Statut koji je temeljni normativni akt po kojem djeluje IZBNJ. Statut, kao i brojni pravilnici, regulira vezu između IZBNJ i IZBiH. U Statutu IZBNJ veoma jasno je navedeno da je IZBiH naša matica, a da je reisul-ulema i naš duhovni poglavar”, kaže za Stav Edin Atlagić, koji je od 2012. do 2017. obnašao funkciju predsjednika IZBNJ, a danas je aktualni potpredsjednik Sabora IZBiH.

On ističe da se takav status Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj direktno odražava i na pravni status imovine kojom raspolažu bošnjački džemati u Njemačkoj. “Rijaset IZBiH i Vakufska direkcija mogu registrirati vakufsku imovinu koja se nalazi u Njemačkoj, ali njome ne mogu direktno upravljati. Pravno to ne mogu čak ni onda kada bi to džemati dozvolili, jer njemačko zakonodavstvo IZBiH tretira kao inostranu korporaciju, a imovinom udruženja građana koja su neovisna po zakonu upravljaju sama udruženja. Ono na čemu mi radimo kao krovna organizacija jeste reguliranje statusa imovine kako bi se napravili pravni mehanizmi da ta imovina ne bude ugrožena”, ističe Atlagić.

On potvrđuje informaciju Stava da se trenutno razmatra ideja osnivanja fondacije koja bi pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj centralizirala vakufsku imovinu, štiteći je tako od mogućih zloupotreba. Ipak, Atlagić kaže da je ta ideja tek u povoju: “Pitanje osnivanja fondacije u početnoj je fazi. Koliko znam, to je tek ideja koja se trenutno razmatra kao opcija. To je jedan veoma složen proces i sigurno će potrajati dok one ne bude realiziran. O tome bi trebalo da brinu stručnjaci, a, koliko ja znam, još uvijek se nije ozbiljno pristupilo tom pitanju”, poručuje Atlagić.

On se osvrnuo i na moguće zloupotrebe vakufske imovine, istaknuvši da bi osnivanje fondacije moglo spriječiti takve zloupotrebe. “Opasnosti u Njemačkoj vrebaju s mnogih strana. Teoretski je moguće da se džemat opredijeli da više ne bude dio IZBNJ, čime bi i vakufska imovina, pravno gledano, bila sasvim legalno ‘otuđena’ od IZBNJ. Nemam saznanja da na tome radi ijedan džemat u Njemačkoj. Srećom, mi smo na nivou krovne organizacije usvojili jedan standardizirani Statut, koji smo dali džematima na usvajanje, a koji osigurava zaštitne mehanizme za vakufsku imovinu. Usvajanjem tog statuta džemati su određene ovlasti po pitanju svoje imovine prenijeli na viši nivo, na novi Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, koja je usko vezana s Rijasetom IZBiH. Tako smo uspjeli izdejstvovati jedan dobar zaštitni mehanizam, a veliki broj džemata usvojio je Statut. Naravno, još moramo raditi s manjom skupinom džemata koji nisu usvojili Statut. Ipak, smatram da su mnogo veća opasnost po naše džemate i njihovu imovinu eksterni faktori. Tu mislim i na ideologizirane skupine muslimana koji bi mogli ući u strukture džemata i džematske odbore”, ističe Atlagić.

On poručuje da Bošnjaci u Njemačkoj, uprkos svim problemima, ipak djeluju homogeno, za razliku od drugih muslimanskih zajednica poput turske nacionalne zajednice, koja je okupljena oko nekoliko vjerskih organizacija. Opasnost za razbijanje bošnjačke homogenosti Atlagić vidi u Centralnom vijeću muslimana Njemačke, koje se nameće kao nova islamska zajednica u Njemačkoj.

“Postoji jedna vrsta opasnosti da se oni naši džemati koji nisu temeljito informirani i koji nisu usvojili standardizirani Statut, koji se nisu dovoljno vezali za IZBNJ, a time i maticu IZBiH, odlukom džematskih skupština i odbora pripoje takvoj jednoj organizaciji. To bi značilo da smo izgubili i džemat i imovinu koju su Bošnjaci stjecali i odvajali za zajednicu, što nam definitivno nije u interesu”, ističe Atlagić.

RJEŠENJE JE U JAČANJU NACIONALNE SVIJESTI I UVEZIVANJU DIJASPORE S MATICOM

Hafiz Samir ef. Haskić, imam džemata Ulm, smatra da je jačanje nacionalne svijesti i edukacija mladih odgovor na izazove s kojima se danas suočavaju Bošnjaci u Njemačkoj. “U dijaspori živi treća generacija Bošnjaka, koja je ovdje rođena, odgojena i socijalizirana u ovovremenskim prilikama i okolnostima. Kod ove generacije u dobroj je mjeri primjetno odsustvo interesa za najbitnijim segmentima nacionalnog identiteta, a to su: jezik, kultura, historija i tradicija. Strašno zvuči i sama pomisao da naša četvrta generacija više neće pričati bosanski jezik, jer ga neće imati priliku čuti od svojih roditelja. Međutim, mi nismo jedini koji se suočavamo s ovim izazovom. Kolege, ali i ljudi koji su također iz drugih evropskih ili svjetskih država doselili u Njemačku, kazali su također da i njihova omladina, koja je ovdje rođena, ima velikih problema s poznavanjem maternjeg jezika i identiteta”, kaže Haskić.

On ističe da je ipak optimističan jer su Bošnjaci uspjeli očuvati svoj identitet u posljednjih 150 godina, od kada su prolazili kroz različite sisteme, državna i društveno-politička uređenja. Mi smo, kako kaže, opstali uprkos diskriminaciji, torturama, masovnim progonima, zvjerskim ubistvima i posljednjoj agresiji na našu domovinu. “Ako su naši preci kroz sve ove vremenske epohe mogli sačuvati sebe i svoj identitet, to onda, uz Božiju pomoć, možemo i mi danas. Ovo nam također govori da je pitanje očuvanja identiteta permanentni proces u kojem se mora biti ustrajan. On nema kraja i nad njim se mora bdjeti. Svaka generacija mora tome dati svoj puni doprinos”, poručuje Haskić.

On ističe da i država BiH ima obavezu i odgovornost spram svih svojih građana koji žive u dijaspori. Bošnjaci, s obzirom na to da imaju najbrojnije iseljeništvo, tu imaju najveću odgovornost da prate, podržavaju i kreiraju određene aktivnosti koje bi imale za cilj njegovanje osjećaja pripadnosti bošnjačkom korpusu. Prvenstveno je to zadatak političkih struktura (državnih institucija), smatra Haskić, ali se isto očekuje i od Islamske zajednice. “Zbog složene političke situacije u BiH, podrška državnih institucija veoma je slaba, a ambasade i konzulati, nažalost, uglavnom oslikavaju stanje i prilike u državi. Islamska zajednica u BiH predstavlja svijetlu tačku i trudi se ponuditi određene programske sadržaje, kako za odrasle, tako i za omladinu. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (koja je dio IZ u BiH), odnosno njezini džemati, odrađuju najveći dio posla. Pored osnovne uloge ili misije koju imaju, a to je organizacija vjerskog života i briga o istom, naši džemati veoma su aktivni i organiziraju različite manifestacije, tribine i programe nacionalnog, kulturnog, sportsko-zabavnog i humanitarnog karaktera”, kaže Haskić.

Od ovih odgovornih institucija, efendija Haskić očekuje da iskoriste kadrovski potencijal koji imaju i ponude našoj dijaspori konkretne projekte. Posebno ističe potrebu za boljom podrškom i brigom o Savezu bosanskih dopunskih škola u Njemačkoj. S druge strane, Haskić smatra da nismo dovoljno svjesni potencijala koje ima naša dijaspora. Onu su nerijetko svedeni tek na ekonomske parametre, pri čemu se zaboravlja na intelektualni potencijal i ljudske resurse. “Hvala Bogu, mi danas imamo nemali broj školovanih Bošnjaka i Bošnjakinja s akademskim titulama koji rade u raznim granama privatnog i javnog sektora.

Određeni broj njih je veoma aktivan u političkom djelovanju država u kojima žive. Zatim veliki broj uspješnih biznismena, najviše u sekundarnim i tercijarnim granama djelatnosti. Ti ljudi u dijasporalnim zajednicama veoma dobro žive, daju svom društvu doprinos i uspješno grade svoje karijere. I svi bi oni našoj domovini mogli nešto ponuditi. To iskustvo i znanje, ukoliko bi se podijelilo, itekako bi značilo BiH. Imamo i lijepih primjera saradnje na naučnom, političkom i ekonomskom polju, ali su uglavnom svedeni na individualne slučajeve”, poručuje Haskić. Ono što nama fali, smatra on, jeste jedan ozbiljan i sistematičan pristup stvarima, a tome bi doprinijelo osnivanje određenih udruženja u dijaspori koja bi umrežavala i okupljala sve naše uspješne ljude, kreirala platformu i osmišljavala konkretne projekte koji bi doprinijeli razvoju BiH.

PROČITAJTE I...

Predlagači odluke prihvatili su činjenicu da su ličnosti čija će imena ponijeti nazivi pojedinih ulica u Sjenici od historijske važnosti i stvar nacionalnog identiteta i jednog i drugog naroda i da ni jedni ni drugi ne mogu odstupiti od toga. Tako su u prijedlog odluke zajedno ušli i Karađorđe Petrović i Alija Izetbegović, i Vuk Karadžić i Muhamed Hevaji Uskufi, i Mak Dizdar i Ivo Andrić, isto kao i mnoge druge za Bošnjake i Srbe značajne ličnosti

Kada sam ja preuzeo Fond u martu 2015. godine, radili smo oko 300 refundacija na mjesečnom nivou, danas ih radimo više od 2.600. To znači da za sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene po posebnim uvjetima na području FBiH refundiramo kompletnu razliku između bruto i neto plaće, dakle doprinose, i tako trajno održavamo nivo zaposlenosti osoba s invaliditetom. U svim segmentima smo podigli ljestvicu jako, jako visoko. Faktički, devet puta više osoba koristi sredstva na ime refundacije nego što je to bilo ranije. Uradili smo 130 javnih tribina u FBiH zajedno s udruženjima osoba s invaliditetom, najviše s RVI”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!