fbpx

25 godina rada BZK „Preporod“ Bužim zadužilo je Bošnjake u Krajini

Prilikom obilježavanja 25 godina od osnivanja BZK “Preporod” u Bužimu bili smo sretni i svjesni da je to važan jubilej za jedan bošnjački kulturni projekt u ovome dijelu Bosne. Naravno, i ovaj put smo vidjeli da je to poduhvat svjesnih bošnjačkih dobrovoljaca u kulturi, nekolicine mladih i obrazovanih bužimskih Bošnjaka koji već 25 godina svoju odgovornost za bošnjačku kulturu pretaču u prepoznatljivu kulturnu kuću “Preporoda” i bošnjačke kulturne forme među drugim evropskim narodima - rekao je predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Senadin Lavić

Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ

 Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Bužim u 2017. godini je navršila dvije i po decenije postojanja i rada. Ovo općinsko društvo, pod prvotnim nazivom Kulturno društvo Muslimana osnovano je 4. januara 1992. godine. Naredne godine, nakon održavanja Bošnjačkog sabora u Sarajevu i povrata višestoljetnog imena bošnjačko-muslimanskom narodu, i društvo u Bužimu je promijenilo naziv u Kulturno društvo Bošnjaka Bužim, a 1997. godine u Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“ Bužim.

Aktuelno rukovodstvo i brojni djelatnici BZK „Preporod“ Bužim na čelu s predsjednikom Muhamedom Kržalićem odlučili su se na obilježavanje četvrt stoljeća rada i djelovanja ovog udruženja, kroz organiziranje trodnevne manifestacije pod nazivom Obilježavanje jubileja 25 godina Kulturnog društva Muslimana/Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Bužim (1992-2017), u sklopu koje su osmišljeni i realizirani brojni kulturni, zabavni i svečarski sadržaji.

Manifestacija je otpočela dokumentarnom izložbom fotografija i ostale vrijedne građe iz arhive Preporoda, poput plakata, pozivnica, knjižnih i kataloških izdanja iz arhive Preporoda, koja je otvorena u srijedu 15. marta. Tom prilikom mnogobrojna publika je uživala u razgledavanju preko 200 zanimljivih fotografija iz dvoipodecenijskog perioda postojanja Preporoda, među kojima neke sežu i dalje u prošlost, u vrijeme između dva svjetska rata, kada je u Bužimu egzistirao Gajret.

O izložbi su govorili Sead Emrić, Amir Sijamhodžić i Nedžib Vučelj, a izložbu, kao i cijelu manifestaciju je otvorio Općinski načelnik Zikrija Duraković. Bila je to jedinstvena prilka da se na jednom mjestu sagledaju mnogobrojni kulturni pregaoci koji su živjeli i djelovali ili još uvijek žive i djeluju u općini Bužim i izvan nje. Nakon izložbe uslijedila je Večer sevdalinke, u čijem programu su nastupili domaći Gradski ženski hor i Hor duhove muzike islama „Gazija“, te vrsni izvođač sevdalinke Aljo Halilovića uz pratnju sazlije Husnije Malkoča. Kao specijalni gosti programa bili su članovi Haman Jazz Benda iz Bihaća pod vodstvom profesora Adnana Busuladžića, koji su prisutne počastili sa nekoliko svojih originalnih izvedbi poput krajiške sevdalinke Dan izgubih i instrumentalne kompozicije City of night. Muzički i vokalni dio Večeri sevdalinke u prekidima programa je popunjavao Sead Emrić, koji je govorio o posebnosti i značajnosti sevdalinke koja uz stećke predstavlja najoriginalniji dio kulturne baštine Bosne i Bošnjaka.

Drugi dan manifestacije je bio u duhu likovnog i literarnog stvaralaštva. Prvo je organizirano svečano proglašenje najboljih radova učenika osnovnih i srednje škole sa područja općine Bužim, koji su sudjelovali u Preporodovom natjecanju u likovnim i literarnim radovima. Nakon proglašenja najboljih radova pobjednicima su uručene i simbolične nagrade i pokloni, a prisutna publika je imala mogućnost da pogleda izložene radove. Uslijedio je najposjećeniji događaj manifestacije, promocija knjige autorice Alme Taletović pod nazivom Sretni ljudi, čiju promociju je pratilo blizu 300 posjetioca. Velika sala Centra za kulturu sport i informisanje Bužim, bila je premala za ovaj događaj. Pored autorice Alme Taletović u programu promocije još su sudjelovale Nejra Nesimović i Fehima Balkić-Erdić.

Završnog dana manifestacije program je otpočeo prijemom kod Općinskog načelnika za zvanice i članove Preporoda. Prijemu su između ostalog prisustvovali Predsjednik BZK „Preporod“ Bužim Muhamed Kržalić, predsjednik BZK „Preporod“ Bosne i Hercegovine prof.dr. Senadin Lavić, predstavnici BZK „Preporod“ Velika Kladuša Sakib Selimović, Adis Džaferović i Asaf Šehić, predstavni BZK „Preporod“ Srebrenik Esad Dedić, i mnoge druge zvanice.

Centralni događaj manifestacije bila je Svečana akademija koja je otpočela Referatom o 25 godina BZK „Preporod“ Bužim, koji je izložio Amir Sijamhodžić. U svom referatu je iznio sve značajne činjenice i rezultate u radu ne samo za Preporod i njegove mnogobrojne poslenike, već i o počecima kulturno-prosvjetnog života u Bužimu u periodu Austro-ugarske kada je prvi put osnovan Gajret, preko obnove Gajreta i Narodne Uzdanice u periodu između dva svjetska rata. Kao produkt višegodišnjeg istraživanja kulturno-prosvjetnog života bužimskog kraja neke od činjenica su po prvi put prezentirane javnosti kao vrlo važan dio lokalne historiografije.

Skupu su se obratila i dvojica predsjednika, Muhamed Kržalić i dr. Senadin Lavić, koji su svim Bužimljankama i Bužimljanima čestitali navedeni jubilej. Profesor Lavić je izrazio čestitke organizatorima manifestacije te višegodišnjim djelatnicima i dobrovoljcima u kulturi, koji čuvaju i snaže Preporod kao Bošnjačku kuću znanja. Prisutne je upoznao sa stanjem kulture u zemlji i regionu te uputio brojne poruke o potrebi kvalitetnijeg i avangardnijeg rada i djelovanja Preporoda i ostalih institucija kulture u narednom periodu.

“Prilikom obilježavanja 25 godina od osnivanja BZK “Preporod” u Bužimu bili smo sretni i svjesni da je to važan jubilej za jedan bošnjački kulturni projekt u ovome dijelu Bosne. Naravno, i ovaj put smo vidjeli da je to poduhvat svjesnih bošnjačkih dobrovoljaca u kulturi, nekolicine mladih i obrazovanih bužimskih Bošnjaka koji već 25 godina svoju odgovornost za bošnjačku kulturu pretaču u prepoznatljivu kulturnu kuću “Preporoda” i bošnjačke kulturne forme među drugim evropskim narodima. Na taj način prevazilazimo provincijalne okvire za ljudski stvaralački duh, u ovome slučaju bošnjačko stvaralačko biće, i dobijamo prepoznatljivu uobličenost u kulturi koja zna i poštuje svoje vlastito bosansko izvorište. Sada možemo reći da je pred BZK “Preporod” velik i važan posao u Krajini, u ovome dijelu Bosne, na očuvanju i daljnjoj afirmaciji bošnjačko-bosanskog kulturnog bića i njegovom razvijanju u novim povijesnim okolnostima. “Preporod” u Bužimu svjedoči ovoj epohalnoj misiji u kulturi i stoga zaslužuje sve naše čestitke, pohvale i poštovanje za ovih 25 godina istrajnog i teškog rada u kulturi. Hvala vam za sve što ste uradili za Bošnjake u ovome dijelu Bosne i nek vam je sretno u budućnosti. Uvijek će Uprava BZK “Preporod“ i Matični odbor iz Sarajeva biti uz vas”, kazao je Senadin Lavić.

Našeg naroda kao posebne kulturne forme nema bez očuvanja bogate kulture, a naše kulture nema ukoliko među Bošnjacima nema osoba koje znaju svirati saz ili neki drugi muzički instrument, ukoliko ne znaju naslikati sliku, napraviti književno ili naučno djelo, između ostalog je kazao prof.dr. Senadin Lavić. Predsjednik BZK „Preporod“ Bužim Muhamed Kržalić se zahvalio na pomoći Općini Bužim i Općinskom načelniku Zikriji Durakoviću, kao i članovima Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja, te svim aktivistima Preporoda. Prisutne je pozvao da prate i podržavaju rad Preporoda, te izrazio dobrodošlicu svima onima koji se žele priključiti Preporodu. Kao posljednji govornik na Svečanoj akademiji bio je načelnik Zikrija Duraković, koji je uputio čestitke i zahvalio Preporodu na višegodišnjem doprinosu u organizaciji kulturnih sadržaja na području općine Bužim. Obećao je nastavak dobre saradnje i podršku općine u narednim projektima.

Generalni pokrovitelj manifestacije bili su Općina Bužim i firma Kov-grad Bužim, a medijski partner bila je JU „Centar za kulturu, sport i informisanje Bužim“.

 

PROČITAJTE I...

Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI