U novom Stavu donosimo sve što trebate znati o historiji Foče, gradnji džamije Aladža, njenoj obnovi nakon rata, o putu boraca Fočanske brigade Armije Bosne i Hercegovine, ratnim zločinima nad Bošnjacima Foče tijekom Drugog svjetskog rata i agresije na R BiH, povratnicima u Foču, životu u gradu danas...

Vrlo ružna i vrlo opasna poruka šalje se ovakvom neodlučnom i kalkulantskom politikom. Njome se Dodiku signalizira da slobodno nastavi s dosadašnjim političkim kursom jer istinske reakcije, a kamoli akcije, neće biti, a političare u FBiH prokazuje kao neodlučne i isprepadane konformiste koji više osluškuju šta kažu strane ambasade nego ono šta im poručuje narod ili historijski trenutak.

Knjiga Američki kongres i rat u Bosni i Hercegovini doktorska je disertacija Hamze Karčića o ulozi Kongresa SAD-a u kreiranju američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini od 1992. do 1996. godine odbranjena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2014. godine. Osnova istraživanja jeste pitanje je li, na koji način i u kojoj mjeri Kongres Sjedinjenih Američkih Država utjecao na oblikovanje američke politike prema Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Stav prenosi dijelove ove izvanredne, važne i temeljito napisane knjige

Sve te životinje imaju jednu zajedničku osobinu – ubio ih je nadvojvoda Ferdinand (onaj isti koji je dokončao svoj život u Sarajevu). Ispod svakog izloška je naziv i mjesto na kojem je stvorenje ustrijeljeno. Osjetio sam pojačane damare u trenutku kad sam vidio risa i pročitao da je živio i skončao, zna se kako, u našim krajevima

Gotovo se u svakoj od tristotinjak kuća u selu Goduši kod Visokog poneko bavi rukotvorinama od drveta, a Vehab Halilović najpoznatiji je među njima. Vlasnik je depandansa muzeja Zavičajnog muzeja iz Visokog, u kojem su izložene rukotvorine maštovitih Godušana, te ručno pravljeni strojevi na kojima se nekada radilo

“Ne smijemo zaboraviti šta nam se desilo od 1992. do 1995. godine. Na ovom spomen obilježju upisano je 856 imena s područja Cerske i okoline koja su bila ovdje kada smo 1. marta 1993. godine morali da se povučemo prema Srebrenici. Ako mi budemo neozbiljni i neodgovorni, onda ćemo da zaboravimo. Mi ne smijemo zaboraviti jer bi nam se moglo desiti slično. Imamo mi nagovještaja svakakvih, ali se nadamo da se neće desiti ono što se dešavalo tokom rata”, kaže Mušan Čelebić, predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja manifestacije “Dani Cerske 2019”

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Podržite nas na Facebooku!