Musić je u ovoj knjizi sabrao biografije i misli, gazele i dijelove mesnevija ponajvažnijih predstavnika mevlevijske tradicije okupljenih oko ličnosti Mevlane Dželaluddina Rumija. Za našu kulturnu zajednicu ova knjiga nema tek naučnu, već pored nje i onu duhovno-tradicijsku težinu, s obzirom na višestoljetno prisustvo mevlevijskog tarikata u Bosni i Hercegovini i činjenicu da se u Sarajevu duže od pola milenija čita i tumači Rumijeva Mesnevija. Stoga će ona obogatiti ne samo naučni fond iranistike u našoj zemlji već će biti od koristi i baštinicima mevlevijskog naslijeđa, u najširem smislu

Otkako je Dodik postao po rangu prvi Bosanac i Hercegovac, na reveru njegovog sakoa obavezno je značka na kojoj se nalazi trobojka Republike Srpske. Niste zapazili? Pogledajte pa se uvjerite. Znatiželja nas je natjerala da pregledamo na stotine fotografija (dragi Google) ovog gospodina prije nego je postao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Niti na jednoj, pa čak niti na onoj načinjenoj prilikom proglašenja izborne pobjede 7. oktobra 2018. godine, na reveru Dodikovog sakoa nema značke. Sada ima! Doskočio je ovaj promućurni laktaški poljoprivrednik “onima u Teheranu”, kako voli da kaže za Sarajlije. Ko veli, ako mi uklone prokrijumčarenu zastavu, imam ja rezervnu – na reveru mog sakoa

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Romen Rolan francuski je pisac čija je očaranost Tolstojevim likom i djelom iznjedrila jednu od ljepših biografija u svjetskoj književnosti. Knjiga Tolstoj Rolanov je pokušaj razumijevanja Tolstojevog književnog djela i utjecaja pojedinih epizoda njegovog turbulentnog života na njegovo čudesno književno djelo. Knjiga je to o iskrenoj potrazi jednog umjetnika za odgovorima na krupna životna pitanja, potrazi koja će ga dovoditi do vješala, ali i do blaženstva kakvo samo vjera čovjeku može pružiti. Ipak, ova knjiga nije pisana kao klasični udžbenik u kojem je dosljedno provedena pozitivistička književna metoda. Autoru je Tolstoj previše bitan da bi se zadovoljio pukim povezivanjem njegovog života i djela. Velika duša Rusije čiji je plamen obasjao Francusku krajem 19. stoljeća, piše Rolan, bila je za njegovu generaciju najnepomućenija svjetlost koja je obasjavala njegovu mladost. Ona je bila zvijezda utješiteljka koja je blažila mladalačke duše u Francuskoj. Za mnoge od njih, kako kaže, Tolstoj je bio više nego voljeni umjetnik, prijatelj, i to najbolji, možda i jedini pravi prijatelj u cijeloj evropskoj umjetnosti

Branko Studen imat će pred Sudom BiH priliku odgovarati o svojoj i ulozi svojih potčinjenih u zločinima počinjenim u Zvorniku, ali i ostalim dijelovima BiH tokom agresije. U nekoliko je već navrata davao iskaz kao svjedok, ovog će puta, izvjesno je, to morati uraditi kao optuženi. Iako će njegova odbrana pokušati da ga odbrani tvrdeći kako je dementan, oni koji ga poznaju kažu kako je to samo pretvaranje, te da Studen vrlo dobro zna sve detalje akcija koje su protiv zvorničkih Bošnjaka poduzimali pripadnici vojnih i policijskih formacija Republike Srpske

Pri sagledavanju karaktera usvojene Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, treba imati u vidu činjenice o kontinuiranom miješanju Hrvatske u unutarnja pitanja BiH dok je njen predsjednik bio Franjo Tuđman, posebno u ratnom periodu (1992–1995), i kasnije sve do aktuelnog vremena kada je usvojena Deklaracija. Također, za ovu prigodu uzimamo paradigmatičan propagandistički primjer hrvatskog “doktora nauka” preko kojeg, na štetu istine, hrvatska politika pokušava obmanjivati javnost

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Romen Rolan francuski je pisac čija je očaranost Tolstojevim likom i djelom iznjedrila jednu od ljepših biografija u svjetskoj književnosti. Knjiga Tolstoj Rolanov pokušaj je razumijevanja Tolstojevog književnog djela i utjecaja pojedinih epizoda njegovog turbulentnog života na njegovo čudesno književno djelo. Knjiga je to o iskrenoj potrazi umjetnika za odgovorima na krupna životna pitanja, potrazi koja će ga dovoditi do vješala, ali i do blaženstva kakvo samo vjera čovjeku može pružiti. Ipak, ova knjiga nije pisana kao klasični udžbenik u kojem je dosljedno provedena pozitivistička književna metoda. Autoru je Tolstoj previše bitan da bi se zadovoljio pukim povezivanjem njegovog života i djela. Velika duša Rusije čiji je plamen obasjao Francusku krajem 19. stoljeća, piše Rolan, bila je za njegovu generaciju najnepomućenija svjetlost koja je obasjavala njegovu mladost. Ona je bila zvijezda utješiteljka koja je blažila mladalačke duše u Francuskoj. Za mnoge od njih, kako kaže, Tolstoj je bio više nego voljeni umjetnik, prijatelj, i to najbolji, možda i jedini pravi prijatelj u cijeloj evropskoj umjetnosti

Naš način razmišljanja i promišljanja o budućnosti moramo promijeniti. Recidive prošlosti moramo smjestiti gdje pripadaju i polahko preuzimati odgovornost za svoje postupke i budućnost. Ako želimo ići naprijed, moramo prihvatiti proaktivni pristup rješavanju problema, da igru pred nama igramo bijelim figurama. Konformizam i ego moramo ostaviti po strani i prihvatiti meritorij da rad, kvalitet i obraz nemaju alternativu. Mlade samo treba uvjeriti da imaju za šta da se bore, i tada su nepobjedivi

Podržite nas na Facebooku!