“Nikada nismo bili suprotstavljeni jedni drugima, a to je nešto čime rijetko koja dva evropska naroda mogu da se pohvale. Naše su potrebe korespondirale jedna drugoj. Uvijek smo bili na strani demokratije, slobode, pravde i drugih univerzalnih ljudskih vrijednosti”, ukazuje Ismet Azizi i dodaje da su “međusobno poštovanje, uvažavanje i solidarnost osnovna odlika odnosa između ova dva stara, autohtona i evropska naroda”. Uoči 100 godina od osnivanja političke organizacije “Džemijet”, koja je okupljala muslimansko stanovništvo, prevashodno Bošnjake i Albance u Makedoniji, na Kosovu i Sandžaku, Stav donosi presjek odnosa ovih dvaju naroda, kao i aktuelnu problematiku koja se tiče odnosa Kosova i BiH

“Mi Bošnjaci imali smo Aliju Izetbegovića. Ne može se objasniti kako smo uopšte uspjeli da se odbranimo. To je moglo samo Božijom intervencijom i njegovom voljom. Danas ne možete objasniti kako Turska uspijeva da nosi ovakvo breme i težinu. Toliko neprijatelja unutar sebe, na svojim granicama, sa milionima izbjeglica o kojima skrbi kao o svom domaćem stanovništvu, Turska ne da se nosi s tim, nego dalje napreduje. Zato što vi sada imate čovjeka kojeg vam je Bog poslao, a ime mu je Recep Tayyip Erdogan. Kad vam Bog takvog čovjeka pošalje imate obavezu da ga pomognete, da budete na pravoj strani, da prevagne prava strana. Malo nedostaje da prava strana prevagne, to su vaši glasovi Turaka iz Evrope. Budite uz svoga lidera, budite uz Tursku, budite uz pobjedu“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Ono što je posebno interesantno jeste da su pojedinci iz dokumentarca Sanela Kajana, a koji su tokom rata i poraća bili najžešći medijski ratnohuškači, danas “uhljebljeni” u javnim institucijama. “Danas se oni prave kao da se period od 1992. do 1995. godine, pa i nekoliko godina nakon završetka rata, uopće nije dogodio. Bosnu i Hercegovinu su nazivali 'takozvana', 'samozvana' ili 'bivša', javno vrijeđali ili omalovažavali bošnjački narod, upotrebljavali govor mržnje. Dobijao sam i indirektne poruke da prestanem ovo raditi. Pitali su me što mi to treba. Poručivali da 'nađem neki drugi hobi'”, otkriva Sanel Kajan

Sandžak i sandžačka politička ideja nikada u svom političkom diskursu, narativu, idejno, nije imala zahtjev da se stvori bošnjačka autonomija (pokrajina, kanton, entitet) Sandžak. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska u svom nazivu, sasvim suprotno historijskim činjenicama i situaciji na terenu, još je prije početka rata definiran kao republika srpskog naroda

Konya je grad u srednjoj Anadoliji s izuzetno bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Bila je kolijevka i centar različitih civilizacija. Prema Novom zavjetu, ovaj grad u srednjoj Anadoliji, koji se tada zvao Ikónion, dva puta posjetio je i sv. Pavao. U 12. stoljeću postaje seldžučka prijestolnica pod sadašnjim imenom. Nastaje period naglog procvata, a Konya postaje jednim od najraskošnijih gradova svijeta. Stanovnik Konye bio je i autor Mesnevije, nadaleko čuveni Mevlana Dželaludin Rumi

Veliko tursko tržište nam je otvoreno, za neke proizvode čak i bez carina, što najbolje mogu potvrditi naši proizvođači. Ali to ne žele priznati pojedini komentatori društvene zbilje jer je mnogo zanimljivije zastrašivati narod koji se raduje dolasku velikog državnika i prijatelja. A pamet naroda opasno je potcjenjivati, pogotovo ako znamo da će nakon Erdoğana u BiH i dalje dolaziti prijatelji i s Istoka i sa Zapada

“Ne postoji časniji skup i važnije mjesto gdje se može biti osim ovog ovdje danas među vama, najhrabrijim sinovima Bosne i Hercegovine. Danas je i Dan pobjede nad fašizmom, a vi ste bili najzaslužniji uzori koji ste pobijedili povampirene fašističke ideologije koje su se javile na ovom tlu. Naivno smo vjerovali da je 1945. godine trajno pobijeđen fašizam i da se više nikada neće ponoviti masovni logori, genocid i zločini, ali nažalost, baš mi u BiH, a posebno bošnjački narod, tome smo svjedočili”

Podržite nas na Facebooku!