Prije četiri godine Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu na ukupno 111 godina zatvora osudio je bivše čelnike samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Protekle nedjelje održana je rasprava na kojoj su se osuđeni žalili na kazne dok je Tužilaštvo tražilo da im se, zbog zločina počinjenih tokom 1993. i 1994. godine, kazne uvećaju. Konačna presuda čelnicima Herceg-Bosne biće izrečena sutra, 29. novembra

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku. Štaviše, iz njihovih radova izviru siluete malih heroja velikog srca, spremnih na beskompromisnu borbu za afirmaciju bosanskog jezika. Ovo su njihovi radovi koje su u Novoj Kasabi pripremili s profesoricom bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti Melisom Klačar te učiteljicom razredne nastave 2. i 4. razreda Semrom Zilić, a u Vrbanjcima s profesoricom bosanskog jezika i književnosti Amelom Tuzlić

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ovih dana svako malo pa u pitanje dovede tajming i legalnost akcije privođenja osumnjičenih u akciji “Registar”, od kojih su neki bili kadrovi ili veoma bliski ovoj stranci. Riječ je o Predragu Kurtešu, Draganu Miokoviću, Kemalu Kačaporu i Enesu Masli. Njihovo privođenje i intenziviranje istrage Nikšić je iskoristio za novi pokušaj udara na Dragana Lukača, čelnog čovjeka Federalne uprave policije

Poslije rata sam i otišao vani da bih se jednog dana mogao vratiti. Vratio sam se ovdje i bavim se stočarstvom i voćarstvom. Bosna ne može biti u Francuskoj, jer Bosna je ovdje i to moramo shvatiti. Ovo su idealna područja za bavljenje stočarstvom. Oformio sam Farmu koza i ovaca 'Hamza'. Imam više od 200 ovaca i janjadi i oko 120 koza i jaradi. Počeli smo proizvoditi i sir. Kako će biti, vidjet ćemo”

Na inicijativu redakcije Letopisa Matice srpske 8, 9. i 10. decembra 1954. godine održan je u Novom Sadu sastanak na kome su sudjelovali brojni hrvatski i srpski književnici, profesori i javni radnici. Na tom je sastanku postignut dogovor i doneseni su zaključci o zajedničkoj književnojezičkoj politici u četirima republikama bivše Jugoslavije – Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dokument sa zaključcima sastanka iz Novog Sada danas se obično naziva Novosadskim dogovorom. Novosadski dogovor postignut je bez prisustva Bošnjaka

Haris Sejdić (40), magistar ekonomije, publicista, sportski radnik i izvršni direktor u firmi “Koteks”, jedan je od mlađih stanovnika Tešnja koji svojim radom i svestranošću pozitivno promovira i utječe na prosperitet ove općine. Njegov je roman vremeplov u kojem čitalac putuje u muku svakodnevice davne prošlosti, u kojoj se čovjek, snagom vjere u pravdu, dobrotu i istinu, uzdiže iz svoje ponižavajuće pozicije, pa i u “teškim i ružnim vremenima” gradi bosansku kuću na četiri vode

Ova će godina biti rekordna za tursku automobilsku industriju. Vozila proizvedena u turskim fabrikama vrijedna su 26 milijardi dolara. Toyota, Hyundai, Ford, Fiat, Renault i Mercedes-Benz samo su neki od ulagača u automobilsku industriju koji su u gradnju i opremanje pogona uložili milijarde eura i 50.000 ljudi u toj zemlji

Decenijama je Mrkonjić-Grad s ponosom i radošću dočekivao vijećnike ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao ambijent povijesne noći u nekadašnjoj Gašića krčmi. Šta je danas ostalo od grada u kojem je vraćena državnost Bosni i Hercegovini, za Stav piše Ibrahim Halilović, prijeratni dugogodišnji reporter TV Sarajevo, rođen u Varcar-Vakufu, povratnik u rodni grad

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Podržite nas na Facebooku!